KLASA: UP/II-008-07/15-01/385

URBROJ: 401-01/04-16-09

Zagreb, 21. rujna 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Splita, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva ACI d.d. iz Opatije, Maršala Tita 151, Broj: 771/15 od 1. rujna 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba Joška Kačića izjavljena protiv rješenja trgovačkog društva ACI d.d. Broj: 771/15 od 1. rujna 2015. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev Joška Kačića (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama u dijelu koji se odnosi na dostavu policijskog izvješća za verbalnu prijetnju smrću od 4. rujna 2013. godine temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi. Nadalje, osporenim rješenjem odbijen je zahtjev žalitelja u dijelu koji se odnosi na dostavu zahtjeva za zaštitu prava ……… IX/2013, zahtjeva za zaštitu prava ……… IX/2013, zahtjeva za zaštitu prava ……… IX/2013, prijave za verbalnu prijetnju smrću, podnio ……… IX/2013, prijave za verbalnu prijetnju smrću, podnio ……… IX/2013, izjave svjedoka ……… IX/2013, detaljnom opisu i popisu poduzetih mjera (sankcija) prema djelatnicima ………, ……… i ………, a sve zbog osnovane sumnje u korupcijski reket u ACI marini Palmižana, opisu i popisu poduzetih mjera (sankcija) prema žalitelju temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija  koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko pravo na ostvarenje prava na pristup  informacijama, da rješenje osporava u cijelosti i izjavljuje žalbu zbog pogrešno  utvrđenog  činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Ističe kako trgovačko društvo ACI d.d. u rješenju navodi da se informacije koje traži ne odnose na informacije o radu, organizaciji i djelatnosti navedenog trgovačkog društva. Također ističe da su informacije u obliku izvješća, zahtjeva, prijava i izjave sastavni dio radnopravnog statusa žalitelja jer su temeljem tih akata donesene odluke Uprave društva na štetu tražitelja informacije. Žalitelj navodi da je bio direktor ACI marine Palmižana kada je u 8. mjesecu 2013. udaljio iz marine djelatnike  osumnjičene za korupciju da bi ti isti djelatnici lažnom prijavom za prijetnju smrću izazvali udaljenje žalitelja s radnog mjesta direktora do stupanja na snagu izvanrednog otkaza o radu bez prava na očitovanje, te mu je na taj način tim jednostranim aktom oduzeto zakonsko pravo na istinu jer nikakva prijetnja nije postojala. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom od 17. listopada 2014. godine zatražio od trgovačkog društva ACI d.d. da mu se dostave pisane informacije u svezi prijave žalitelja kao direktora marine Palmižana o korupciji iz 8. mjeseca 2013. godine  po očitovanju osumnjičenih: zahtjev za zaštitu prava ……… IX/2013, zahtjev za zaštitu prava ……… IX/2013, zahtjev za zaštitu prava ……… IX/2013, detaljan opis i popis poduzetih mjera (sankcija) prema  navedenim djelatnicima, a sve zbog osnovane sumnje u korupcijski reket u ACI marini Palmižana, prijava za verbalnu prijetnju smrću, podnio ……… IX/2013, prijava za verbalnu prijetnju smrću, podnio ……… IX/2013, izjava svjedoka ……… IX/2013, policijsko izvješće za verbalnu prijetnju smrću od 4. rujna 2013., opis i popis poduzetih mjera (sankcija) prema žalitelju. Nadalje je utvrđeno da je zbog nerješavanja žaliteljeva zahtjeva u roku žalitelj podnio žalbu Povjerenici za informiranje koja je Zaključkom naložila trgovačkom društvu ACI d.d. da u potpunosti riješi zahtjev žalitelja. Trgovačko društvo ACI d.d. donijelo je rješenje Broj: 771/15 od 1. rujna 2015. godine, kojim je odbacilo je zahtjev žalitelja za ostvarivanjem prava na pristup informacijama u dijelu koji se odnosi na dostavu policijskog izvješća za verbalnu prijetnju smrću od 4. rujna 2013. godine temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi. Osporenim rješenjem odbijen zahtjev žalitelja u dijelu koji se odnosi na dostavu zahtjeva za zaštitu prava ……… IX/2013, zahtjeva za zaštitu prava ……… IX/2013, zahtjeva za zaštitu prava ……… IX/2013, prijave za verbalnu prijetnju smrću, podnio ……… IX/2013, prijave za verbalnu prijetnju smrću, podnio ……… IX/2013, izjave svjedoka ……… IX/2013, detaljnom opisu i popisu poduzetih mjera (sankcija) prema djelatnicima ……… , ……… i ……… , a sve zbog osnovane sumnje u korupcijski reket u ACI marini Palmižana, opisu i popisu poduzetih mjera (sankcija) prema žalitelju temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u  smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi je da trgovačko društvo ACI d.d. ne posjeduje traženo policijsko izvješće za verbalnu prijetnju smrću od 4. rujna 2013. godine niti ima saznanja o tome da li se ta informacija nalazi kod nekog drugog tijela. Nadalje iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da u pogledu traženih zahtjeva za zaštitu prava radnika,  prijava za  verbalnu prijetnju smrću, iskaza svjedoka, te opisa i popisa poduzetih mjera  prema  određenim radnicima uključujući i žalitelja trgovačko društvo ACI d.d. navodi da takvom zahtjevu nije bilo moguće udovoljiti jer se ne odnosi na informacije o radu, organizaciji i djelatnosti ACI d.d. odnosno jer se njime ne traže izrađene informacije. Tako se navodi da se traženi zahtjevi za zaštitu prava, prijave i iskazi svjedoka odnose na pojedinačne postupke za zaštitu prava radnika trgovačkog društva ACI d.d., iskaze radnika kao svjedoka u tim postupcima, prijave pojedinih radnika na ponašanje drugih njegovih radnika, a što je sve redom dio pojedinačnih radnopravnih postupaka koje provodi i u kojima odlučuje trgovačko društvo ACI d.d. kao poslodavac tih radnika, a ti postupci i traženi podaci nemaju veze s djelatnošću, organizacijom i radom trgovačkog društva ACI d.d. kao javnog tijela slijedom čega  traženi podaci ne predstavljaju informaciju u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama. Vezano za opise i popise poduzetih mjera (sankcija) iz pobijanog rješenja proizlazi da trgovačko društvo ACI d.d. ne posjeduje u obliku izrađene informacije jer iste nikada nije izradio pa ni ti podaci ne predstavljaju informaciju u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

Sukladno navedenoj zakonskoj definiciji informacije traženi zahtjevi za zaštitu prava, prijave i iskazi svjedoka bile bi informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.

U žalbenom postupku dopisom trgovačkog društva ACI d.d. od 2. svibnja 2016. godine Povjerenici za informiranje dostavljene su sljedeće informacije: zahtjev za zaštitu prava ……… od 26. rujna 2013. godine, zahtjev za zaštitu prava ……… od 20. rujna 2013. godine, mail poruka ……… upućena tadašnjem regionalnom koordinatoru za nautiku ………, mail poruka ……… upućena tadašnjem  regionalnom koordinatoru za nautiku ……… , mail poruka ……… upućena tadašnjem regionalnom koordinatoru za nautiku ……… Također je u dopisu pojašnjeno da  zahtjev za zaštitu prava ……… nikada nije izjavljen.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. istog Zakona je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11. i 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, a svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki ili mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Odredbom članka 11. stavka 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovog Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Trgovačko društvo ACI d.d. nije provelo test razmjernosti i javnog interesa. Budući da je uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno da ista sadrži osobne podatke, u žalbenom  postupku proveden je test razmjernosti i javnog interesa kako bi se utvrdilo da li bi u konkretnom slučaju omogućavanje pristupa traženim informacijama bio ozbiljno povrijeđen  interes zaštite osobnih podataka odnosno da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. U žalbenom postupku je utvrđeno kako ne preteže javni interes za dobivanjem zatraženih informacija koje tijelo javne vlasti posjeduje temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, već postoji isključivo interes žalitelja da dođe do predmetnih informacija. Stoga odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama u konkretnom slučaju ne predstavljaju pravni temelj temeljem kojeg bi žalitelju bile omogućene tražene informacije. Ukoliko bi žalitelju bile omogućene tražene informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, osobni podaci koje ne čine samo ime i prezime osobe već i sva obilježja specifična za njezin identitet bili bi povrijeđeni.

Prema članku 8. Zakona o pravu na pristup informacijama pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, a korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju. Stoga ako bi se omogućile tražene informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama tada bi tu istu informaciju trebao dobiti bilo koji korisnik koji bi je zatražio i istu bi mogao sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama javno iznositi. Pristup traženim informacijama temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama  nije moguć radi zaštite osobnih podataka odnosno kako bi se onemogućilo nezakonito otkrivanje i neovlašteno širenje tuđih osobnih podataka. Otkrivanjem osobnih podataka došlo bi do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka.

Iz spisa predmeta razvidno je da žalitelj navodi da su mu potrebne tražene informacije za radnopravni status i sudski postupak, pa se žalitelj upućuje da je dostupnost informacija u sudskim postupcima utvrđena drugim propisom i da isti može tražiti informacije iz zahtjeva u sudskom postupku, također prava radnika na dostupnost informacija iz radno pravnog odnosa uređena su propisima iz područja radnog prava.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da  je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.