KLASA: 008-08/16-01/04

URBROJ: 401-01/06-16-272

Zagreb, 20.04.2016.

Jedinica LP(R)S

Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit u kojem tražite mišljenje o tome kako riješiti zahtjev za pristup informacijama koji Vam je u više navrata podnio isti korisnik, a koji traži uvid u lokacijsku, građevinsku te uporabnu dozvolu za poslovni objekt te postavljate pitanje koliko puta ista osoba može tražiti istu informaciju kao i da li se povodom navedenog zahtjeva može korisniku naplatiti 70 kuna biljega za odgovor.

Iz Vašeg upita nije moguće točno utvrditi o kakvom se zapravo traženju korisnika radi te Vam vezano za rješavanje navedenog zahtjeva možemo Vam dati samo načelan odgovor o mogućem načinu rješavanja zahtjeva za pristup informacijama.

Sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15.), informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s nekim drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Dakle, pristup informaciji pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da ulaže dodatni trud, povezivanje, tumačenje, odnosno stvaranje informacije. Sastavljanje odgovora povodom zahtjeva za pristup informacijama bilo bi izrađivanje odnosno stvaranje nove informacije, što ne predstavlja rješavanje zahtjeva sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Iz Vašeg upita je razvidno da korisnik traži izrađene informacije koje su u posjedu tijela javne vlasti, budući da su lokacijske, građevinske i uporabne dozvole izrađene informacije koje posjeduju tijela javne vlasti koja iste i izdaju.

Člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Primjerice, člankom 84. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine", broj 47/09.) je propisano da se stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo obavijestiti o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova pojedinih kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba.

U pogledu zahtjeva iz Vašeg upita, a s obzirom na Vaše navode da se radi o sukobu korisnika podnositelja zahtjeva sa susjedom te vezano za poslovni prostor u pogledu kojeg korisnik postavlja zahtjev, tijelo javne vlasti prije svega treba razmotriti je li osoba koja je podnijela zahtjev za pristup informacijama stranka u postupku ili osoba koja ima pravni interes vezano za isti postupak.

Ukoliko se utvrdi da korisnik koji podnosi zahtjev nije stranka u postupku te nema pravni interes, odnosno da mu tražene informacije nisu dostupne temeljem posebnog propisa, tada je zahtjev korisnika potrebno riješiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 23. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je u kojim slučajevima tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu, odnosno u kojim slučajevima rješenjem odbija zahtjev te kada ga odbacuje.

Moguća ograničenja prava na pristup informacijama propisana su u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ukoliko tijelo javne vlasti ograničava pristup zatraženoj informaciji dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. osobni podaci) provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja.

Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti je li moguće stranci omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, zakonodavac je u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao obvezu tijelu javne vlasti kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Tako se primjerice na zatraženom rješenju mogu prekriti (zacrniti) osobni podaci i preostali dio rješenja dati, ako u odnosu na preostali dio rješenja ne postoji neko drugo ograničenje iz Zakona.

Zaključno, napominjemo da je člankom 19. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da se na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju upravne i sudske pristojbe.