KLASA: UP/II-008-07/17-01/48
URBROJ: 401-01/04-17-02
Zagreb, 20. ožujka 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ……… iz Petrinje, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, broj: 511-01-43-UP/I-10598/16 od 23. prosinca 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, broj: 511-01-43-UP/I-10598/16 od 23. prosinca 2016. godine.
2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici Prijave mirnog okupljanja i javnog prosvjeda HVIDRA-e Novska od 16. lipnja 2016. godine na način da se na istoj prekriju sljedeći podaci:
- broj telefona, datum i mjesto rođenja, adresa i vlastoručni potpis prijavitelja javnog okupljanja
- datumi rođenja i adrese prijavljenih redara
3. Nalaže se Ministarstvu unutarnjih poslova da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristup informaciji temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno pravo na pristup informacijama. Dalje navodi da se sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama dio informacije može učiniti dostupnim. Također predlaže da mu se dostavi dio tražene informacije, odnosno svrha, vrijeme i mjesto javnog okupljanja, predmnijevani broj sudionika i točno vrijeme predaje zahtjeva organizatora MUP-u. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 07. prosinca 2016. godine tražio zahtjev HVIDRA-e Novske od 16. lipnja 2016. godine za mirnim okupljanjem.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Prema članku 42. Ustava Republike Hrvatske propisano je da se svakom priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed.
Člankom 8. stavkom 1. Zakona o javnom okupljanju („Narodne novine“ 128/99, 90/05, 139/05, 150/05, 82/11, 78/12) propisano je da prijava mirnog okupljanja i javnog prosvjeda sadrži: svrhu, mjesto, dan i vrijeme održavanja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, podatke o organizatoru ili njegovu zastupniku, osobne podatke voditelja mirnog okupljanja i javnog prosvjeda, broj redara i predmnijevani broj sudionika.
Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o javnom okupljanju određeno je da je redar od organizatora određena osoba koja obavlja poslove održavanja reda i mira.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da bi se davanjem tražene informacije mogli ugroziti osobni podaci trećih osoba, koji zaključak se ne može prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, nije razlog za uskraćivanje cijele informacije, posebno imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka, što osnovano žalitelj ukazuje u svojoj žalbi.
Osim toga, svrha testa razmjernosti i javnog interesa je u tome da se stvarno analiziraju razlozi za i protiv omogućavanja pristupa određenoj informaciji, a što je u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo očito propustilo učiniti.
Naime, javno okupljanje i mirni prosvjed je jedno od temeljnih ustavnih prava, a Povjerenica za informiranje smatra da objavom imena i prezimena osobe koja je prijavitelj takvog događaja, osoba koje će biti govornici na skupu, kao i redara koji sudjeluju na istom, ne dolazi do kršenja odredaba Zakona o zaštiti osobnih podataka, budući da navedene osobe pristaju biti dio određenog javnog skupa, čime pristaju da se i objavi podatak o njihovu imenu i prezimenu.
Dakle, bilo bi protivno svrsi instituta javnog okupljanja i mirnog prosvjeda onemogućavati podatke o imenima osoba koje sam zakon navodi kao sudionike javnog skupa (prijavitelj i redari), odnosno osobe koje dobrovoljno pristaju biti govornici na javnom skupu.
Suprotno stavu prvostupanjskog tijela, te kako se radi o temeljnom ustavnom pravu koje svakome omogućuje sudjelovanje u javnom prosvjedu, Povjerenica za informiranje smatra da prevladava interes javnosti za dobivanjem informacije o prijavi javnog okupljanja i mirnog prosvjeda, s obzirom da javnost ima pravo biti upoznata sa svrhom određenog javnog prosvjeda, a na koji način se građanima omogućuje i nadzor nad radom policije kroz mogućnost uvida u razloge zbog kojih se dopušta javni prosvjed i mirno okupljanje.
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da ista, osim imena i prezimena, sadrži i druge osobne podatke, pa je u žalbenom postupku valjalo provesti test razmjernosti i javnog interesa, te razmotriti je li moguće žalitelju odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama.
Iz prijave HVIDRA-e Novska za javnim okupljanjem proizlazi da su istoj navedeni osobni podaci predsjednika udruge HVIDRA-e Novska ……… i to datum i mjesto rođenja, broj telefona, adresa i vlastoručni potpis navedene osobe.
Uvidom u registar udruga za udrugu HVIDRA Novska utvrđeno je da je Ivica Vulić predsjednik iste, a u registru nije navedena njegova adresa, već samo osobni identifikacijski broj.
Također su za pet redara, uz njihova imena i prezimena, navedeni datumi rođenja i njihova adresa.
Slijedom navedenom, Povjerenica za informiranje smatra da bi omogućavanje pristupa gore navedenim podacima, osim podacima o imenima i prezimenima, došlo do nepotrebnog zadiranja u privatni život navedenih osoba pa je valjalo djelomično omogućiti pristup navedenoj informaciji na način da se prekriju podaci o datumu i mjestu rođenja, broju telefona, adresi i vlastoručnom potpisu prijavitelja, odnosno da se prekriju podaci o datumima rođenja i prebivalištu redara.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7.. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., i 3. izreke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.