KLASA: 008-01/14-01/01

URBROJ: 401-01/13-16-01

Zagreb,  21. prosinca 2016.

-  DRŽAVNIM TIJELIMA

- TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE

- JEDINICAMA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

- PRAVNIM OSOBAMA S JAVNIM OVLASTIMA

PREDMET:  Primjena članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama  („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) – savjetovanja s javnošću

- smjernice,  daju se

Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) definira pravo na pristup informacijama kao pravo korisnika da traži i dobije informaciju u posjedu tijela javne vlasti, kao i obvezu tijela javne vlasti da mu proaktivno ili po zahtjevu omogući pristup zatraženoj informaciji, ali i obvezu određenog kruga tijela javne vlasti da uključuju javnost u proces donošenja odluka u okviru savjetovanja s javnošću.

Navedena je zakonska obveza regulirana člankom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama. Izmjenama i dopunama Zakona 2015. godine dodatno je konkretizirana na način da su jasnije definirane obveze u pogledu savjetovanja s javnošću. Zakon je u ovom dijelu izmijenjen na način da je sužen krug obveznika provedbe savjetovanja, precizirana je vrsta akata prilikom čijeg donošenja ili usvajanja je potrebno prethodno provesti savjetovanje s javnošću, jasnije je uređen sadržaj savjetovanja, odnosno dokumenti koji se moraju objaviti prilikom otvaranja i po završetku savjetovanja (plan savjetovanja, nacrt akta i razlozi donošenja akta, izvješće o provedenom savjetovanju), kao i način provedbe. Također je jasno naznačena razlika između provedbe savjetovanja prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i provedbe savjetovanja prema Zakonu o procjeni učinka propisa. Uz članak 11., i člankom 10. Zakona o pravu na pristup informacijama utvrđena je obveza proaktivnog objavljivanja dokumenata koji se stavljaju na savjetovanje s javnošću, kao dio redovitog informiranja javnosti o radu tijela javne vlasti.

Slijedom navedenoga, kao i uočenih kršenja odredbi Zakona o pravu na pristup informacija prilikom analitičkih praćenja provedbe Zakona, uključujući i postupanje Povjerenika za informiranje prema predstavkama korisnika, Povjerenik za informiranje donosi smjernice za primjenu članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Članak 11., stavak 1. – Obveznici provedbe savjetovanja s javnošću i vrste akata

Tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima dužne su provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih propisa, a pri donošenju općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenta kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba.

Obveznici provedbe savjetovanja s javnošću definirani su kao sljedeće skupine tijela javne vlasti – tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe  s javnim ovlastima. Tijela su u obvezi provoditi savjetovanja s javnošću u postupku pripreme i donošenja svih zakonskih i podzakonskih akata, kao i prilikom donošenja općih akata i strateških ili planskih dokumenata kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba.

U pravilu, radi se o aktima koji imaju karakter propisa, kao i općim aktima i strateškim i planskim dokumentima kada utječu na interese građana i pravnih osoba. U odnosu na propise, savjetovanje s javnošću provodi se za zakone, uredbe, pravilnike ili propise drugog naziva kojima se detaljnije razrađuju odredbe zakona, kao i druge akte koji imaju karakter propisa (kriteriji, standardi, pravila i sl.).

U odnosu na opće akte, savjetovanje s provodi kad se radi o obvezujućim aktima opće primjene na odrediv, ali ne konkretno (poimenično) određen krug osoba odnosno subjekata, a koji utječu na njihove interese, uključujući njihova prava i obveze. Odluke koje imaju karakter pojedinačnog akta kojim se odlučuje o pravima i obvezama konkretne fizičke ili pravne osobe temeljem prethodno provedenog postupka nisu akti pogodni za savjetovanje (primjerice odluka o dodjeli nagrade osobi A.B., odluka o dodjeli prostora udruzi C.).

Dakle, osim zakona, uredbi, podzakonskih akata tijela državne uprave (pravilnika i drugih podzakonskih propisa), drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima, to uključuje i odluke predstavničkih ili izvršnih tijela kojima se utvrđuju pravila za izvršenje kakve obveze ili ostvarivanje kakvog prava odnosno kakvog postupanja tijela prema fizičkim i pravnim osobama (statut i opći akti, bilo kojeg naziva).

Druga kategorija akata su strateški i planski dokumenti, kojima se utječe na interese građana i pravnih osoba. To znači da strategije, planski i programski dokumenti kojima se usmjerava i određuje razvoj neke politike, djelatnosti odnosno razvoja predstavljaju dokumente za koje je nužno potrebno provesti savjetovanje s javnošću, kao što su primjerice Strategija suzbijanja korupcije, Strategija razvoja turizma, Strategija razvoja e-Hrvatske, Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije, Nacionalni program za zaštitu i promicanje ljudskih prava,  Strategija razvoja Grada, Plan uređenja naselja i sl. S druge strane, akti koji imaju interni karakter u smislu primjene na samo unutarnje funkcioniranje tijela (npr. strateški planovi sukladno Zakonu o proračunu, godišnji plan rada), nisu akti za koje je potrebno provoditi savjetovanja s javnošću. Međutim, kada se radi o samostalnim tijelima koja uređuju vlastito unutarnje funkcioniranje, kao što su primjerice ustanove, poželjno je omogućiti internetsko interno savjetovanje kako bi se zaposlenima omogućilo davanje primjedbi i mišljenja.

Sve rečeno za propise, opće akte i strateške i planske dokumente vrijedi i za njihove izmjene i dopune. Međutim, valja istaknuti kako za izmjene i dopune akata koje se odnose na tehničko usklađivanje s aktima više razine (primjerice prilagodba akata u smislu izmjene naziva tijela i slično) nije potrebno provoditi savjetovanja, uz uvjet da se izmjene odnose samo na spomenutu izmjenu tehničkog karaktera. Međutim, u slučaju da se uz usklađivanje s drugim aktima mijenja i dopunjuje i druge segmente akta, nužno je provesti savjetovanje sukladno propisanom zakonskom okviru.

Nužno je jasno naznačiti razliku između uključivanja javnosti onako kako to propisuju posebni propisi – Zakon o zaštiti okoliša, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o održivom gospodarenju otpadom i provedbe članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama. 

S obzirom da Zakon o pravu na pristup informacijama ne predviđa supsidijarnu primjenu odredbe članka 11. već upravo navodi da provedba savjetovanja s javnošću osim internetske može biti upotpunjena i drugim oblicima, odnos općeg režima savjetovanja prema Zakonu o pravu na pristup informacijama i posebnih režima valja tumačiti na način da se provedba savjetovanja (javne rasprave) prema posebnom propisu koja nije sukladna proceduri za savjetovanje s javnošću prema Zakonu o pravu na pristup informacijama u osnovnim elementima ne može smatrati ispunjenjem obveze prema Zakonu o pravu na pristup informacijama već se očekuje da se povrh posebnih procedura omogući i internetsko savjetovanje sukladno članku 11.

Pojednostavljeno, to znači da se uključivanje javnosti prema posebnim propisima, ako ono nije provedeno prema osnovnim elementima Zakona o pravu na pristup informacijama - u smislu načina provedbe, trajanja savjetovanja i objave izvješća o provedenom savjetovanju s razlozima zašto dio zaprimljenim priloga nije moguće uvažiti – ne može smatrati ispunjenom zakonskom obvezom onako kako je to propisano Zakonom o pravu na pristup informacijama. Stoga se preporuča da se prilikom provedbe javne rasprave ili drugih oblika savjetovanja prema posebnim propisima, također omogući internetsko savjetovanje sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.

U odnosu na propise koji se izrađuju u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 90/11), sukladno izričitoj zakonskoj odredbi članka 11., stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, primjenjuje se navedeni posebni zakon i pravila za provedbu savjetovanja s javnošću kako su uređena Zakonom o procjeni učinaka propisa.

Članak 11., stavak 2. – Način provedbe savjetovanja s javnošću

Savjetovanje s javnošću tijela državne uprave provode preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanja s javnošću, a druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima preko internetske stranice ili preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću, objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem propisa, akta ili drugog dokumenta te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja.

Način provedbe savjetovanja s javnošću

Savjetovanje s javnošću, onako kako ga propisuje Zakon o pravu na pristup informacijama,  provodi se putem Interneta, kako bi se osigurala mogućnost sudjelovanja što šireg kruga dionika odnosno zainteresiranih osoba.

Tijela državne uprave savjetovanja s javnošću provode putem središnjeg državnog portala za provedbu savjetovanja (e-Savjetovanja na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/), a ostali obveznici provedbe savjetovanja u pravilu to čine putem svojih internetskih stranica.

Na državnoj razini, neka državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima (agencije, zavodi, centri, komore itd.) također provode savjetovanja putem središnjeg državnog portala.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebale bi provoditi savjetovanja putem svoje internetske stranice, te se pobrinuti da pravne osobe s javnim ovlastima čiji su osnivači provode savjetovanja za svoje akte, uključujući informiranje javnosti putem svojih internetskih stranica o provedbi savjetovanja pojedinih pravnih osoba na svom području.

S obzirom na korisnike i njihovu usmjerenost na određene internetske stranice, preporuča se da tijela na državnoj razini provode savjetovanja na središnjem državnom portalu, a da lokalne i područne (regionalne) jedinice kao i pravne osobe na razini općina, gradova i županija provode savjetovanja na svojim internetskim stranicama, ili eventualno putem županijskih, gradskih ili općinskih portala, ako se takvi ustroje.

Ukoliko se savjetovanje provodi putem portala, potrebno je na internetskoj stranici tijela javne vlasti na odgovarajući način informirati javnost o tome da se savjetovanje provodi, zajedno s poveznicom. Također, na internetskoj stranici tijela javne vlasti trebalo bi u posebnoj kategoriji pod nazivom 'savjetovanja s javnošću' objavljivati informacije o provedenim savjetovanjima te popratnom dokumentacijom. Naime, i člankom 10. Zakona o pravu na pristup informacijama utvrđena je obveza proaktivnog objavljivanja dokumenata koji se stavljaju na savjetovanje s javnošću (stavak 1., točka 3, kao dio redovitog informiranja javnosti o radu tijela javne vlasti).  U tom smislu, s obzirom da korisnici i zainteresirana javnost primarno posjećuju Internet stranicu tijela javne vlasti informacije o savjetovanjima s javnošću, čak i kada se provode putem portala, trebaju biti objavljene i na internetskoj stranici tijela javne vlasti. Na taj način se zainteresirana javnost o istome informira i omogućava joj se da sudjeluje u procesu donošenja propisa, akata i drugih dokumenata, te se time ispunjava svrha zakonske odredbe članka 11.

Uz provedbu obveznog internetskog savjetovanja, tijelo javne vlasti može predvidjeti i druge načine provedbe savjetovanja s javnošću, kako je to određeno u članku 11., stavak 6. To se osobito odnosi na način da organizira javnu raspravu kao javno događanje na kojem će zainteresirana javnost moći usmeno ili pisanim putem dati svoje primjedbe i razmijeniti mišljenje s predstavnicima tijela javne vlasti. Druga mogućnost je da tijelo javne vlasti distribuira nacrt propisa, akta odnosno dokumenta s pozivom na dostavu prijedloga i mišljenja osobama koje su identificirane kao zainteresirana javnost - fizičke i pravne osobe koje imaju neposredan interes u reguliranoj materiji, bilo da akt na njih utječe, ili su uključeni u njegovu provedbu, ili imaju neposredan interes, osobito kao stručnjaci za određena pitanja. Ujedno, savjetovanje se može provoditi i putem posebnih radnih skupina za izradu nacrta akta ili njegovih dijelova. 

Osobito je važno da tijela državne uprave, kada izrađuju nacrte propisa i strateške dokumente iz svog djelokruga uz internetsko savjetovanje, na odgovarajući način (npr. distribucijom putem e-pošte) upoznaju zainteresirane subjekte, kako korisnike i pravne osobe koje su neposredno zainteresirane za sadržaj propisa ili akta, kao i državna tijela te pravne osobe iz svog resora, s nacrtom propisa u čiju će primjenu biti neposredno uključeni ili koja će se na njih neposredno odnositi. Isto vrijedi za lokalne i područne (regionalne) jedinice kada uređuju pitanja iz svog djelokruga, a u odnosu na pravne osobe na njihovom području. Takva je praksa izuzetno važna kako bi se neposredno zainteresiranoj javnosti ukazalo na činjenicu provedbe savjetovanja s javnošću, omogućilo i potaklo ih da s obzirom na svoje iskustvo i znanje o području primjene budućeg propisa ili akta dostave svoje prijedloge i mišljenja, te u konačnici osiguralo donošenje kvalitetnog propisa i njegove pune primjene.

Postupak provedbe savjetovanja s javnošću

Savjetovanje s javnošću započinje internetskom objavom nacrta propisa, općeg akta odnosno drugog dokumenta, uz popratni dokument ili tekst u kojem navode razlozi donošenja kao i ciljevi koji se žele postići donošenjem te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja u određenom roku, s jasno naznačenim rokom trajanja savjetovanja – danom otvaranja i danom završetka savjetovanja. Navedeni nacrt i popratni dokument ili tekst potrebno je objaviti odnosno istaknuti poveznicu na jasno vidljivom mjestu, po mogućnosti na samoj naslovnici internetske stranice putem koje se savjetovanje provodi odnosno u posebnoj lako dostupnoj i vidljivoj kategoriji unutar koje se objavljuju informacije u vezi savjetovanja s javnošću. Ako se savjetovanje provodi putem državnog portala, iste informacija o savjetovanju uz poveznicu treba biti objavljena na internetskoj stranici tijela javne vlasti, kako bi zainteresirana javnost imala priliku saznati da se savjetovanje provodi.

Ujedno ukazujemo na potrebu ispravnog imenovanja akta o kojima se provodi savjetovanje s javnošću – riječ je u pravilu o nacrtu akata. 

Po isteku roka za savjetovanje s javnošću, na istom mjestu je potrebno objaviti izvješće o provedenom savjetovanju s javnošću.

Članak 11., stavak 3. – Trajanje savjetovanja

Tijela javne vlasti iz stavka 1. ovoga članka dužna su provesti savjetovanje s javnošću u pravilu u trajanju od 30 dana, osim u slučajevima kad se savjetovanje provodi sukladno propisu kojim se uređuje postupak procjene učinaka propisa.

Savjetovanje s javnošću, onako kako je to propisano Zakonom o pravu na pristup informacija, traje u pravilu 30 dana. Savjetovanje može trajati kraće samo onda kad su nastupili izvanredni uvjeti radi kojih nije moguće provesti savjetovanje u zakonskom roku i u tom slučaju je razloge za skraćeno trajanje savjetovanja nužno jasno obrazložiti u obrazloženju uz dokument koji se stavlja na savjetovanje. Izvanredne okolnosti mogu biti primjerice potreba ispunjavanja uvjeta za korištenje EU fondova ili drugih obveza po međunarodnim ugovorima, elementarna nepogoda ili neki drugi opravdani razlog. Puko kašnjenje u izradi nacrta ne može se smatrati opravdanim razlogom za skraćivanje vremena trajanja savjetovanja. Drugim riječima, skraćeno trajanje savjetovanja nije prihvatljivo ako se ono događa uslijed nekvalitetnog planiranja rada u tijelu.

Također je važno razlučiti da rok od 15 dana koji se spominje u Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, nije više mjerodavan, s obzirom da je zakonom utvrđen rok od 30 dana.

U praksi Povjerenika za informiranje uočen je problem i potrebe ponavljanja savjetovanja za propis odnosno akt u drugom čitanju ili ponovljenom postupku donošenja. Stav je Povjerenika za informiranje da ako sadržaj konačnog nacrta odnosno prijedloga akta za koji je proveden postupak savjetovanja s javnošću sukladno odredbi članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama, u osnovi odgovara ranijem nacrtu propisa uz eventualne dorade i izmjene koje su rezultat postupka savjetovanja i drugih oblika javne rasprave, a koji se naknadno  upućuje u postupak, nije potrebno ponovno provoditi postupak savjetovanja s javnošću. Međutim, ukoliko se novim prijedlogom ili nacrtom propisa predlažu odnosno predviđaju nova i dodatna rješenja određenih pitanja o kojima se javnosti nije prethodno dala mogućnost izjašnjavanja (stavljanja primjedbi i davanja mišljenja putem internetskog savjetovanja), potrebno je provesti novo savjetovanje s javnošću. Također, ukoliko je od prvog savjetovanja s javnošću proteklo toliko vremena da su se okolnosti u tolikoj mjeri izmijenile tako da se opravdano može očekivati da bi javnost na određena pitanja ili rješenja reagirati na drugačiji način, potrebno je provesti novo savjetovanje s javnošću.

Za propis ili akt čijem usvajanju prethodi procjena učinka propisa, savjetovanje s javnošću provodi se sukladno Zakonu o procjeni učinka propisa.

Članak 11., stavak 4. – Objava izvješća o provedenom savjetovanju

Po isteku roka za dostavu mišljenja i prijedloga tijelo javne vlasti dužno je izraditi i objaviti na središnjem državnom internetskom portalu za savjetovanje s javnošću odnosno internetskoj stranici izvješće o savjetovanju s javnošću, koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi. Izvješće o savjetovanju s javnošću nositelj izrade nacrta obvezno dostavlja tijelu koje usvaja ili donosi propis, opći akt ili dokument.

Tijelo koje je provelo savjetovanje s javnošću dužno je po proteku razumnog roka od zaključenja savjetovanja na istome mjestu na kojem je savjetovanje bilo objavljeno objaviti i izvješće o provedenom savjetovanju s očitovanjem o tome zašto neki prijedlog ili primjedbu nije moguće prihvatiti u cijelosti ili djelomično. Ponekad je pristiglo moguće samo primiti na znanje, a ponekad je prijedlog moguće ugraditi u akt. Samo popisivanje pristiglih prijedloga i primjedbi, bez očitovanja tijela javne vlasti na iste, ne predstavlja adekvatno ispunjavanje zakonske obveze. Najava objavljivanja izvješća i njegova objava nužna je radi dvosmjerne komunikacije s javnošću i pružanja povratne informacije, te u konačnici izgradnje kulture povjerenja. Stoga se pozivaju sva tijela obveznici provedbe savjetovanja da svakako u razumnom roku objave izvješće o provedenom savjetovanju. Razuman rok za obradu svega nekoliko primjedbi i prijedloga može biti već sljedeći dan, dok je za veći opseg nužno i nekoliko dana ili tjedana, uz preporuku da se izvješće izradi i objavi najkasnije u roku od 30 dana. U svakom slučaju, izvješće o provedenom savjetovanju moralo bi biti objavljeno u trenutku upućivanja akta u daljnju proceduru.

Zakonska je obveza tijela javne vlasti da predmetno izvješće nositelja izrade propisa o provedenom savjetovanju dostave tijelu koje usvaja ili donosi propis, opći akt ili dokument, kao sastavni dio dokumentacije. Na državnoj razini, ta je obveza dodatno osnažena prilagodbama Poslovnika Hrvatskog sabora (članak 174., stavak 4.) i Poslovnika Vlade Republike Hrvatske (članak 30., stavak 4), u kojima je obveza dostave izvješća o provedenom savjetovanju izrijekom navedena.   Isto se preporuča uvrstiti u poslovnike predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 11., stavci 5. i 6. – Plan savjetovanja

Tijela javne vlasti dužna su donijeti i na svojoj internetskoj stranici objaviti plan savjetovanja s javnošću za kalendarsku godinu najkasnije do isteka prethodne kalendarske godine. O izmjenama plana savjetovanja tijelo javne vlasti dužno je istim putem izvijestiti javnost.

Plan savjetovanja s javnošću sadrži naziv propisa, općeg akta ili dokumenta za koji se provodi savjetovanje, očekivano vrijeme njegova donošenja ili usvajanja, okvirno vrijeme provedbe internetskog savjetovanja te druge predviđene načine na koje se namjerava provesti savjetovanje, kao što su javne rasprave, distribucija nacrta propisa zainteresiranoj javnosti elektroničkom poštom, sudjelovanje u radnim skupinama i drugo.

U svrhu kvalitetnog planiranja rada tijela javne vlasti i informiranja javnosti koja se želi uključiti prilozima u postupku donošenja akata, nužno je da tijelo javne vlasti do kraja kalendarske godine objavi plan savjetovanja s javnošću za iduću godinu. U Planu savjetovanja navodi se naziv akata koje tijelo planira donijeti u sljedećoj godini, očekivani kvartal ili mjesec provedbe savjetovanja s javnošću, kao i očekivani kvartal ili mjesec usvajanja. Plan savjetovanja mora sadržavati i informaciju o tome na koje se sve druge načine i u kojem razdoblju eventualno planira provedba savjetovanja s javnošću (npr. javna rasprava, slanje elektroničkom poštom).

U slučaju da se neki segment plana mijenja, novi, ažurirani plan možete u svakom trenutku objaviti na internetskoj stranici, sukladno Zakonu.

Preporuka je da se Plan savjetovanja objavi na internetskoj stranici na način koji je prilagođen korisniku (pravilo tri klika) i po mogućnosti, u dijelu internetske stranice posvećenom savjetovanjima s javnošću ili pristupu informacijama.

Članak 11., stavak 7. – Čuvanje dokumentacije

Nakon provedenog savjetovanja dokumentaciju koja nastaje u postupku savjetovanja s javnošću, bilo u elektroničkom obliku bilo na papiru, tijelo javne vlasti dužno je čuvati u skladu s propisima o arhivskom gradivu.

Ovim je člankom uređena zakonska obveza čuvanja dokumentacije koja je nastala u postupku provedbe savjetovanja, radi činjenice da spomenuta dokumentacija može biti potrebna i korisna u kasnijoj fazi nadogradnje akta ili pak predmet zahtjeva za pristup informacijama. Spomenuta dokumentacija čuva se prema pravilima propisa o arhivskom gradivu, u pravilu najmanje dvije godine.

Međutim, preporučljivo je da informacije i dokumentacija, a osobito plan savjetovanja, nacrti propisa, akata odnosno dokumenata te izvješće o savjetovanju u pogledu pojedinih propisa, ostanu objavljeni na internetskoj stranici tijela odnosno portalu.

Ostala pitanja – osoba zadužena za provedbu savjetovanja s javnošću

Sukladno članku 13. Zakona o pravu na pristup informacijama, svako tijelo javne vlasti mora imenovati osobu koja je zadužena za osiguravanje provedbe odredbi Zakona, uključujući savjetovanja s javnošću. Te su osobe – službenici za informiranje – upisani u registar službenika za informiranje kojeg vodi Povjerenik za informiranje (Popis tijela javne vlasti dostupan je na http://tjv.pristupinfo.hr/ ).

U pravilu, službenik za informiranje trebao bi biti zadužen i za osiguravanje provedbe savjetovanja s javnošću. Ipak, u nekim tijelima, osobito tijelima državne uprave koje je prethodno obvezivao i Kodeks savjetovanja, uz službenike za informiranje postoje posebni koordinatori savjetovanja s javnošću. To je u pravilu rezultat činjenice da je Kodeks savjetovanja tražio imenovanje koordinatora savjetovanja, a isto pitanje nije bilo uređeno Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Službenik za informiranje ostaje odgovoran za provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama u cjelini, čak i u slučajevima kada su zbog opsega i prirode posla imenovani posebni koordinatori za provedbu savjetovanja s javnošću koji djeluju samostalno ili kao pomoćnici službenika za informiranje. Bez obzira na organizacijsku shemu, službenik za informiranje, kao odgovorna osoba, osoba koja izrađuje godišnje izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama te surađuje s Povjerenikom u postupku po predstavkama i inspekcijskom nadzoru, treba biti neposredno upoznat i uključen u provedbu savjetovanja s javnošću.

***

Povjerenik za informiranje, kao neovisno tijelo koje prati provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, temeljem postupanja po predstavkama korisnika Zakona i inspekcijskog nazora, uočilo je određene probleme u provedbi te je u cilju uklanjanja poteškoća i kao doprinos standardizaciji primjene Zakona izradio i Priručnik za provedbu savjetovanja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji može u svojoj suštini biti relevantan i za druga tijela javne vlasti koji su obveznici provedbe savjetovanja s javnošću. Navedeni je Priručnik dostupan za preuzimanje na internetskoj stranci Povjerenika za informiranje, na poveznici  http://www.pristupinfo.hr/dokumenti-i-publikacije/, a dostupan je i u tiskanom obliku.

U svrhu olakšavanja provedbe članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik je izradio i obrasce za izradu plana savjetovanja, obrazac za sudjelovanje u savjetovanju te obrazac za izradu izvješća, koji su dostupni na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje, na poveznicama http://www.pristupinfo.hr/savjetovanja-s-javnoscu/ i http://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/ .

Ujedno, postupajući po predstavkama građana ili upitima tijela javne vlasti, Povjerenik za informiranje redovito daje mišljenja i odgovore na pitanja vezana uz provedbu savjetovanja s javnošću,  koja se objavljuju na internetskoj Tražilici odluka i mišljenja Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda, na poveznici http://tom.pristupinfo.hr/ .

Tijekom 2017. godine Povjerenik za informiranje nastavit će, zajedno s Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske, održavati edukacijske programe na temu savjetovanja s javnošću odnosno o istome poučavati u sklopu redovitih edukacija o pravu na pristup informacijama. Pravovremene informacije o edukacijama objavljuju se na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje www.pristupinfo.hr, kao i drugih uključenih tijela (Ured za udruge https://udruge.gov.hr/, Državna škola za javnu upravu, www.dsju.hr )

***

Pozivaju se tijela javne vlasti da najkasnije u roku od 15 dana od dana objave ovih Smjernica usklade svoje postupanje sa Zakonom i, ako to nisu do sada učinila, objave Plan savjetovanja s javnošću za 2017. godinu.

Također, pozivaju se tijela javne vlasti da svoje postupanje usklade s ovim Smjernicama na način da provode savjetovanja s javnošću za sve propise, akte i dokumente za koje su ih dužna provoditi, kao i na način i u roku u kojem je to propisano.

Tijela državne uprave i druga državna tijela pozivaju kao i pravne osobe s javnim ovlastima na razini Republike Hrvatske pozivaju se da svoja savjetovanja s javnošću provode putem državnog portala za savjetovanja s javnošću. 

Povjerenik za informiranje će tijekom 2017. godine u okviru postupaka analitičkog praćenja osobitu pažnju posvetiti provedbi članka 11. te o nalazima izvijestiti Hrvatski sabor.

S poštovanjem,

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.