KLASA: UP/II-008-07/16-01/145
URBROJ: 401-01/06-16-05
Zagreb, 17. listopada 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe trgovačkog društva Ramić-Trade d.o.o. iz Postrane, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. Ur.broj: E-2113/16/ZV od 18. ožujka 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. Ur.broj: E-2113/16/ZV od 18. ožujka 2016. godine.
2. Odobrava se trgovačkom društvu Ramić-Trade d.o.o. pravo na pristup preslici Odluke o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti, HEP-Operatora distribucijskog sustava d.o.o., od 30. prosinca 2014. godine.
3. Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama trgovačkog društva Ramić-Trade d.o.o. (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 15. stavka 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Žalitelj navodi odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji propisuje koje su sve informacije tijela javne vlasti obvezna na svojim internetskim stranicama objavljivati na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku, kao i da u navedene spada i predmetnim zahtjevom zatražena odluka. Također, navodi da je sukladno navedenoj zakonskoj odredbi Hrvatska elektroprivreda d.d. bila dužna na svojim internetskim stranicama objaviti interni akt - Odluku o provedbi postupaka nabave bagatelne vrijednosti te radi usporedbe žalitelj navodi nekoliko poveznica različitih tijela javne vlasti koja postupaju sukladno istoj zakonskoj odredbi te na svojim internetskim stranicama objavljuju akte (upute, pravilnike) o bagatelnoj javnoj nabavi. Žalitelj ističe kako je u osporenom rješenju Hrvatska elektroprivreda d.d. pogrešno primijenila činjenično stanje te se u istom neosnovano poziva na članak 15. stavak 2. točku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je ista zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, jer je zatraženu odluku tijelo javne vlasti bilo dužno javno objaviti, pa navedena zakonska osnova nije primjenjiva u predmetnom slučaju. Zaključno, žalitelj navodi kako ne postoje razlozi za odbijanje odnosno uskratu u predmetnom zahtjevu zatražene informacije te od Povjerenice za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta razvidno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 29. prosinca 2015. godine zatražio od trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., kao tijela javne vlasti, da mu se omogući pristup Odluci Uprave HEP-Operacijsko distribucijskog sustava d.o.o. o provedbi postupaka nabave bagatelne vrijednosti. Nadalje je razvidno da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. rješenjem Ur.broj: E-2113/16/ZV od 18. ožujka 2016. godine odbila žaliteljev zahtjev za pristup informacijama temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup traženoj informaciji jer je ista zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, te jer ista ne predstavlja informaciju od javnog interesa.
Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da se u istom navodi da je predmetni zahtjev odbijen temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje ograničenje pristupa informacijama zbog zaštite osobnih podataka, no navedeno ničim nije obrazloženo, niti je razvidno na koje se osobne podatke iz predmetne informacije navedeno ograničenje odnosi, jer je uvidom u predmetnu informaciju utvrđeno da je jedini osobni podatak koji ista sadrži ime i prezime te potpis direktora trgovačkog društva ispod navedenog dokumenta. U osporenom rješenju također se navodi da tražene informacije ne predstavljaju informacije od javnog interesa te da javnu informaciju predstavljaju podaci tijela javne vlasti koji se odnose na opće uvjete pružan ja usluga, tarife, način pružanja usluge i sl. Zaključno, u osporenom rješenju se navodi i da je tražena informacija interni akt društva HEP-Operacijsko distribucijskog sustava d.o.o., donesen u skladu s propisima koji uređuju javnu nabavu te predstavlja poslovnu odluku koju nadležna tijela koja su istu donijela nisu dužna obrazlagati, jer je donesena u okviru obavljanja njihovih dužnosti utvrđenih Zakonom o trgovačkim društvima i općim aktima društva.
Nadalje, iz osporenog rješenja te iz dokumentacije u spisu predmeta, nije razvidno da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa, iako je uskratilo žalitelju traženu informaciju, a što je bilo dužno učiniti s obzirom na razlog ograničenja predmetne informacije koji je u istom naveden.
Stoga je Povjerenica za informiranje u žalbenom postupku razmotrila je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženoj informaciji, a također i utvrdila da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. pogrešno utvrdilo činjenično stanje te pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama kao materijalno pravo.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Nesporno je da je zatražena informacija iz djelokruga rada Hrvatske elektroprivrede d.d., te da je isto trgovačko društvo kao tijelo javne vlasti u obvezi postupati po odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 3. Zakona o javnoj nabavi propisana su načela javne nabave. Tako je člankom 3. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi propisano da su prilikom provođenja postupaka iz ovoga Zakona naručitelji obvezni u odnosu na sve gospodarske subjekte poštovati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da naručitelji moraju primjenjivati odredbe ovoga Zakona na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu.
Članak 18. stavak 3. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 90/11., 83/13., 143/13. i 13/14.) propisuje da se ovaj Zakon ne primjenjuje se za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti do 200.000,00 kuna, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kuna, a pitanja nabave do tih vrijednosti uređuje naručitelj svojim aktom.
Dakle, jedno od načela javne nabave je i načelo transparentnosti. Postupci javne nabave te odluke koje se u istima donose trebaju biti transparentni kako bi se spriječila zlouporaba ovlasti i korupcija. U predmetnom slučaju radi se o aktu kojim je tijelo javne vlasti donijelo odluku o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti, prema članku 18. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi.
Međutim, člankom 10. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je proaktivna objava informacija koja se odnosi na sva tijela javne vlasti, a kojom je propisano kako su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom formatu objavljivati određene informacije koje su od općeg interesa, a koji se u osnovi mogu svrstati u nekoliko skupina: transparentnost u donošenju odluka, transparentnost okvira rada i planiranja, financijska transparentnost i transparentnost u pružanju usluga i komunikaciji s korisnicima. Tako je stavkom 1. točkom 2. istog članka propisana obveza tijela javne vlasti da proaktivno objavljuju na svojim internetskim stranicama opće akte i odluke koje donose, a kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje, a kako to u predmetnoj žalbi navodi i žalitelj.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Uvidom u predmetnu informaciju utvrđeno je da ista sadrži osobni podatak osobe koja je navedenu Odluku Uprave HEP-Operacijsko distribucijskog sustava d.o.o., o provedbi postupka nabave bagatelne vrijednosti potpisala, dakle, ime i prezime direktora trgovačkog društva HEP-Operacijsko distribucijskog sustava d.o.o., a što je javno objavljen podatak iz sudskog registra o osobi zaposlenoj u tijelu javne vlasti te je stoga je u žalbenom postupku utvrđeno da nema mjesta razlogu ograničenja pristupa informacijama zbog zaštite osobnih podataka, koji se navodi u obrazloženju osporenog rješenja. Naime, uvidom u predmetnu informaciju utvrđeno je da ista ne sadrži druge osobne podatke pa nije razvidno na temelju čega je tijelo javne vlasti odbilo predmetni zahtjev žalitelja, tim više što proizvoljna ocjena tijela javne vlasti o postojanju odnosno nepostojanju javnog interesa nije utemeljena na zakonski propisanom razlogu za ograničenje pristupa informacijama. Također, utvrđeno je da se u predmetnom slučaju ne radi niti o podacima iz nekog od provedenih postupaka bagatelne javne nabave u tijelu javne vlasti, nego se radi o odluci koja prethodi tim postupcima odnosno, kojom se određuje kako će se provoditi postupak nabave bagatelne vrijednosti, a sukladno članku 18. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi. Razmotrivši sadržaj predmetnim zahtjevom zatražene odluke u cjelini, Povjerenica za informiranje ne nalazi razloge za ograničenje pristupa traženoj informaciji te je mišljenja da navedena odluka treba biti i javno objavljena, a sukladno odredbama članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.