KLASA: UP/II-008-07/16-01/03

URBROJ: 401-01/06-16-02

Zagreb, 21. listopada 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ………, iz Ružića, ………, izjavljene protiv rješenja Kliničke bolnice „Merkur” Broj: 01-10876 od 6. studenoga 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Kliničke bolnice „Merkur” Broj: 01-10876 od 6. studenoga 2015. godine.

2. Odobrava se ……… pristup informaciji o broju obavljenih transplantacija jetre u Kliničkoj bolnici „Merkur” u periodu od 3. lipnja 2014. godine do 13. kolovoza 2014. godine prema krvnim grupama primatelja organa.

3. Nalaže se Kliničkoj bolnici „Merkur” da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članaka 126. i 127. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 150/08., 71/10., 139/10., 22/11., 84/11, 154/11, 12/12., 35/12., 70/12., 144/12., 82/13., 159/13., 22/14., 154/14 i 70/16.) i u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama,  jer je zatražena informacija profesionalna tajna.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je dana 9. ožujka 2015. godine sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama od Kliničke bolnice „Merkur” zatražio podatak o broju obavljenih transplantacijskih zahvata jetre podijeljeno po krvnim grupama u određenom vremenskom periodu, a na što je tek nakon zaključka Povjerenice za informiranje zaprimio rješenje kojim mu je odbijen zahtjev, uz obrazloženje da bi omogućavanjem traženih podataka bila ugrožena prava pacijenata i zdravstvenih djelatnika sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Nadalje navodi kako se u zahtjevu zatraženi podaci ne mogu smatrati osobnim podacima opisanim u Zakonu o zaštiti osobnih podataka, nego da se radi isključivo o vrsti medicinskog zahvata koji je obavljen u određenoj ustanovi u nekom vremenskom periodu. Žalitelj ističe da je iste podatke, ali za drugi vremenski period zatražio od Ministarstva zdravlja te je iste dobio u dopisu koji je priložio uz predmetnu žalbu, a kojim ni na koji način nije ugroženo ničije pravo. Također, navodi kako su podaci koje mu se osporenim rješenjem odbilo omogućiti, dostupni na određeni način i na internetskim stranicama organizacije Eurotransplant i Ministarstva zdravlja, no da su obrađeni na njemu neadekvatan način te navodi poveznice na kojima se navedeno može vidjeti. Zaključno žalitelj traži od Povjerenice za informiranje da izvijesti Kliničku bolnicu „Merkur” da dostavom traženih podataka iz zahtjeva neće biti povrijeđeno ničije pravo na zaštitu osobnih podataka, tim više što se isti podaci na gotovo identičan način javno objavljuju na internetskim stranicama Ministarstva zdravlja i organizacije Eurotransplant te se ne smatraju osobnim podacima. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 9. ožujka 2015. godine zatražio od Kliničke bolnice „Merkur”, kao tijela javne vlasti, da mu se dostavi informacija o broju obavljenih transplantacija jetre u Kliničkoj bolnici „Merkur” u periodu od 3. lipnja 2014. godine do 13. kolovoza 2014. godine, prema krvnim grupama primatelja organa. Nadalje je utvrđeno da je Klinička bolnica „Merkur” donijela osporeno rješenje Broj: 01-10876 od 6. studenoga 2015. godine kojim je odbila zahtjev žalitelja jer je zatražena informacija profesionalna tajna, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje je dopisom Broj: 01-12856 od 30. prosinca 2015. godine Klinička bolnica Merkur dostavila kao predmetnu informaciju: dva tabelarna prikaza od kojih donji tabelarni prikaz sadržava podatke o izvršenim transplantacijama jetre u Kliničkoj bolnici Merkur u vremenskom intervalu od 3. lipnja 2014. godine do 13. kolovoza 2014. godine s naznačenim krvnim grupama primatelja organa. U citiranom dopisu se navodi i to da se navedeni tip informacija ne može davati osobama koje nisu pacijenti, a u slučaju kada je pacijent na listi isti može dobiti informaciju o svojoj poziciji na istoj.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine″ broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Nesporno je da je zatražena informacija iz djelokruga rada Kliničke bolnice „Merkur” te da je ista, kao tijelo javne vlasti, u obvezi postupati po odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja pristupa informacijama. Stavkom 2. točkom 2. navedenog članka je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Odredbom članka 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12.) propisano je da stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog Zakona. Glava 9. Zakona o zaštiti tajnosti podataka sadrži odredbu o profesionalnoj tajni. Tako je člankom 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano da profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva.

Člankom 126. stavkom 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisano je da su zdravstveni radnici dužni čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju pacijenta. Na čuvanje profesionalne tajne obvezni su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti, te studenti i učenici škola zdravstvenog usmjerenja. Stavkom 2. navedenog članka je propisano su na čuvanje profesionalne tajne obvezne i sve druge osobe koje u obavljanju svojih dužnosti dođu do podataka o zdravstvenom stanju pacijenta.

U članku 127. stavku 1. je propisano da je povreda čuvanja profesionalne tajne teža povreda obveze iz radnog odnosa. Stavkom 2. istog članka je propisano da su iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz članka 126. stavka 1. i 2. ovoga Zakona obvezne podatke o zdravstvenom stanju pacijenta priopćiti na zahtjev ministarstva, drugih tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima, nadležne komore ili sudbene vlasti. Stavkom 3. navedenog članka je propisano da će način vođenja, čuvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom pravilnikom propisati ministar.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka  („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11. i 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, a svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. navedenog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem tekstu: ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku uzela u obzir da bi eventualni razlozi za ograničenje u zahtjevu zatražene informacije u tabelarnim prikazima koji su joj  dostavljeni bili moguće otkrivanje osobnih podataka koji su zaštićeni posebnim propisom, no uvidom u sadržaj donjeg tabelarnog prikaza koji sadrži u zahtjevu zatraženu informaciju je utvrđeno da se radi o statističkim podacima iz kojih se nikako ne mogu identificirati pojedinačne fizičke osobe, pa slijedom navedenog nije razvidno kako bi se omogućavanjem pristupa navedenoj informaciji moglo ugroziti prava pacijenata, jer iz predmetne tablice uopće nije vidljivo na koje se pacijente isti podaci odnose. Slijedom navedenog, ne stoje argumenti iz osporenog rješenja o kršenju odredbi o profesionalnoj tajni, jer se takva vrsta podataka, koji su statistički podaci, javno objavljuju na internetskim stranicama Eurotransplanta i Ministarstva zdravlja, a kako to u žalbi navodi i žalitelj. Dakle, u žalbenom je postupku utvrđeno da omogućavanjem pristupa zatraženoj informaciji neće doći do kršenja odredbi  Zakona o zaštiti tajnosti podataka, Zakona o zaštiti osobnih podataka, kao niti Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Naime, riječ je o informaciji koju bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja, jer se radi o tijelu javne vlasti koje je proračunski korisnik te obveznik postupanja po Zakonu o pravu na pristup informacijama, i čiji bi podaci o radu trebali biti dostupni javnosti, jer transparentnost takvih tipova podataka pridonosi njegovoj otvorenosti i javnosti rada.

Dakle, razmotrivši sadržaj zatražene informacije u predmetnom zahtjevu, a koja joj je dostavljena u drugostupanjskom postupku, Povjerenica za informiranje nije našla zakonske razloge za ograničenje pristupa istoj.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog  rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.