KLASA: UP/II-008-07/14-01/313

URBROJ: 401-01/06-16-07

Zagreb, 28. prosinca 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ......... iz Rijeke, ………, izjavljene protiv rješenja Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", Rijeka, URBROJ: 52/2014-12/3 od 30. svibnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", Rijeka, URBROJ: 52/2014-12/3 od 30. svibnja 2014. godine.

2. Odobrava se ……… pravo na  pristup preslikama:

- Zapisnika sa sastanka upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", NS 1/2013 UV,

- Zapisnika sa sastanka upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", NS 2/2013 UV,

- Zapisnika sa sastanka upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", NS 3/2013 UV,

- Zapisnika sa sastanka upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", NS 16/2013 UV,

- Zapisnika sa sastanka upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", NS 17/2013 UV

3. Nalaže se Zdravstvenoj ustanovi Ljekarna „Jadran", Rijeka da u roku od 8  dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

4. Predmet se u odnosu na odluke koje su sastavni dio zapisnika citiranih u točki 2. izreke ovog rješenja dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (dalje u tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama i članka 30. Statuta Zdravstvene ustanove Ljekarna „Jadran“ (pročišćeni tekst od 14. studenoga 2011.), zbog toga što su u pogledu zatražene informacije – preslike zapisnika i pratećih odluka sa sjednica Upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarna „Jadran“ održanih tijekom 2013. i 2014. godine, ispunjeni uvjeti ograničenja prava na pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točaka 2., 4., 5. i 7. i stavka 3. točke 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama a u vezi s člankom 16. stavcima 1. i 2. navedenog Zakona.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ne postoji niti jedan razlog za odbijanje njegovog zahtjeva, a koji je predviđen Zakonom o pravu na pristup informacijama o kojem govori članak 15. navedenog Zakona. Nadalje, navodi kako je 2. svibnja 2014. godine zahtjevom za pristup informacijama zatražio dostavu preslika zapisnika sa sjednica i odluka sa istih sjednica tijela javne vlasti koje je, kako navodi, u stopostotnom vlasništvu Primorsko-goranske županije te ukazuje na činjenicu kako se navedeni zapisnici sukladno članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama trebaju i objaviti, a što ovdje nije učinjeno. Također, navodi da ukoliko neka od odluka donesenih na sjednicama za koje je zatražio preslike zapisnika ima karakter koji bi odgovarao članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, to treba i navesti te da niti jedan od drugih navoda iz osporenog rješenja nije relevantan za ovaj postupak. Žalitelj ističe da upravno vijeće ustanove ne radi tajno te da Zakon o pravu na pristup informacijama nije pokazatelj slabosti tijela javne vlasti, nego kontrole i transparentnosti rada javne ustanove. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 2. svibnja 2014. godine zatražio od Zdravstvene ustanove Ljekarna „Jadran", kao tijela javne vlasti, dostavu preslika zapisnika sa sjednica Upravnog vijeća navedenog tijela javne vlasti sa odlukama donesenim na tim sjednicama. Nadalje je utvrđeno da je Zdravstvena ustanova Ljekarna „Jadran", rješenjem URBROJ: 52/2014-12/3 od 30. svibnja 2014. godine odbila navedeni zahtjev žalitelja. U obrazloženju osporenog rješenja Zdravstvena ustanova Ljekarna "Jadran" navodi kako je uvidom u zapisnike i prateće odluke, kao i ostalu raspoloživu dokumentaciju provodeći test razmjernosti i javnog interesa utvrdilo da je  zahtjev žalitelja neosnovan te opširno obrazlaže razloge odbijanja istog zahtjeva. Kao razloge odbijanja žaliteljeva zahtjeva tijelo javne vlasti u osporenom rješenju tako navodi nemogućnost povratne primjene Zakona o pravu na pristup informacijama na razdoblje do 8. ožujka 2013. godine (navodi se da tijelo javne vlasti nije bilo obveznik primjene Zakona o pravu na pristup informacijama po ranije važećem propisu), da su ispunjeni uvjeti za ograničenje informacija iz članka 15. stavka 2. točke 1., 4., 5. i 7. i stavka 3. točke 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da su zatražene informacije poslovna tajna, da su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, da je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke, da je korisnik opunomoćenik protivnih stranaka tijela javne vlasti u upravnom i drugom na zakonu utemeljenom postupku, a dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena je posebnim propisima, da bi dostava zatraženih informacija predstavljala ozbiljnu ugrozu po komercijalne interese tijela javne vlasti i osnivača te  zlouporabu ovlaštenja korisnika. Također, tijelo javne vlasti je u u osporenom rješenju kao razloge odbijanja navelo i da bi pružanje zatražene informacije onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne te onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.

U osporenom rješenju navodi se i kako je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku provelo test razmjernosti i javnog interesa u kojem je utvrđeno da postoje osnovane sumnje da bi dostavljanje traženih zapisnika i pratećih odluka Upravnog vijeća Ljekarne „Jadran" predstavljalo ugrozu i povredu: 1. poslovnih interesa - poslovanja i ugleda tijela javne vlasti i osnivača Primorsko-goranske županije, 2. temeljnih načela Europske Unije - slobodnog tržišnog natjecanja, 3. učinkovitog, neovisnog i nepristranog vođenja upravnog postupka, 4. rada tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor odnosno nadzor zakonitosti, 5. postupka izrade informacija unutar tijela javne vlasti, 6. osobnih podataka, 7. poslovne tajne i 8. odredaba Zakona o trgovini te da je iz činjenice da navedeno tijelo javne vlasti ostvaruje načelo javnosti kroz objavu informacija i iz rezultata navedenog testa vidljivo da u predmetnom slučaju ne postoji interes javnosti.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljeni su: Zapisnik sa sastanka Upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", NS 1/2013 UV, Zapisnik sa sastanka Upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", NS 2/2013 UV, Zapisnik sa sastanka Upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", NS 3/2013 UV, Zapisnik sa sastanka Upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", NS 16/2013 UV, Zapisnik sa sastanka Upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", NS 17/2013 UV. Također su dostavljeni Pravilnik o poslovnoj tajni Zdravstvene ustanove ljekarne „Jadran" od svibnja 2010. godine te druga dokumentacija navedenog tijela javne vlasti koja nije predmet ovog postupka. Odluke koje su donesene na sjednicama Upravnog vijeća Zdravstvene ustanove Ljekarne „Jadran", a koje je žalitelj također zatražio predmetnim zahtjevom za pristup informacijama, nisu dostavljene. Također, iz navoda osporenog rješenja proizlazi da je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku provelo test razmjernosti i javnog interesa, no sa spisom predmeta nije dostavljena dokumentacija iz koje bi bilo razvidno na koji način je isti proveden.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja prava na pristup informacijama.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Člankom 16. stavkom 3.  Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Dakle, imajući u vidu moguća zakonska ograničenja pristupa informacijama ne mogu se prihvatiti argumenti prvostupanjskog tijela kako je navedeno u osporenom rješenju, jer je uvidom u dostavljene zapisnike sa sjednica Zdravstvene ustanove Ljekarne "Jadran" u 2013. i 2014. godini, utvrđeno da se u pogledu istih ne mogu primijeniti navedena ograničenja pristupa informacijama.

Prije svega, iz odredbi članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim su propisana moguća ograničenja prava na pristup informacijama je razvidno da povreda poslovanja i ugleda tijela javne vlasti odnosno osnivača i povreda načela slobodnog tržišnog natjecanja kao temeljnog načela Europske Unije te odredbe Zakona o trgovini nisu zakonom propisani razlog za ograničenje informacija, pa stoga navedeni argumenti tijela javne vlasti u predmetnom slučaju nisu relevantni, jer nisu potkrijepljeni nikakvim dokazima osim što se u osporenom rješenju općenito navode.

Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

U žalbenom postupku utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama zatražio u trenutku podnošenja zahtjeva izrađenu i konačnu informaciju, te da u konkretnom slučaju nije niti moglo doći do narušavanja procesa donošenja kakve odluke te se navedeni razlog ograničenja informacija propisan člankom 15. stavkom 2. točkom 5. nikako ne može prihvatiti.

Uvidom u informacije koje su predmet ovog postupka, i to zapisnike, a koji su u drugostupanjskom postupku dostavljeni Povjerenici za informiranje, utvrđeno je da isti sadrže osobne podatke.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

U odnosu na osobne podatke u dostavljenim informacijama u žalbenom postupku je utvrđeno da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostave osobni podaci o imenima i prezimenima osoba koje su navedene u zapisnicima; članova Upravnog vijeća, ravnateljice tijela javne vlasti i službenice za informiranje navedenog tijela, jer se radi o osobama zaposlenim u tijelu javne vlasti odnosno osobama koje donose odluke kao članovi upravnog vijeća navedene ustanove te je utvrđeno da u odnosu na iste preteže interes javnosti.

Odredbom članka 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07.) propisano je da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog Zakona. Glava 8. Zakona o zaštiti tajnosti podataka sadrži odredbe o poslovnoj tajni.  Tako je člankom 19. stavkom 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Člankom 1. Zakona o ljekarništvu („Narodne novine" broj 121/03., 142/06., 35/08. i 117/08.) je propisano da se ovim Zakonom uređuje način organiziranja i provođenja ljekarničke djelatnosti kao dijela zdravstvene djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kao javna služba i koju obavljaju magistri farmacije pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom.

Člankom 60. stavkom 1. Zakona o ustanovama („Narodne novine″ broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08) je propisano da je rad ustanova javan. Stavkom 2. istog članka je propisano da je ustanova dužna pravodobno i istinito obavještavati javnost o obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti za koju je osnovana na način određen statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju.

U provedenom postupku je utvrđeno da je osnivač Zdravstvene ustanove „Ljekarna Jadran" Primorsko-goranska županija, da se navedena zdravstvena ustanova bavi ljekarničkom  djelatnošću, a navedena je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku koja se k tome obavlja kao javna služba te je nesporno da je navedena ustanova tijelo javne vlasti i obveznik primjene Zakona o pravu na pristup informacijama prema više zakonskih kriterija. 

Stoga se Zdravstvena ustanova „Ljekarna Jadran" u svom radu treba rukovoditi otvorenošću i javnosti rada. Također treba omogućavati pristup informacijama bilo putem podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, kao što je u konkretnom slučaju ili objavom informacija na internetskim stranicama ili na drugi prikladan način, primjerice informacije o svom radu, aktivnostima, organizaciji, troškovima, izvorima financiranja i drugim informacijama, a što je obveza koja je propisana Zakonom o pravu na pristup informacijama.

U pogledu navoda iz osporenog rješenja kako se u konkretnom slučaju radi o informacijama koje su zaštićene Pravilnikom o poslovnoj tajni Zdravstvene ustanove „Ljekarna Jadran" iz 2010. godine, izvršenim uvidom u isti je utvrđeno kako dostavljeni zapisnici ne predstavljaju informacije koje bi bile zaštićene navedenim Pravilnikom. Iz ranije citiranih odredbi Zakona o zaštiti tajnosti podataka, a i gore navedenog pravilnika tijela javne vlasti proizlazi kako se ne može bilo koja informacija proglasiti poslovnom tajnom, a u predmetnom slučaju prvostupanjsko tijelo, iako se u osporenom rješenju pozvalo na poslovnu tajnu, u istom nije valjano obrazložilo koje bi to štetne posljedice mogle nastupiti za njegove gospodarske interese omogućavanjem predmetnih zapisnika korisnicima. Naime, općim aktom tijela javne vlasti ne može se odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Također, člankom 10. stavkom 1. točkom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način zapisnike i zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama, te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti. Stavkom 1. točkom 2. istog članka propisano je i da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje.

S obzirom na navedenu odredbu Zdravstvena ustanova „Ljekarna Jadran" je kao tijelo javne vlasti u obvezi primjenjivati istu, pa tako i u predmetnom slučaju.

Osim navedenog, pretragom internetskih stranica je uočeno primjerice da se na internetskim stranicama Državnog ureda za reviziju nalazi Izvješće o obavljenoj reviziji u Zdravstvenoj ustanovi Ljekarna „Jadran" iz listopada 2009. godine, a iz kojeg su vidljivi podaci o financijskom poslovanju navedene ustanove, pa je ostalo nejasno kako bi se omogućavanjem predmetnih zapisnika (a koji ne sadržavaju detaljne informacije o poslovanju) odnosno objavom istih na internetskim stranicama ugrozilo njezine gospodarske interese.

Dakle, s obzirom da dostavljeni zapisnici ne predstavljaju klasificirane podatke i isti se odnose na zdravstvenu ustanovu koja obavlja ljekarničku djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, koja se obavlja kao javna služba te joj je osnivač jedinica lokane i područne (regionalne) samouprave, i čije bi poslovanje trebalo biti što je više moguće transparentno, po mišljenju Povjerenice za informiranje oni bi trebale biti dostupne javnosti, jer navedeni argumenti prvostupanjskog tijela nisu potkrijepljeni valjanim dokazima u dokumentaciji spisa predmeta.

Uzevši u obzir odredbu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama te sadržaj dostavljenih informacija Povjerenica za informiranje ne nalazi opravdanim argumente prvostupanjskog tijela za uskratu predmetnih zapisnika odnosno ne nalazi opravdanim razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koji su navedeni u osporenom rješenju.

Vezano za razlog ograničenja informacija iz članka 15. stavka 3. točke 1. koji, između ostalih, tijelo javne vlasti navodi u osporenom rješenju, iz obrazloženja pobijanog rješenja te dostavljene dokumentacije ostalo je nejasno na koji bi se način omogućavanjem predmetnih zapisnika onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne. Informacije koje je žalitelj tražio predmetnim zahtjevom za pristup informacijama mogla bi zatražiti bilo koja fizička ili pravna osoba, budući da se iste odnose na rad tijela javne vlasti te nije od važnosti da li se između žalitelja i tijela javne vlasti vodi nekakav sudski postupak, ukoliko se isti ne vodi upravo u pogledu  predmetnih informacija/zapisnika. Povrh navedenog odluku o utjecaju na vođenje postupka moglo bi ispravno donijeti jedino tijelo pred kojim bi se vodio takav postupak.

U pogledu razloga za ograničenje informacija iz članka 15. stavka 3. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz dostavljene dokumentacije u spisu je utvrđeno da u istoj nema dokaza ili dokumenta iz kojeg bi proizlazilo da se u pogledu zatraženih informacija vodi inspekcijski nadzor bilo koje vrste odnosno u kojem bi se uopće i spomenulo da je takav postupak započeo ili da je u tijeku. 

S obzirom na gore navedeno, a izvršivši uvid u zatražene informacije te imajući u vidu citirane zakonske odredbe, Povjerenica za informiranje ne nalazi razloge zbog kojeg bi za tražene informacije/zapisnike postojala ograničenja iz članka 15. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao točki 1., 2. i 3. izreke ovog  rješenja.

Daljnjim uvidom u dostavljenu dokumentaciju u spisu predmeta razvidno je da odluke koje su sastavni dio zapisnika odnosno koje se izrađuju kao izvod iz zapisnika sa zatraženih sjednica Upravnog vijeća nisu dostavljene Povjerenici za informiranje u drugostupanjskom postupku.

Kako Zdravstvena ustanova Ljekarna „Jadran“ nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjerenici za informiranje dostavila cjelovit spis predmeta, koji je nužan u drugostupanjskom postupku po žalbi protiv rješenja prvostupanjskog tijela te nije pružila nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, niti je iz osporenog rješenja razvidno da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa, nužno je poništiti osporeno rješenje te u pogledu odluka koje su sastavni dio zapisnika zatraženih predmetnim zahtjevom vratiti predmet na prvostupanjski postupak, kako je navedeno u točki 4. izreke ovog rješenja.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatražene informacije ili određenih dijelova zatraženih informacije temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama  dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar u pogledu točke 4. izreke ovog rješenja, vodeći računa o odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak te o odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima budući da Zdravstvena ustanova Ljekarna „Jadran“ nije dostavila cjelovit spis predmeta Povjerenici za informiranje (odluke donesene na sjednicama upravnog vijeća koje su u dostavljenim zapisnicima i navedene kao sastavni dio istih zapisnika), što je bila dužna učiniti sukladno odredbi članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) te članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u točki 4. izreke ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.