KLASA: UP/II-008-07/15-01/521

URBROJ: 401-01/04-17-02

Zagreb, 06. veljače 2017. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe odvjetnice ……… iz Dubrovnika, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Metkovića, KLASA: UP/I-008-01/15-01/01, URBROJ: 2148/01-01-15-1 od 26. listopada 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Grada Metkovića, KLASA: UP/I-008-01/15-01/01, URBROJ: 2148/01-01-15-1 od 26. listopada 2015. godine.

2. Odobrava se odvjetnici ……… pravo na pristup informaciji pod nazivom „Zaposlenici Grada Metkovića“ koja sadrži popis dužnosnika, službenika, namještenika, službenika na određeno i službenika na raspolaganju.

3. Nalaže se Gradu Metkoviću da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem djelomično je odbijen zahtjev za pristup informacijama odvjetnice ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o zaštićenim osobnim podacima.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da je pobijano rješenje nezakonito. Poziva se na stav Povjerenice za informiranje prema kojem se informacije o imenu i prezimenu, radnom mjestu na koje se službenik prima i bruto iznos plaće koji prima, odnosno preslike rješenja o prijemu u službu (uz izuzimanje ostalih osobnih podataka, primjerice adrese stanovanja) smatraju javnim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 10. listopada 2015. godine zatražila dostavu u elektronskom obliku sistematizacije radnih mjesta svih zaposlenih u Gradu Metkoviću, te popis svih zaposlenih u Gradu Metkoviću koji uključuje ime i prezime osobe te radno mjesto, odnosno poziciju iz sistematizacije na koju je službenik raspoređen.

Također je utvrđeno da je pobijanim rješenjem djelomično odbijen zahtjev žaliteljice u dijelu u kojem se traži popis svih zaposlenih u Gradu Metkoviću koji uključuje ime i prezime osobe te radno mjesto odnosno poziciju na koju je službenik raspoređen.

Uvidom u elektroničku poruku Grada Metkovića, KLASA: 008-01/15-01/05, URBROJ: 2148/01-01-15-2 od 26. listopada 2015. godine upućenoj žaliteljici utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo udovoljio dijelu zahtjeva koji se odnosi na dostavu sistematizacije radnih mjesta, te dostavu podataka o dužnosnicima, pročelniku te voditelju odsjeka.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje, uključujući informaciju koja je predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

U konkretnom slučaju, iz obrazloženja pobijanog rješenja ne proizlazi da je prvostupanjsko tijelo uopće provelo test razmjernosti i javnog interesa, a neprihvatljivo je ograničavati pristup informaciji paušalnim navodom da se radi o zaštićenim osobnim podacima.

Sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, ne znači da je navedeni podatak automatski zaštićen.

S obzirom da prvostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju nije provelo test razmjernosti i javnog interesa (članak 16. stavak 1. u vezi s člankom 15. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama), valjalo je zbog pogrešne primjene pravnog propisa poništiti prvostupanjsko rješenje.

Uvidom u popis zaposlenika Grada Metkovića utvrđeno je da isti sadrži imena i prezimena dužnosnika, službenika, namještenika, službenika na određeno i službenika na raspolaganju.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka  („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11. i 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, a svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. navedenog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem tekstu: ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Točno je da su podaci koje žaliteljica traži osobni podaci (ime i prezime), međutim postavlja se pitanje je li iste potrebno zaštititi. Naime, radi se o osobama koje su zaposlene u tijelu javne vlasti, te se financiraju iz javnih sredstvima.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificirani podatak.

Prema članku 24. stavku 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, 86/08, 61/11) u rješenju o prijmu u službi obvezno se navode podaci osobe koja se prima u službu (ime i prezime, stručna sprema i struka, ukupni radni staž i radni staž u struci).

Člankom 4. stavkom 4. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi („Narodne novine“, 86/08, 61/11) propisano je da se Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje unutarnje ustrojstvo upravnih tijela, naziv i opisi poslova radnih mjesta, stručni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto, broj izvršitelja i druga pitanja od značaja za rad upravnih tijela.

Sukladno navedenom, Povjerenica za informiranje smatra da, iako se radi o osobnim podacima, preteže javni interes za dobivanjem podataka iz članka 24. stavka 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj (regionalnoj) samoupravi nad razlogom ograničenja propisanog člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji kao razlog uskrate predviđa zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba, jer javnost ima pravo biti upoznata s imenom i prezimenom osobe čiji se rad financira iz javnih sredstava, a što je ovdje slučaj.

Uzimajući u obzir navedeno, nije od utjecaja odgovor Agencije za zaštitu osobnih podataka, KLASA: 004-02/15-01/513, URBROJ: 567-02/10-15-02 od 19. listopada 2015. godine, u kojem se navodi da je za dostavu popisa svih zaposlenika sa njihovim imenima i prezimenima potrebna izričita privola svakog zaposlenika, jer je isto suprotno načelu transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Što se tiče navoda Agencije za zaštitu osobnih podataka da je žaliteljica dužna dokazivati pravni interes, ukazuje se na odredbu članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojem podnositelj zahtjeva nije obvezan navoditi razloge zbog kojih traži pristup informaciji.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo riješiti kao pod točkom 1., 2. i 3. izreke

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.