KLASA: UP/II-008-07/16-01/589

URBROJ: 401-01/05-16-02

Zagreb, 12. 12. 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13) povodom žalbe ……… iz Lopara, ………, izjavljene protiv rješenja Općine Lopar, KLASA: 008-01/15-05/1-01, URBROJ: 2169/02-05/1-15-01 od 29. 6. 2015. godine, predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje ………, KLASA: 008-01/15-05/1-01, URBROJ: 2169/02-05/1-15-01 od 29. 6. 2015. godine.

2.    Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Općine Lopar je odbijen  zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj)  od  8. 5. 2015. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.

Žalitelj je  na pobijano rješenje izjavio žalbu putem prvostupanjskog tijela Povjerenici za informiranje, u kojoj u bitnom navodi kako smatra da poslovanje Općine Lopar nije i ne može biti poslovna tajna, stoga od Povjerenice za informiranje traži da mu omogući pristup traženoj informaciji.

Važno je napomenuti kako je Povjerenica za informiranje zaprimila od Općine Lovran žaliteljevu žalbu tek 18. 11. 2016. godine, iako je Općina Lovran zaprimila žaliteljevu žalbu 12. 6. 2015. godine, stoga je potrebno ukazati kako je člankom 113. stavkom 6. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) između ostalog propisano kako će prvostupanjsko tijelo bez odgode dostaviti žalbu sa spisom predmeta drugostupanjskom tijelu.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 8. 5. 2015. godine zatražio od Općine Lopar da mu omogući uvid u financijsko poslovanje Općine Lopar od osnivanja Općine.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Nastavno na navedene zakonske odredbe, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je Općina Lopar, prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, nepotpuno utvrdila činjenično stanje te je neodgovarajuće primijenila odredbe materijalnog prava.

Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa informacije samim citiranjem zakonske definicije, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa i bez davanja dodatnih obrazloženja ili dokaza.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, Općina Lopar treba uzeti u obzir da je u slučaju kada  postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezno  provesti test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da njegovo neprovođenje predstavlja bitnu povredu postupka.

Uz bitnu povredu postupka, potrebno je i razmotriti kriterije temeljem kojeg je Općina Lovran, koja se financira iz javnih, proračunskih, sredstava, utvrdila da njezino financijsko poslovanje predstavlja poslovnu tajnu, temeljem čega je odbijen žaliteljev zahtjev za pristup informacijama.

Naime, poslovnu tajnu prema članku 19. stavku 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. navedenog zakonskog članka je između ostalog propisano da se općim aktom  ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom.

Osim što Općina Lovran nije dostavila dokaz da je zatražena informacija označena kao  poslovna tajna, te je ujedno navela da se cjelokupno financijsko poslovanje smatra poslovnom tajnom, Općina je, teleološki gledano, pogrešno protumačila institut poslovne tajne, a samim time ga je i pogrešno primijenila kao razlog uskrate informacije.

Naime, ratio legis instituta poslovne tajne nalazimo u jasnom i nedvosmislenom identificiranju razloga zbog kojih bi davanje određenih podataka dovelo do štetnih posljedica za nečije gospodarske interese.

U tom je smislu važno napomenuti kako institut poslovne tajne uglavnom koriste trgovačka društva koja djeluju na tržištu, u svrhu zaštite svojih gospodarskih interesa.

U ovom slučaju primjena instituta poslovne tajne bi trebala biti isključena iz ranije navedenog razloga, odnosno zbog činjenice što se zatražena informacija odnosi na potrošnju javnih sredstava Općine, stoga bi takve informacije trebale biti automatski dostupne.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Ujedno, Općina Lopar treba razmotriti i odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Budući da Općina Lopar nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjerenici za informiranje dostavila cjeloviti spis predmeta (čiji su sastavni dio u zahtjevu zatražene informacije), koji je nužan u drugostupanjskom postupku po žalbi protiv rješenja prvostupanjskog tijela, te nije pružio nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja da je tražena informacija poslovna tajna, niti je iz osporenog rješenja razvidno da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa, nužno je poništiti osporeno rješenje te vratiti predmet na prvostupanjski postupak.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

 S obzirom da je žalitelj zatražio uvid u financijsko poslovanje Općine Lopar, tijelo javne vlasti je dužno razmotriti njegov zahtjev i odlučiti može li mu pružiti uvid u tražene informacije.

S obzirom na opsežnost i nedefiniranost zatražene informacije, tijelo javne vlasti mora također razmotriti i članak  5. stavak 1. točku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, i utvrditi je li žalitelj točno i jasno identificirao informaciju kojoj želi pristupiti, u slučaju da  ne može omogućiti uvid u kompletan spis predmeta, a ako ne razumije što žalitelj traži svojim zahtjevom, tijelo javne vlasti može zatražiti da žalitelja da ispravi zahtjev za pristup informacijama, na način da identificira informaciju koju traži svojim zahtjevom.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.   

Potrebno je imati u vidu i odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) koje je donijela Povjerenica za informiranje.

 Ujedno je potrebno ukazati na odredbu članka19. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju  upravne i sudske pristojbe, budući da je Općina Lopar u uputi o pravnom lijeku pobijanog rješenja pogrešno  instruirala stranku da mora platiti 50 kuna upravne pristojbe. Slijedom navedenog, Općina Lopar je obvezna vratiti žalitelju uplaćeni iznos upravne pristojbe.

Zaključno, potrebno je navesti kako je Općina Lopar u uputi o pravnom lijeku trebala instruirati žalitelja kako se žalba podnosi „Povjereniku za informiranje“, a ne kako je u uputi navedeno „Povjereniku“ , s obzirom da nepotpuni naziv drugostupanjskog tijela može dovesti do nedoumice kojem se tijelu  žalba podnosi.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.