KLASA: UP/II-008-07/16-01/223
URBROJ: 401-01/06-17-03
Zagreb, 12. siječnja 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), te članka 114. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., URBROJ: E-2114/16/ZV od 18. ožujka 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., URBROJ: E-2114/16/ZV od 18. ožujka 2016. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od strane trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., temeljem članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona, iz razloga što korisnica ostvaruje pristup informacijama temeljem posebnog propisa u sudskom postupku te jer tražene informacije ne predstavljaju informacije od javnog značaja.
Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi da je 3. veljače 2016. godine putem elektroničke pošte od trgovačkog društva Hrvatske elektroprivrede d.d., Zadar, zahtjevom za pristup informacijama, za potrebe sudskog postupka zatražila povijest priključka - račun br. 849/us, na ime pokojnog Jurin Krešimira od 16.5.1973. godine. Također navodi kako je njezino traženje iz predmetnog zahtjeva trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. odbilo rješenjem te nadalje pojašnjava razloge zbog kojih je zatražila povijest navedenog priključka. Naime, žaliteljica navodi kako se radi o priključku za električnu energiju na kući koja je dio ostavine iza njezinog pokojnog oca, ………, a koju uživa obitelj njezina pokojnog brata, ………, koji je za života izvršio prijenos istog priključka na sebe. Žaliteljica nadalje navodi kako navedeni prijenos priključka smatra nezakonitim iz razloga što se vezano za imovinu njezina oca vodi sudski postupak koji još nije dovršen odnosno da imovina iza smrti njezina oca još nije podijeljena između nasljednika. Također, žaliteljica u žalbi ističe kako je iz navedenog razloga zanima na temelju kojeg valjanog dokumenta je učinjen prijenos priključka na ime njezina pokojnog brata te u nastavku navodi kako ona zna da takav dokument ne postoji odnosno da navedeni postupak prijenosa priključka od strane trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., danas koriste trenutni korisnici kuće kako bi sud doveli u zabludu odnosno do krivih zaključaka. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta je utvrđeno kako je žaliteljica tijelu javne vlasti, trgovačkom društvu Hrvatskoj elektroprivredi d.d., dana 3. ožujka 2016. godine podnijela zahtjev za pristup informacijama sljedećeg sadržaja: za potrebe suda moli povijest priključka RAČUN BR. 849/us, na ime pok. ……… od 16.V.1973. godine. Navodi kako su joj već odgovorili, ali da to nije vjerodostojno za potrebe suda te kako ju je ……… tužila i da ju krivotvorinama, poput njihovog odgovora želi iznaslijediti u 1/5. Nadalje, navodi da im je ranije dostavila kopiju računa, da se tužba vodi na Općinskom sudu u Zadru, Poslovni broj: P-1955/2014 te kako se nada vjerodostojnom dokumentu. Također je utvrđeno da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. postupajući po navedenom zahtjevu žaliteljice donijela osporeno rješenje URBROJ: E-2114/16/ZV od 18. ožujka 2016. godine kojim je isti zahtjev odbijen temeljem članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te članka 15. stavka 2. točke 4. navedenog Zakona, a iz razloga što korisnica ostvaruje pristup informacijama temeljem posebnog propisa u sudskom postupku te jer tražene informacije ne predstavljaju informacije od javnog značaja. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se i kako javnu informaciju predstavljaju podaci tijela javne vlasti koji se odnose na opće uvjete pružanja usluge, tarife, način izračuna pružanja usluge i slično.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i ostalu dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio odredbe materijalnog prava, jer navodi iz osporenog rješenja nisu argumentirani odnosno potkrijepljeni odgovarajućim dokazima.
Člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Sukladno članku 23. stavku 1. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti je, s obzirom na razlog za odbijanje koji je navelo u osporenom rješenju, trebalo dostaviti žaliteljici obavijest o tome da se Zakon o pravu na pristup informacijama u predmetnom slučaju ne primjenjuje te je uputiti na način na koji može ostvariti svoje pravo, a u kojem slučaju se ne donosi rješenje. Dakle, nije razvidno iz kojeg je razloga tijelo javne vlasti uopće rješavalo predmetni zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, kada se pozvalo na gore navedenu odredbu. Naime, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno je da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. odbilo predmetni zahtjev temeljem odredbe članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u kojem slučaju se ne primjenjuju odredbe navedenog Zakona, nego bi korisnicima tražene informacije trebale biti dostupne temeljem drugog propisa, a navedeno odbijanje zahtjeva ničim nije potkrijepljeno u spisu predmeta. U osporenom rješenju je navedeno samo to kako stranka pristup traženoj informaciji može tražiti temeljem posebnog propisa u sudskom postupku odnosno kako su joj iste dostupne u tom postupku, ali nije razvidno na temelju čega je tijelo javne vlasti to zaključilo. Doduše, u predmetnoj žalbi te zahtjevu za pristup informacijama žaliteljica sama navodi kako joj je tražena informacija potrebna povodom parničnog postupka pred Općinskim sudom u Zadru, te da istu traži za potrebe sudskog postupka koji se vodi između nje i drugih nasljednika, a vezano za nekretninu za koju je vezano tarifno brojilo odnosno predmetni priključak, no isti navodi žaliteljice nisu relevantni, jer sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama podnositelj zahtjeva nije obvezan navoditi razloge zbog kojih traži pristup informaciji, a sukladno odredbi članka 18. stavka 4. istog Zakona.
Također, iz dokumentacije tijela javne vlasti koja je dostavljena kao dio spisa predmeta nije razvidno je li žaliteljica u kakvoj vezi s postupkom u kojem je izvršen prijenos priključka o kojem je riječ u predmetnom slučaju odnosno je li ona stranka u predmetnom postupku iz kojeg potječu zatražene informacije. Iz spisa predmeta također nije razvidno je li sud kod kojeg se vodi spor o nasljedstvu nekretnine koji žaliteljica navodi u žalbi od trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. zatražio dostavu podataka o povijesti predmetnog priključka, pa stoga nije razvidno kako je tijelo javne vlasti u osporenom rješenju zaključilo da su žaliteljici iste informacije dostupne u tom sudskom postupku.
Posebno se napominje da pri postupanju po zahtjevu korisnika najprije treba utvrditi da li se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, bez obzira na to što zahtjev može biti nazvan zahtjevom za pristup informacijama odnosno da li korisnik zaista ima pravo pristupa zatraženim informacijama temeljem nekog drugog propisa. S obzirom na navedeno navodi trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. iz osporenog rješenja su sami sebi proturječni jer tijelo u istom navodi odredbu prema kojoj se odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju, a istodobno odbija zahtjev rješenjem, navodeći ograničenje pristupa informacijama zbog zaštite osobnih podataka.
U odnosu na razlog za ograničenje informacija također naveden u obrazloženju osporenog rješenja propisan u članku 15. stavku 2. točki 4. navedenog Zakona, a kojim je propisano da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, iz dokumentacije u spisu predmeta nije razvidno je li tijelo javne vlasti uopće uzelo u obzir razloge za omogućavanje pristupa informacijama odnosno iz iste ne proizlazi da je sukladno svojoj zakonskoj obvezi iz članka 16. stavka 1. istog Zakona provelo test razmjernosti i javnog interesa. U osporenom rješenju se samo navodi kako tražene informacije nisu informacije od javnog značaja jer se traže osobni podaci drugih fizičkih osoba.
Također, u drugostupanjskom postupku Povjerenici za informiranje nije dostavljena sva relevantna dokumentacija iz koje bi nedvojbeno proizlazile informacije koje je žaliteljica zatražila predmetnim zahtjevom za pristup informacijama, kako bi se u drugostupanjskom postupku moglo razmotriti mogućnosti pristupa informacijama odnosno razlozi za ograničenje pristupa informacijama. Naime, iz informacija objavljenih na internetskim stranicama trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. vidljivo je kako fizička osoba da bi postala kupac električne energije mora biti vlasnik nekretnine-građevine ili mora s vlasnikom građevine, a uz suglasnost operatora mreže, sklopiti Ugovor o prijenosu, kojim vlasnik svoja prava i obveze prenosi na tu fizičku osobu. Na istim internetskim stranicama nalaze se različiti obrasci zahtjeva za korisnike te primjerci ugovora vezano za pružanje javne usluge opskrbljivanja električnom energijom, a između ostalih i primjerak Ugovora o korištenju mreže i Ugovora o prijenosu ugovora o korištenju mreže. Uvidom u obrazac zahtjeva za sklapanje Ugovora o korištenju mreže koji novi kupac (korisnik mreže) sklapa s trgovačkim društvom Hrvatska elektroprivreda d.d. kao operatorom distribucijskog sustava, utvrđeno je da isti sadrži kućice u kojima podnositelj zahtjeva treba označiti jedan od ponuđenih dokumenata koji prilaže kao prilog ugovoru, a koji su valjan pravni temelj stjecanja nekretnine za koju se traži priključenje na mrežu opskrbe električnom energijom. Izvršenim uvidom u objavljeni obrazac Ugovora o prijenosu ugovora o korištenju mreže utvrđeno je da isti treba biti potpisan od strane prenositelja i primatelja, te se istim utvrđuje da je međusobno sklopljen drugi ugovor koji se nalazi u privitku istog, a kojim je primatelj stekao zakonit posjed nekretnine na kojoj se nalazi priključak za korištenje mreže koji se prenosi. Dakle, iz svega navedenog je razvidno da bi u tijelu javne vlasti morale postojati izrađene informacije (zahtjev, ugovori) o povijesti priključka koje je žaliteljica tražila predmetnim zahtjevom, a isti nisu dostavljeni Povjerenici za informiranje u drugostupanjskom postupku.
S obzirom na sve navedeno, ukoliko se po zahtjevu korisnika utvrdi da se na isti primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, pri rješavanju zahtjeva korisnika prvostupanjsko tijelo najprije mora utvrditi koje izrađene informacije koje se odnose na traženje korisnika ima u svom posjedu te obratiti pažnju na činjenicu da ostvarivanje prava na pristup informacijama znači dostavu preslike zatražene informacije. Omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.
Nadalje, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama tražena informacija iz zahtjeva može biti dostupna svima pod jednakim uvjetima ili se njezino omogućavanje može ograničiti zbog nekog od razloga iz članka 15. Zakona, no ista ne može biti uvjetno dostupna korisnicima, nego je ili dostupna svima ili nije, a sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona. Ako je informacija sukladno odredbama Zakona javna, tada je javna za svaku domaću ili stranu fizičku ili pravnu osobu i kada bi se dala jednoj osobi, morala bi se dati svima, a kada bi se uskratila jednoj osobi morala bi se uskratiti svima i to po istoj zakonskoj osnovi.
Kod ograničavanja pristupa informacijama iz razloga navedenih u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. informacije iz upravnog ili sudskog postupka, osobni podaci, porezna tajna itd.), tijelo javne vlasti je prije donošenja odlike u obvezi provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. navedenog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona, mora procijeniti hoće li omogućavanje pristupa informacijama biti u interesu javnosti i hoće li od istog biti više koristi nego štete po zakonom zaštićene interese, odnosno navedenu procjenu mora izvršiti na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da je člankom 15. stavkom 5. Zakona propisana obveza tijela javne vlasti da, kada tražena informacija i sadrži podatak koji podliježe ograničenju, preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima, s time da se podaci koji potpadaju pod razlog ograničenja prekriju odnosno zaštite. Ukoliko pak nema razloga za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti dužno je korisniku prava na informaciju omogućiti slobodan pristup traženoj informaciji, sukladno članku 17. navedenog Zakona.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.