KLASA: UP/II-008-07/16-01/328
URBROJ: 401-01/04-17-02
Zagreb, 24. siječnja 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe udruge „Verbalni delikt“ iz Osijeka, ………, zastupane po predsjedniku ………, izjavljene protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku, br. Su-328/2016 od 20. svibnja 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog suda u Osijeku, br. Su-328/2016 od 20. svibnja 2016. godine
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev udruge „Verbalni delikt“ (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer prvostupanjsko tijelo ne posjeduje predmetnu informaciju.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje ne sadrži drugi dio kumulativnog stavka 4. iz članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno ima li Županijski sud u Osijeku saznanja gdje se navedene informacije nalaze. Dalje navodi da se gotova informacija po logici stvari nalazi u računovodstvu suda, pa nije potrebno stvarati nikakve daljnje analize. Također navodi da sud odvjetnicima iznose isplaćuje samo po jednom osnovu što sudu pojednostavljuje pronalazak zatraženih informacija. Ističe da Županijski sud u Osijeku nije proveo test razmjernosti i javnog interesa, budući da se radi o proračunskom novcu. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 05. svibnja 2016. godine zatražila sljedeće informacije:
1. deset imena i prezimena odvjetnika ili ZOU kojima su od 01. siječnja 2012. godine do 31. prosinca 2014. godine u IP kartice upisani najveći iznosi i koliki su to iznosi za svakog ponaosob za obrane po službenoj dužnosti u kaznenim predmetima,
2. deset imena i prezimena odvjetnika ili ZOU kojima su od 01. siječnja 2015. godine do 31. prosinca 2015. godine na JOPPD upisani najveći isplaćeni iznosi i koliki su to iznosi za svakog ponaosob za obrane po službenoj dužnosti u kaznenim predmetima.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta i to: zahtjev za pristup informacijama od 05. svibnja 2016. godine, rješenje Županijskog suda u Osijeku, br, Su-328/2016 od 20. svibnja 2016. godine s dokazom o uručenju žaliteljici, te žalba žaliteljice od 24. svibnja 2016. godine.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se ista nalazi.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da Županijski sud u Osijeku ne može dostaviti zatražene informacije jer se na Županijskom sudu u Osijeku ne vodi posebni upisnik isplaćenih iznosa odvjetnicima za obrane po službenoj dužnosti.
Prema članku 145. stavkom 2. točkom 7. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14) troškovi kaznenog postupka su, između ostalog, nagrada i nužni izdaci branitelja.
Sukladno članku 149. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5., nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelju padaju na teret proračunskih sredstava, u slučaju obustave kaznenog postupka ili donošenja presude kojom se okrivljenik oslobađa optužbe ili se optužba odbija.
Dakle, isplata nagrade braniteljima po službenoj dužnosti predstavlja raspolaganje javnim sredstvima, te navedena informacija mora biti dostupna javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uzimajući u obzir navedeno, nije od utjecaja činjenica vodi li prvostupanjsko tijelo poseban upisnik isplaćenih iznosa nagrada odvjetnicima za obrane po službenoj dužnosti, već je za primjenu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informaciji odlučno da li prvostupanjsko tijelo posjeduje navedene informacije, a iz pobijanog rješenja, kao i po logici stvari, proizlazi da prvostupanjsko tijelo posjeduje navedene informacije.
Ako je očito da prvostupanjsko tijelo posjeduje informacije, tada se isto s uspjehom ne može pozivati na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Prvostupanjsko tijelo također gubi iz vida činjenicu da isto sukladno članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama može odbaciti zahtjev samo kad su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. da ne posjeduje informaciju, i 2. nema saznanja gdje se informacija nalazi.
U konkretnom slučaju, prvostupanjsko rješenje uopće ne sadrži odlučne činjenice o tome ima li prvostupanjsko tijelo saznanja o tome gdje se informacija nalazi (ako je ne posjeduje), a na što osnovano ukazuje žaliteljica u svojoj žalbi.
Slijedom navedenog, a zbog pogrešne primjene članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, valjalo je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir sljedeće.
Napominje se da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjev, npr. određenog dokumenta, cd-a ili drugog zapisa podataka, odnosno do koje bi moglo doći jednostavnim pretraživanjem elektroničke baze podataka.
Uzimajući u obzir gore navedeno, Povjerenica za informiranje smatra da bi tijelo javne vlasti trebalo žaliteljici dostaviti informacije kojima raspolaže, odnosno podatke o ukupno isplaćenim nagradama braniteljima za obrane po službenoj dužnosti u 2012., 2013., 2014., i 2015. godini, te isto nije dužno žaliteljici sačiniti redoslijed odvjetnika kojima su isplaćeni najviši iznosi na način kako to žaliteljica traži u svom zahtjevu.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.