KLASA: UP/II-008-07/15-01/501
URBROJ: 401-01/05-16-02
Zagreb, 21. 10. 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ………, ………, 21450 Hvar, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog registra brodova, znak: 1982/Utcs/GB/JB od 14. 10. 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatskog registra brodova, znak: 1982/Utcs/GB/JB od 14. 10. 2015. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem Hrvatskog registra brodova (u daljnjem tekstu: HRB) je odbijen zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 22. 9. 2015. godine temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu.
Žaliteljica je na pobijano rješenje HRB-a pravovremeno izjavila žalbu Povjerenici za informiranje, u kojoj u bitnom navodi kako rješenje pobija u cijelosti zbog pogrešne primjene zakona. Budući da žaliteljica smatra kako bi tražena informacija trebala biti javno dostupna, predlaže Povjerenici za informiranje da uvaži njezinu žalbu i poništi rješenje HRB-a.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 22. 9. 2015. godine zatražila preslik svih rješenja o izvršenom tehničkom pregledu iz domene ovlasti HRB-a za ACI marinu Palmižana, te preslik svih rješenja ako su glasila na neku drugu tvrtku
U obrazloženju pobijanog rješenja se navodi kako se dostava zatraženih informacija uskraćuje jer su iste, prema općim aktima HRB-a klasificirane kao poslovna tajna.
U tom je smislu tijelo javne vlasti citiralo članak 22. HRB-ovog akta, Kodeksa etike u poslovanju, kojim je propisano kako će HRB osigurati da sadržaj ili preslike takovih informacija ne budu dostupne trećim stranama, izuzev kako je određeno Pravilima HRB-a, zahtijevano primjenjivim zakonskim propisima, nalogom suda, sudskim postupkom, udovoljavanju zahtjeva države zastave pomorskog objekta ili dopuštanjem vlasnika informacije.
HRB je u obrazloženju pobijanog rješenja ujedno naveo da s obzirom da je vlasnik traženih informacija, tvrtka ACI d.d., svojim dopisom od 16. 9. 2015. godine izrijekom zabranila dostavu/uvid bilo kojih dokumenata koji se tiču njihovih marina, moralo je biti postupljeno kao u rješenju.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Nastavno na navedene zakonske odredbe, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je HRB prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama od 22. 9. 2015. godine, nepotpuno utvrdio činjenično stanje te je neodgovarajuće primijenio odredbe materijalnog prava.
Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa informaciji samim citiranjem zakonskog članka na kojem se temelji izuzeće od pristupa, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa i bez davanja dodatnih obrazloženja ili dokaza.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, HRB treba uzeti u obzir da je u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Ujedno, HRB treba razmotriti i odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je predmet potrebno vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, iz razloga jer je, sukladno navodima HRB-a, informacija označena kao poslovna tajna, međutim, rješenje ima formalnopravne nedostatke zbog propuštanja tijela javne vlasti da prije odbijanja pristupa informaciji provede test razmjernosti i javnog interesa, koji je uvjetovan kogentnom normom iz članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Poslovnu tajnu prema članku 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, a koje potkrepljuju tvrdnju da zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu u skladu s gore citiranom definicijom. Takve činjenice treba prikazati u spisu predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, pritom ispunjavajući zakonom propisanu obvezu provedbe testa razmjernosti i javnog interesa. Tijelo javne vlasti se u ponovnom postupku uslijed nedostatka činjenica i dokaza može predomisliti i ustvrditi da na informaciji ne postoje zakonom propisana ograničenja, u kojem slučaju će omogućiti žaliteljici pristup traženoj informaciji.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.