KLASA: UP/II-008-07/16-01/301
URBROJ: 401-01/03-17-06
Zagreb, 14. ožujka 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku Broj: PPI-DO-4/2016-2 od 14. lipnja 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku Broj: PPI-DO-4/2016-2 od 14. lipnja 2016. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi članka 15. stavka 4. točke 2. istoga Zakona.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da osporava doneseno rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku (u daljnjem tekstu: ODO u Osijeku) jer nije utemeljeno na Zakonu o pravu na pristup informacijama te da provedeni test razmjernosti uopće nije obrazložen. Navodi kako je nesporno da tijelo javne vlasti posjeduje zatraženu informaciju u obliku pisanog dokumenta koji je nazvan „mišljenje“, iako je to u biti pisano obrazloženje. Nadalje, navodi da se ne radi o dvosmjernoj razmjeni mišljenja unutar jednog tijela javne vlasti, nego se radi o jednosmjernom mišljenju na relaciji Osijek-Zagreb koja se odnosi na žalitelja. Navodi kako želi vidjeti pisano mišljenje koje je najvjerojatnije utjecalo i na stav DORH-a i usporediti ga sa stručnim radovima sudaca Vrhovnog suda, sudskom praksom i zakonima. Navodi da tijelo javne vlasti nije ni jednom rečenicom razumno obrazložilo zašto žalitelj ne bi smio dobiti informaciju u obliku preslike dokumenta iz spisa po kojem se ne provodi nikakva istraga. Navodi kako želi vidjeti temeljem kojeg članka ZKP je ODO u Osijeku donijelo „mišljenje“ jer ni čl. 509. ni bilo koji drugi članak ZKP nije propisao nikakvo sudjelovanje ODO u zaštiti zakonitosti. Predlaže da se naloži ODO u Osijeku dostaviti zatraženu informaciju.
Žalba je neosnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 31. svibnja 2016. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio od ODO u Osijeku, kao tijela javne vlasti, da mu se omogući uvid ili dostavi preslika sljedeće informacije s kojom to tijelo kao dokumentom raspolaže u registru broj KR-DO-580/2015: pisano mišljenje zamjenika nakon žaliteljevog zahtjeva za zaštitu zakonitosti u K-874/2009 koje je upućeno Državnom odvjetniku.
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev žalitelja u pogledu dostave preslike pisanog mišljenja zamjenika općinske državne odvjetnice u Osijeku povodom prijedloga za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv sudskih odluka donesenih u predmetu Općinskog suda u Osijeku broj: K-874/2009, a koje mišljenje je izrađeno u predmetu toga državnog odvjetništva broj KR-DO-580/2015 jer su ispunjeni uvjeti propisani u članku 15. stavak 4. točka 2. u vezi sa člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je žalitelj podnio prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske protiv sudskih odluka donesenih u predmetu Općinskog suda u Osijeku broj K-874/2009, te da je to državno odvjetništvo pribavilo predmetni spis Općinskog suda u Osijeku i uz mišljenje o osnovanosti prijedloga isti dostavilo Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku te da je žalitelj od strane Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, koje sukladno članku 509. Zakona o kaznenom postupku odlučuje o podizanju zahtjeva za zaštitu zakonitosti, izvješten da u predmetnom slučaju nisu utvrđene osnove za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti.
Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je kako se u istom navodi da je ODO u Osijeku prije donošenja osporenog rješenja provelo test razmjernosti i javnog interesa, kojim se žalitelju ograničava pristup informaciji jer je informacija nastala u razmjeni mišljenja unutar jednog tijela javne vlasti te da bi davanje takve informacije moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije i ozbiljnog ugrožavanja slobode davanja mišljenja, odnosno da je utvrđeno da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informaciji nad javnim interesom za davanje zatražene informacije.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta zajedno sa zatraženom informacijom koja je predmet ovog postupka, međutim nije dostavljen test razmjernosti i javnog interesa.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Odredbom članka 15. stavka 4. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija nastala u postupku usaglašavanja pri donošenju propisa i drugih akata te u razmjeni stavova i mišljenja unutar jednog ili među više tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije, ugroziti proces donošenja propisa i akta ili slobodu davanja mišljenja i izražavanja stavova.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. toga Zakona, dužno je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. toga Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Kao razlog protiv omogućavanja zatražene informacije u obrazloženju osporenog rješenja navodi se kako je zatražena informacija nastala u razmjeni mišljenja unutar jednog tijela javne vlasti te da pristup tražnoj informaciji treba ograničiti jer bi davanje takve informacije moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja informacije i ozbiljnog ugrožavanja slobode davanja mišljenja.
U članku 509. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08, 79/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14) propisano je da protiv pravomoćnih sudskih odluka Glavni državni odvjetnik može podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti ako je povrijeđen zakon. Prema odredbi stavka 2. istoga članka Glavni državni odvjetnik će podignuti zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv sudske odluke donesene u postupku na način koji predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava i sloboda zajamčenih Ustavom, međunarodnim pravom ili zakonom.
Sukladno odrebi članka 84. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj: 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11 72/13, 148/13, 33/15 i 82/15) odluku o podizanju zahtjeva za zaštitu zakonitosti Glavni državni odvjetnik donosi nakon pribavljenog mišljenja sjednice Kaznenog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Sjednica Kaznenog odjela počinje izvješćem zamjenika državnog odvjetnika koji će u svom izvješću izložiti tko je predložio podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, mišljenje državnog odvjetnika koji je zastupao u predmetu kao i svoje mišljenje o postojanju zakonskih uvjeta za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Sjednica Kaznenog odjela daje mišljenje o osnovanosti prijedloga za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti većinom glasova prisutnih zamjenika. Voditelj Kaznenog odjela upoznat će s mišljenjem sjednice Glavnog državnog odvjetnika. Glavni državni odvjetnik će ako ne prihvaća mišljenje sa svojim razlozima upoznati zamjenike na sjednici Kazenog odjela.
U drugostupanjskom postupku utvrđeno je da su u odnosu na zatraženu informaciju ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe članka 15. stavka 4. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama vezano za ograničenje pristupa zatraženoj informaciji jer je nastala u postupku razmjene mišljenja između dva tijela javne vlasti, a njezino bi objavljivanje moglo dovesti do pogrešnog tumačenja sadržaja infomacija ili slobodu davanja mišljenja s obzirom da se odluka Glavnog državnog odvjetnika o podizanju zahtjeva za zaštitu zakonitosti temelji na mišljenju sjednice Kaznenog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, koje se donosi većinom glasova prisutnih zamjenika, a kojemu prethodi izvješće zamjenika državnog odvjetnika kojim izlaže tko je predložio podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti, mišljenje državnog odvjetnika koji je zastupao u predmetu i svoje mišljenje o postojanju zakonskih uvjeta za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti. Nadalje, u drugostupanjskom postupku utvrđeno je da je vidljiv žaliteljev interes te da ne prevladava javni interes za pristup zatraženoj informaciji.
Na temelju provedenog drugostupanjskog postupka Povjerenica za informiranje utvrdila je da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.