KLASA: 008-08/16-01/177
URBROJ: 401-01/05-16-02
Zagreb, 12. 12. 2016.
Tijelo državne uprave – ured državne uprave
Povjerenica za informiranje je 12. 12. 2016. godine zaprimila Vaš upit, u kojem u bitnom navodite kako zahtjevi za pristup informacijama putem portala „Imamopravoznati“ ne sadrže obvezne podatke navedene člankom 18. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), te kako s druge strane zahtjevi za pravo na pristup informacijama dopunom najčešće postaju zahtjevi za ponovnu uporabu informacija, pri čemu isti također ne sadrže obvezne podatke iz članka 29. Zakona. Ujedno navodite kako se podnositelj zahtjeva nakon zatražene dopune poziva na mišljenje Povjerenika za informiranje, kao i na odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka, te navodi kako je njegova adresa elektronička adresa putem koje je zaprimljen zahtjev, odnosno podnositelj zahtjeva u ostavljenom roku u pravilu ne dostavlja podatke (adresu i/ili svrhu korištenja) zatražene u smislu odredbe članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama. S tim u vezi postavljate pitanje na koju adresu primatelja će se dostaviti rješenje kojim se odbacuje tako nepotpun zahtjev, ako tijelo javne vlasti ima podatke samo o elektroničkoj adresi, ali ujedno navodite kako su naknadno dostavljene adrese upitne istinitosti. Slijedom navedenog, a radi unapređenja ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovne uporabe informacija, kao i u svrhu praćenja provedbe Zakona u smislu članka 35. Zakona, molite mišljenje Povjerenice za informiranje o naprijed navedenom. U nastavku odgovaramo kako slijedi.
Pisani zahtjev za pristup informacijama mora sadržavati elemente propisane člankom 18. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao što su naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.
Ujedno je člankom 29. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako u zahtjevu za ponovnu uporabu informacija podnositelj zahtjeva mora, osim podataka iz članka 18. stavka 3. ovoga Zakona, navesti informacije koje želi ponovno upotrijebiti, oblik i način na koji želi primiti sadržaj traženih informacija, kao i svrhu korištenja informacija (komercijalna ili nekomercijalna svrha).
Drugim riječima, Zakon o pravu na pristup informacijama jasno određuje sadržaj zahtjeva za pristup informacijama i zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, a na samom tijelu javne vlasti je da procijeni hoće li zatražiti ispravak zahtjeva ukoliko zahtjev ne sadrži propisane elemente, ili će svejedno korisniku omogućiti pristup zatraženim informacijama ukoliko to nalaže pragmatičnost i pojednostavljivanje samog postupka rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, bez obzira što zahtjev ne sadržava propisane elemente.
Primjerice, možemo zamisliti situaciju kada na informaciji ne postoje ograničenja te kada bi ona trebala biti dostupna bilo kojem korisniku prava na informaciju koji je zatraži. Iako je člankom 18. stavkom 3., odnosno člankom 29. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisan obvezan sadržaj zahtjeva, preporuka je da se takva informacija omogući podnositelju zahtjeva čak i kada određeni element zahtjeva nedostaje, primjerice adresa fizičke osobe, upravo zbog ostvarivanja načela učinkovitosti i ekonomičnosti, te olakšavanja pristupa informacijama u posjedu tijela javne vlasti, što je u konačnici i cilj samog Zakona o pravu na pristup informacijama. Inzistiranje u određenim situacijama na formalnosti postupka protivno je spomenutom načelu učinkovitosti i ekonomičnosti. U takvim situacijama pragmatičnost nalaže da se uvaži korisnikov zahtjev čak i kada ga korisnik šalje samo sa svoje internetske adrese na internetsku adresu tijela javne vlasti, odnosno izlišno je u takvim slučajevima tražiti ispravak zahtjeva. Međutim, ukoliko na informaciji postoji ograničenje ili djelomično ograničenje od pristupa, ispravno je da tijelo javne vlasti zatraži od korisnika da u roku od 5 dana nadopuni zahtjev za pristup informacijama navođenjem adrese fizičke osobe, odnosno sjedišta pravne osobe, budući da je u svrhu zaštite pravilnosti upravnopravnog postupka potrebno donijeti rješenje koje ima sve potrebne elemente i koje će biti otpremljeno na adresu/sjedište podnositelja zahtjeva.
Nadalje, ukoliko je korisnik elektroničkim putem zatražio dostavu informacije koju je tijelo javne vlasti dužno objaviti na lako pretraživ način na svojim internetskim stranicama sukladno članku 10. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, presumpcija je da takva informacija mora već biti dostupna svakom korisniku neovisno o podnesenom zahtjevu. Drugim riječima, tijelo javne vlasti tada ne bi smjelo propitivati formalnu ispravnost zahtjeva, već bi trebalo korisnika poveznicom uputiti na lokaciju tražene informacije na internetskoj stranici, ili mu neposredno omogućiti informaciju.
Dakle, podnositelj zahtjeva može poslati zahtjev za pristup informacijama ili zahtjev za ponovnu uporabu informacija elektroničkim putem, budući da je elektronička komunikacija izjednačena sa pisanim zahtjevom, ali zahtjev zato mora sadržavati sve Zakonom propisane elemente kako bi bio potpun. Ukoliko zahtjev ne sadrži sve elemente propisane Zakonom o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti može pozvati podnositelja da zahtjev ispravi u ostavljenom roku. U slučaju da podnositelj ne ispravi zahtjev u ostavljenom roku, tijelo javne vlasti može odbaciti zahtjev rješenjem. Međutim, tijelo javne vlasti svakako treba imati na umu i gore navedene preporuke koje se odnose na olakšavanje postupka ostvarivanja prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija, te u određenim situacijama može omogućiti pristup informacijama bez obzira što zahtjev ne sadrži sve Zakonom propisane elemente.
U odnosu na pitanje u kojem Vas zanima na koju adresu primatelja će se dostaviti rješenje ukoliko imate samo podatke o elektroničkoj adresi podnositelja zahtjeva, upućujemo Vas na odredbe 83. do 95. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), u kojima se rješavaju brojna pitanja obavješćivanja stranaka, pa tako i mogućnosti dostave elektroničkim putem.
S poštovanjem,
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.