KLASA: UP/II-008-07/14-01/513
URBROJ: 401-01/04-16-02
Zagreb, 20. listopada 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ………., novinara Jutarnjeg lista, iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. URBROJ: E-6847/14/ZV od 26. rujna 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. URBROJ: E-6847/14/ZV od 26. rujna 2014. godine.
2. Odobrava se ........., novinaru Jutarnjeg lista, dostava Revizije Cost Benfit analize za izgradnju plinske kombi kogeneracijske elektrane „KKE Osijek 500“, II. faza - Revizija CBA koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar, srpanj 2014.
3. Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d. da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ………, novinara Jutarnjeg lista (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je zatražena informacija poslovna tajna.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev zbog tvrdnje da je riječ o poslovnoj tajni, te da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Nadalje navodi da rješenje osporava u cijelosti odnosno u dijelu u kojem se informacije proglašavaju poslovnom tajnom, te da u zakonskom roku izjavljuje žalbu zbog pogrešne primjene zakona. Također navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što je reviziju projekta koja je bila razlog smjene bivšeg predsjednika uprave Tomislava Serića, proglasilo poslovnom tajnom. Žalitelj ističe kako je revizija projekta od iznimne važnosti za javnost jer se jedino na temelju te profesionalno odrađene revizije može sa sigurnošću reći je li izgradnja elektrane u Osijeku opravdana ili ne, odnosno građani moraju znati hoće li njihov novac biti uludo potrošen ili je elektrana u tom obliku isplativa. Ističe da je gotovo cijela Uprava trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. smijenjena jer se usprotivila gradnji elektrane u takvom obliku, a ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak postavio je novu Upravu na čelu koje je voditelj tog projekta. Navodi da je reviziju projekta izradio Institut Hrvoje Požar, također tijelo javne vlasti. Nadalje ističe da je javno dostupna Studija o utjecaju na okoliš koju je izradio Institut IGH, a studije o ekonomskoj isplativosti dostupne su javno na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, pa je zato nejasno zašto je sva dokumentacija koja ide u prilog gradnji 450 milijuna eura vrijednog projekta javno dostupna dok jedina revizija koja prema njegovim izvorima dokazuje da u tom obliku elektrana nije isplativa, nije dostupna i proglašava se poslovnom tajnom. Zaključuje kako je na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno je primijenjen Zakon o pravu na pristup informacijama jer je tijelo javne vlasti samo jednu studiju od svih javno dostupnih proglasilo poslovnom tajnom. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 11. rujna 2014. godine zatražio od trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. da mu se dostavi revizija projekta Plinske kombi kogeneracijske elektrane „KKE Osijek 500“ koju je izradio Institut Hrvoje Požar. U zahtjevu žalitelj navodi kako je riječ o projektu koji je od velikog interesa javnosti, a u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacijama i Zakonom o medijima, traži da mu se dostave informacije bilo pisanim ili usmenim putem ili na način da dobije uvid u dokumentaciju. Nadalje je utvrđeno da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. rješenjem URBROJ: E-6847/14/ZV od 26. rujna 2014. godine odbilo zahtjev žalitelja jer je tražena informacija poslovna tajna.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 2. istog Zakona propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje kao tražena informacija dostavljena je Revizija Cost Benfit analize za izgradnju plinske kombi kogeneracijske elektrane „KKE Osijek 500“, II. faza - Revizija CBA koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar, srpanj 2014.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja razvidno je da se u istom navodi da u Republici Hrvatskoj postoji potpuno otvoreno i razvijeno tržište električne energije na kojem osim trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. sudjeluju i drugi sudionici odnosno proizvođači električne energije, te da otkrivanje informacija koje se tiču poslovanja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. kao sudionika tržišnog natjecanja, a koje podatke javnost ne bi imala pravo tražiti od drugih sudionika na tržištu, navedeno trgovačko društvo dovodi u neravnopravan položaj na tržištu i nanosi mu štetu radi koje bi tijela uprave trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. mogla snositi odgovornost.
Svako tijelo javne vlasti treba osigurati transparentnost u obavljanju svojih funkcija i organizacije rada te informirati građane što radi i kako troši javna sredstva. Transparentnost omogućava veću kontrolu tijela javne vlasti posebice u odnosu na trošenje javnih sredstava te tako sprječava moguće zlouporabe. Među tijela javne vlasti koja su dužna osigurati transparentnost spadaju i trgovačka društva koja su u vlasništvu Republike Hrvatske. Zakon o pravu na pristup informacijama je temeljni instrument za osiguravanje transparentnosti rada tijela javne vlasti na način da zahtijeva od njih proaktivnu objavu određenih informacija na internetskim stranicama odnosno pružanje informacija na zahtjev građana. Trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska većinsko vlasništvo (dionice ili udjele) važan su dio bruto društvenog proizvoda, zaposlenosti i tržišne kapitalizacije. Ukoliko u trgovačkim društvima koji su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske postoji niska transparentnost, to može dovesti do smanjenja efikasnosti u upravljanju navedenim trgovačkim društvima, a time se stvaraju posljedice za gospodarstvo i za društvo u cjelini.
Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14) u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom. Iz Ustava Republike Hrvatske i Zakona o pravu na pristup informacijama je vidljivo da uskrata informacija treba biti izuzetak, a zakonska ograničenja podložna testu razmjernosti i javnom interesu. Provedbom testa razmjernosti i javnom interesu se mora utvrditi da li u svakom pojedinom slučaju bi omogućavanjem pristupa zatraženim informacijama zaštićeni interes bio ozbiljno povrijeđen te da unatoč šteti po zaštićene interese, ako javni interes prevladava, informacije učiniti dostupnim. U provedenom testu razmjernosti i javnog interesa HEP nije utvrdio da javni interes prevlada u odnosu na poslovnu tajnu.
Uvidom u dostavljenu Reviziju Cost Benfit analize za izgradnju plinske kombi kogeneracijske elektrane „KKE Osijek 500“, II. faza - Revizija CBA (u daljnjem tekstu: Revizija CBA) utvrđeno je da je ista označena kao „strogo povjerljivo“. Osim što je Revizija CBA označena kao „strogo povjerljivo“, razlog protiv omogućavanja iste je i već gore citirani navod trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. da otkrivanje informacija dovodi to trgovačko društvo u neravnopravan položaj na tržištu i nanosi mu štetu radi koje bi tijela uprave trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. mogla snositi odgovornost. Razlog za omogućavanje tražene Revizije CBA bila bi činjenica da se ne radi o bilo koje trgovačkom društvu već o trgovačkom društvu u vlasništvu države koje je samim time pod posebnim povećalom javnosti. Navedeno trgovačko društvo od strateškog je interesa za Republiku Hrvatsku. Naime, energija je ključni faktor industrijalizacije, ekonomskog rasta, urbanizacije i kvalitete životnog standarda. Transparentno poslovanje jednog takvog trgovačkog društva kao što je Hrvatska elektroprivreda d.d. od iznimne je važnosti za razvitak zemlje, a što je vidljivo i iz Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) koju je donio Hrvatski sabor na sjednici 16. listopada 2009. godine, a čiji je cilj izgradnja sustava uravnoteženog razvoja odnosa između sigurnosti opskrbe energijom, konkurentnosti i očuvanja okoliša, koji će hrvatskim građanima i hrvatskom gospodarstvu omogućiti kvalitetnu, sigurnu, dostupnu i dostatnu opskrbu energijom koja je preduvjet gospodarskog i socijalnog napretka. Tako se Strategijom određuje odgovornost države u osiguravanju i iskorištavanju energijskih izvora, osiguranju konkurentnosti i zaštiti okoliša, što uključuje aktivnu ulogu države u političkom i regulatornom podupiranju energetske sigurnosti kao razvojne sastavnice hrvatskog gospodarstva. Izgradnja pravnog okvira, zaštita potrošača, poticanje energetske učinkovitosti, uključivanje troškova eksternih učinaka, planiranje u energetici i pravodobne intervencije radi poticanja investicija u energetiku, instrumenti su energetske politike države. U Strategiji se navodi i vizija kako će Republika Hrvatska imati pouzdan i održivi energetski sektor, čiji će se razvoj temeljiti na iskorištavanju svih energetskih opcija za zadovoljavanje vlastitih energijskih potreba i za stvaranje dodatnih koristi za građane, a sve u skladu s načelima okolišne, gospodarske i društvene odgovornosti. Pod strateškim vodstvom navedeno je da sigurnost opskrbe energijom traži kontinuirani razvoj energetskog sustava i pravodobne i svrsishodne investicije. Imajući u vidu navedeno razvidno je da izgradnja novih ili zamjena postojećih kapaciteta mora biti pravodobna i svrsishodna. Ključni elementi kod odabira projekta su tehnička izvodljivost, ekonomska opravdanost projekta i financijska isplativost. S gledišta prava na pristup informacijama ono što bi bilo nužno u interesu javnosti je da zna ocjenu likvidnosti projekta, ocjenu rentabilnosti projekta i prihvatljivosti za izvedbu. Stoga informacije je li projekt ekonomski opravdan, financijski isplativ, svrsishodan, prihvatljiv za izvedbu su informacije za koje preteže interes javnosti nad potrebom zaštite tih informacija.
Vezano za projekt „KKE Osijek 500“ iz medijskih natpisa razvidno je da je isti predstavljen javnosti, te da osim samog predstavljanja se u medijskim natpisima pojavljuju i pitanja vezana za potrebu i isplativost navedenog projekta, konkretnije na linkovima:
- http://www.vecernji.hr/osijek-treba-elektranu-ali-da-li-na-plin-i-velikog-kapaciteta-958994
- http://www.vecernji.hr/slavonija/nova-elektrana-kke-osijek-imat-ce-snagu-kao-plomin-c-560711
- http://www.znet.hr/2013/08/hep-13-godina-priprema-gradnju-termoelektrane-u-osijeku/
- www.hep.hr/UserDocsImages//dokumenti/vjesnik/2013//268.pdf.
Na temelju medijskih natpisa razvidno je da se na tržištu električne energije javljaju specifični trendovi kao što su porast proizvodnje poticane energije iz obnovljivih izvora, pad cijene kvota ugljikovih emisija, velike količine jeftinog američkog ugljena na tržištu, relativno visoke cijene plina zbog čega je proizvodnja električne energije iz plina zadnjih godina potpuno neisplativa, stalno ili privremeno zatvaranje određenih plinskih elektrana u EU. Nadalje je razvidno da se u medijima navodi da je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. u sklopu studije izvodljivosti provelo i ekonomsku studiju na kojoj je kao podizvođač radio ekonomski fakultet u Osijeku, a prema riječima tamošnje profesorice Dubravke Pekanov Starčević projekt je rentabilan, ipak kako bi provjerili nalaze od Energetskog instituta Hrvoje Požar naručena je revizija koja nije dostupna javnosti. Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak. Dakle, kada se informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.
U žalbenom postupku ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, a imajući u vidu da su tražene informacije poslovna tajna, imajući u vidu ulogu trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. i činjenice da je jedan od sudionika odnosno proizvođača električne energije, kao i tematike vezane za izgradnju plinske kombi kogeneracijske elektrane „KKE Osijek 500“, postoje brojni medijski natpisi, razmotrena je pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa te prevladava li u konkretnom slučaju javni interes u odnosu na poslovnu tajnu kao zaštićeni interes unatoč zaključku trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. da bi otkrivanje traženih informacija dovodi trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. u neravnopravan položaj na tržištu.
Trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. naručitelj je Revizije Cost Benfit analize za izgradnju plinske kombi kogeneracijske elektrane „KKE Osijek 500“, II. faza - Revizija CBA koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar, srpanj 2014. Navedeno trgovačko društvo vladajuće je društvo HEP grupe u isključivom državnom vlasništvu. Dakle sredstva kojima raspolaže trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. kao tijelo javne vlasti su javna sredstva.
Misija trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. je održati stabilnost poslovanja u skladu s normom održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja. S obzirom na ulogu koju ima trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. u hrvatskom društvu i s obzirom da je predmetni projekt ogromni projekt od nacionalne važnosti, bitno je da je javnost upoznata sa samim projektom i njegovim razvojem. Dakle, osim što se radi o javnim sredstvima, prevladava javni interes nad poslovnom tajnom.
Stoga pitanje koje projekte trgovačko društvo u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske pokreće i je li njihovo pokretanje isplativo, odnosno hoće li zbog neisplativosti doći do financijskih posljedica po trgovačko društvo, a samim time i gospodarskih posljedica, odnosno pitanje funkcioniranja i rada trgovačkog društva u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske je pitanje koje se odnosi na sve građane Republike Hrvatske.
Sukladno svemu navedenom, a uvažavajući sve zaštićene interese, kao i okolnosti slučaja, u žalbenom postupku utvrđeno je da je javni interes da javnost zna o tome je li izgradnja plinske kombi kogeneracijske elektrane „KKE Osijek 500“ isplativa, a koji pokazatelji se određuju Revizijom Cost Benefit analize koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.