KLASA: UP/II-008-07/15-01/552
URBROJ: 401-01/11-16-02
Zagreb, 18. studenoga 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Sveučilišta u Zagrebu, Pravnog fakulteta KLASA: 008-01/15-14/98, URBROJ: 251-55-15-3 od 30. travnja 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Sveučilišta u Zagrebu, Pravnog fakulteta KLASA: 008-01/15-14/98, URBROJ: 251-55-15-3 od 30. travnja 2015. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (dalje u tekstu: žaliteljica) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. citiranog Zakona jer su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da je Sveučilištu u Zagrebu, Pravnom fakultetu (dalje u tekstu: Pravni fakultet) podnesen zahtjev za pristup informacijama u smislu članka 17. i 18. Zakona o pravu na pristup informacijama radi pristupa svim dokumentima studentice Jadranke Liović jer je ista kandidat za predsjednika Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Nadalje, navodi da je 16. studenoga 2015. godine zaprimila osporeno rješenje Pravnog fakulteta od 30. travnja 2015. godine kojim je njezin zahtjev odbijen te da je takvim postupanjem Pravni fakultet povrijedio odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama i svih podzakonskih akata. Nadalje, navodi da predmetno rješenje negira pravo javnosti i poreznih obveznika da utvrde ima li osoba koja želi obnašati dužnost predsjednika najvećeg suda u Europi i s najvećim zaostacima u radu, odgovarajuće kvalifikacije te nije jasno kako bi javno dostupni podaci o javnim činjenicama kao što su dužina studiranja, prosjek ocjena i naziv diplomskog rada neke javne osobe nanijeli više štete nego koristi. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 9. veljače 2016. godine zatražila od Pravnog fakulteta pristup svim dokumentima studentice Pravnog fakulteta Jadranke Liović ud. Merkaš koja je navodno diplomirala 4. listopada 1990. godine, odnosno da joj se omogući uvid i preslika sljedećih dokumenata: prijava za upis, odnosno podatak kada je upisala Pravni fakultet i koji smjer, zapisnike o svim položenim ispitima, presliku indeksa, sve seminarske radove koje je ista napisala kao i diplomski rad, diplomu Pravnog fakulteta, konačni prosjek ocjena svih položenih ispita te prijepis svih ocjena, podatak koliko je godina i mjeseci ukupno studirala i podatke o eventualno upisanim poslijediplomskim studijima (bilo znanstvenim ili specijalističkim). Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je Pravni fakultet povodom žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama donijelo rješenje KLASA: 008-01/15-14/98, URBROJ: 251-55-15-3 od 30. travnja 2015. godine kojim je odbijen zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. citiranog Zakona jer su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da je dekan Pravnog fakulteta proveo, sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, test razmjernosti i javnog interesa te je temeljem provedenog testa procijenjeno da od omogućavanja traženih informacija ne bi bilo više koristi nego štete po zaštićene interese iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom postupku je utvrđeno da prije donošenja osporene odluke prvostupanjsko tijelo nije utvrdilo pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrdilo sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak i odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva za pristup informacijama Pravni fakultet mora, uzimajući u obzir da pravo na pristup informacijama pretpostavlja pristup onim informacijama koje tijelo javne vlasti posjeduje u materijaliziranom obliku, utvrditi koje od, u zahtjevu zatraženih informacija (prijava za upis, zapisnici o svim položenim ispitima, preslika indeksa, seminarski radovi, diplomski rad, diploma, konačni prosjek ocjena, prijepis ocjena, trajanje studiranja, upis poslijediplomskog studija), posjeduje kao izrađene dokumente. Nadalje, prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti mora izvršiti uvid u svaku informaciju koju posjeduje po pojedinoj točki istog zahtjeva, odnosno za svaki pojedinačni dokument provesti test razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Navedenim testom će se u odnosu na sadržaj svakog pojedinačnog dokumenata utvrditi preteže li potreba zaštite osobnih podataka ili javni interes te na temelju tako provedenog testa, tijelo javne vlasti treba donijeti odluku sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama. Također, u obzir treba uzeti i mogućnost djelomičnog omogućavanja informacija, odnosno odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama koja propisuje da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. istog članka Zakona, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnima, a o tome donijeti rješenje kojim se djelomično odbija zahtjev korisnika u dijelu u kojem je zatražio dostavu podataka koji podliježu navedenim zakonskim ograničenjima, a preostali dio informacije učinit će se dostupnim korisniku.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku Pravni fakultet dužan je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.