KLASA: UP/II-008-07/15-01/313

URBROJ: 401-01/06-16-03

Zagreb, 21. listopada 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Križevaca, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatske poljoprivredne agencije Ur. br. 10600/2529 od 17. srpnja 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE   

1. Poništava se rješenje Hrvatske poljoprivredne agencije Ur. br. 10600/2529 od 17. srpnja 2015. godine.

2. Odobrava se ……… pravo na pristup preslikama:

- rješenja o korištenju godišnjeg odmora za radnika ………, Ur. broj: 10230/2778 od 2. lipnja 2014. godine i

- rješenja o korištanju godišnjeg odmora za radnika ……… Ur. broj: 10230/1816 od 8. svibnja 2015. godine.

3. Nalaže se Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 17. srpnja 2015. godine temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se u pogledu pristupa rješenjima o korištenju godišnjeg odmora radi o informacijama koje su zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi  da istu izjavljuje zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene zakona. Žalitelj nadalje navodi kako je tijelo javne vlasti pogrešno utvrdilo činjenično stanje utvrdivši da nema pravo na zatraženu informaciju navodeći da se radi o organizaciji privatnog života zaposlenika te na tako utvrđeno stanje pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama jer je tražio unutarnji akt tijela javne vlasti pa iz navedenog razloga smatra da ima zakonsko pravo na pristup istoj. Također, navodi kako ne postoje razlozi za odbijanje predmetnog zahtjeva te od Povjerenice za informiranje traži da mu omogući pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama  od 17. srpnja 2015. godine zatražio od Hrvatske poljoprivredne agencije da mu se sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama omogući pristup preslikama Rješenja o godišnjem odmoru za 2014. i 2015. godinu njihovog radnika ……… Nadalje je utvrđeno da je Hrvatska poljoprivredna agencija osporenim rješenjem Ur. br. 10600/2529 od 17. srpnja 2015. godine odbila predmetni zahtjev žalitelja radi zaštite osobnih podataka.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga zakona.

U članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja prava na pristup informacijama. Tako je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. navedenog Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da, kada su zahtjevom zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. istog Zakona, prije donošenja odluke provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Dopisom Ur. br. 10 600/2812 od 11. kolovoza 2015. godine Hrvatska poljoprivredna agencija dostavila je Povjerenici za informiranje pojedinačna rješenja o korištenju godišnjeg odmora za radnika ……… Ur. broj: 10230/2778 od 2. lipnja 2014. godine i Ur. broj: 10230/1816 od 8. svibnja 2015. godine, kao predmetne informacije. U citiranom dopisu Hrvatska poljoprivredna agencija je istaknula kako rješenje o korištenju godišnjeg odmora pojedinih radnika, prema članku 29. Zakona o radu („Narodne novine″, broj 93/14.) te Pravilniku Hrvatske poljoprivredne agencije, sadrži osobne podatke koje radi zaštite privatnosti radnika, a s obzirom na odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka i na svoje obveze pridržavanja navedenih propisa, nisu u mogućnosti obrađivati, dostavljati trećim osobama i javno objavljivati.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11. i 106/12. - pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

U članku 7. stavku 1. podstavku 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Člankom 11. stavkom 3. istog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Pravo na godišnji odmor je zajamčeno člankom 76. Zakona o radu („Narodne novine”, broj 93/14.) koji propisuje da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu. U članku 77. stavku 1. navedenog Zakona je propisano da radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor od najmanje četiri tjedna, a maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja u trajanju od najmanje pet tjedana. Člankom 83. istog Zakona je propisano da ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristiti najmanje dva tjedna u neprekinutom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna. Odredbom članka 85. stavka 1. Zakona o radu je propisano da raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i ovim Zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.

S obzirom na sve navedene odredbe te sadržaj predmetnih informacija, potrebno je napomenuti kako se u svim rješenjima o godišnjem odmoru sukladno Zakonu o radu, radi o planiranju razdoblja korištenja godišnjeg odmora te kako isto ne mora odgovorati stvarnom razdoblju njegova korištenja, budući da se takva rješenja donose za budući period u kojem će djelatnici isti koristiti, a činjenice o tome kako i kada je kasnije godišnji odmor iskorišten ovise o raznim okolnostima koje se ne mogu unaprijed predvidjeti.

Stoga je na temelju cjelokupne dokumentacije u spisu predmeta u žalbenom postupku utvrđeno da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka, ako se dostave preslike pojedinačnih rješenja o godišnjem odmoru za 2014. i 2015. godinu za djelatnika Hrvatske poljoprivredne agencije. Naime, uvidom u predmetnim zahtjevom zatražena rješenja o korištenju godišnjeg odmora je utvrđeno da ista sadrže ime i prezime te stručnu spremu i radno mjesto radnika, utvrđeni broj dana godišnjeg odmora sukladno Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine″, broj 141/12.) i Pravilnikom o radu Hrvatske poljoprivredne agencije, planirani vremenski raspon korištenja godišnjeg odmora, potpis službene osobe koja je donijela ista rješenja te potpis radnika. Iz navedenog je razvidno da se radi o podacima koji bi trebali biti javno dostupni jer se radi o osobama koje obavljaju javnu službu u tijelu javne vlasti i čija se plaća isplaćuje iz sredstava tijela koje je tijelo javne vlasti, čiji je osnivač Republika Hrvatska te koje se između ostalih načina financiranja, financira i iz proračunskih sredstava. Činjenica je da je godišnji odmor također plaćen odnosno da osoba ima pravo na naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora, pa omogućavanje pristupa podacima koji su navedeni u predmetnim rješenjima o godišnjem odmoru ne predstavljaju zadiranje u privatni život radnika, jer bi isti trebali biti dostupni javnosti radi transparentnosti rada tijela javne vlasti, u ovom slučaju javne službe. Dakle, informacije koje su navedene u predmetnim rješenjima o korištenju godišnjeg odmora djelatnika Hrvatske poljoprivredne agencije jesu informacije od javnog značaja, dok primjerice informacija gdje će i s kim isti djelatnik provesti godišnji odmor nije informacija od javnog značaja te bi omogućavanje pristupa takvoj informaciji predstavljalo zadiranje u privatnost pojedinca.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao izreci ovog  rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.