KLASA: UP/II-008-07/17-01/158

URBROJ: 401-01/11-17-01

Zagreb, 27. ožujka 2017.                  

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Kozarca, ………, izjavljene protiv rješenja Općine Čeminac KLASA: UP/I 008-01/16-01/2, URBROJ: 2100/05-04-16-2 od 4. kolovoza 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje Općine Čeminac KLASA: UP/I 008-01/16-01/2, URBROJ: 2100/05-04-16-2 od 4. kolovoza 2016. godine.

2.    Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (dalje u tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama te rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Nadalje, navodi da tijelo javne vlasti u pobijanom rješenju navodi da su mu informacije o planiranim troškovima poznate kao općinskom vijećniku, što samo predstavlja nastavak samovolje općinskog načelnika i pročelnice Jedinstvenog upravnog odjela u njihovoj namjeri da mu se uskrati pravo na pristup informacijama. Također, navodi da zahtjevom nije tražio da mu se dostavi podatak o planiranim pozicijama u proračunu, već točno određene informacije te je iz svega navedenoga vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatražene informacije. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u žalbu i priloge dostavljene uz žalbu utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 7. lipnja 2016. godine, a koji je u tijelu javne vlasti zaprimljen 20. lipnja 2016. godine, zatražio sljedeće podatke: koliki je trošak Općina Čeminac imala za proslavu Dana Općine Čeminac i to: trošak nastupa ........., trošak nastupa ........., trošak osiguranja (zaštitari i interventna policija), trošak izrade svjetlećeg natpisa na zgradi Općine Čeminac; iz kojih je proračunskih sredstava podmiren trošak, tj. na kojoj proračunskoj poziciji su evidentirani troškovi; preslike ugovora za nastup ......... i .........; preslike računa ostalih troškova. Nadalje, razvidno je da je Općina Čeminac, postupajući po navedenom zahtjevu, donijela osporeno rješenje od 4. kolovoza 2016. godine odbijajući zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz osporenog rješenja Općine Čeminac razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama. Kod  utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je žalitelj bio vijećnik Općinskog vijeća Općine Čeminac te da su mu informacije o planiranim troškovima, kao i njihove proračunske pozicije, poznate od trenutka usvajanja Proračuna Općine Čeminac za 2016. godinu, odnosno od prosinca 2015. godine, a dostupno mu je i polugodišnje izvješće o izvršenju proračuna koje je 15. srpnja 2016. godine javno objavljeno na službenim internetskim stranicama Općine Čeminac. 

U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje zatražila je od Općine Čeminac dostavu zahtjeva žalitelja zaprimljenih u 2015. i 2016. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2015. i 2016. godinu, kao i popunjavanje upitnika objavljenog na poveznici http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/. Nadalje, iako je tijelo javne vlasti dopis Povjerenice za informiranje KLASA: 008-04/16-01/424, URBROJ: 401-01/11-16-02 od 25. kolovoza 2016. godine, kojim joj je dostavljena predmetna žalba te zatražena dokumentacija spisa predmeta te druga dokumentacija koja je nužna u drugostupanjskom postupku po žalbi na rješenje o odbijanju zbog tzv. „zlouporabe prava na pristup informacijama″, zaprimilo 31. kolovoza 2016. godine, nije postupilo po traženju Povjerenice iz navedenog dopisa i nije dostavilo: Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija u 2015. i 2016. godini, Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, informacije koje je žalitelj zatražio u predmetnom zahtjevu za pristup informacijama te zahtjeve za pristup informacijama koje je žalitelj podnio u 2015. i 2016. godini. Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: 008-04/16-01/424, URBROJ: 401-01/11-16-03 od 7. listopada 2016. godine i dopisom KLASA: 008-04/16-01/424, URBROJ: 401-01/11-16-04 od 3. studenoga 2016. godine požurivala dostavu prethodno navedene dokumentacije.

Procjenom svih činjenica i okolnosti, uzimajući u obzir sve navode iz pobijanog rješenja, a osobito činjenicu da Općina Čeminac po traženju Povjerenice za informiranje nije dostavila spis predmeta i drugu dokumentaciju koja je nužna u drugostupanjskom postupku po žalbi na rješenje o odbijanju zbog tzv. „zlouporabe prava na pristup informacijama″, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti nije ničim potkrijepilo svoje navode iz osporenog rješenja te nije niti postupilo po traženju Povjerenice za informiranje, a što je bilo u obvezi učiniti sukladno članku 25. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje  u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima. Naime, u drugostupanjskom postupku utvrđeno je da je Općina Čeminac odbila predmetni zahtjev zbog tzv. zloupotrebe prava, no nije dostavila nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, a niti su u obrazloženju istoga navedeni dokazi koji upućuju da jedan ili više međusobno povezanih podnositelja, putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, odnosno da se zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode iz osporenog rješenja i predmetnu žalbu, te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje Općina Čeminac je prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdila činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenila odredbu materijalnog prava.

Pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama Općina Čeminac najprije mora utvrditi koje izrađene informacije, a koje se odnose na traženje žalitelja, ima u svom posjedu te obratiti pažnju na činjenicu da ostvarivanje prava na pristup informacijama znači dostavu preslike zatražene informacije. Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.

Nadalje, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama tražena informacija iz zahtjeva može biti dostupna svima pod jednakim uvjetima ili se njezino omogućavanje može ograničiti zbog nekog od razloga iz članka 15. Zakona, no ista ne može biti uvjetno dostupna korisnicima, nego je ili dostupna svima ili nije, a sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona. Ako je informacija sukladno odredbama Zakona javna, tada je javna za svaku domaću ili stranu fizičku ili pravnu osobu i kada bi se dala jednoj osobi, morala bi se dati svima, a kada bi se uskratila jednoj osobi morala bi se uskratiti svima i to po istoj zakonskoj osnovi.

Kod ograničavanja pristupa informacijama iz razloga navedenih u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. informacije iz upravnog ili sudskog postupka, osobni podaci, porezna tajna itd.), tijelo javne vlasti je prije donošenja odlike u obvezi provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. navedenog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona, mora procijeniti hoće li omogućavanje pristupa informacijama biti u interesu javnosti i hoće li od istog biti više koristi nego štete po zakonom zaštićene interese, odnosno navedenu procjenu mora izvršiti na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da je člankom 15. stavkom 5. Zakona propisana obveza tijela javne vlasti da, kada tražena informacija i sadrži podatak koji podliježe ograničenju, preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima, s time da se podaci koji potpadaju pod razlog ograničenja prekriju odnosno zaštite. Ukoliko pak nema razloga za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti dužno je korisniku prava na informaciju omogućiti slobodan pristup traženoj informaciji, sukladno članku 17. navedenog Zakona.

Također, ukoliko su informacije koje je žalitelj zatražio zahtjevom za pristup informacijama javno objavljene, tijelo javne vlasti u obzir mora uzeti odredbu članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kada korisnika obavještava da je informacija javno objavljena. U tom slučaju tijelo javne vlasti treba uputiti korisnika na mjesto gdje je informacija objavljena, odnosno ukoliko je ista objavljena na internetskim stranicama, dostaviti mu poveznicu na objavljene informacije.

S obzirom na sve navedeno, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno je kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.