KLASA: UP/II-008-07/14-01/352

URBROJ: 401-01/06-16-06

Zagreb, 26. srpnja 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) povodom žalbe udruge Zelena akcija, zastupane po predsjedniku ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., URBROJ: E-4959-/14/ZV od 2. srpnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., URBROJ: E-4959-/14/ZV od 2. srpnja 2014. godine.

2.    Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev udruge Zelena akcija, zastupane po  predsjedniku ……… (dalje u tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su zatražene informacije poslovna tajna.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da ulaže istu jer je trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. (dalje u tekstu: Hrvatska elektroprivreda d.d.) uskratilo u zahtjevu zatražene informacije pozivajući se na mogućnost po kojoj bi otkrivanje zatraženih informacija dovelo do narušavanja povjerenja između Hrvatske elektroprivrede d.d. i subjekata na koje se navedene informacije odnose te bi tako moglo doći do odustajanja istih subjekata koji se u konkretnom odnosu javljaju u funkciji investitora u projekt izgradnje termoelektrane Plomin C, pa bi u konačnici došlo do povrede gospodarskih interesa zaštićenih poslovnom tajnom. Nadalje, navodi da se tijelo javne vlasti u osporenom rješenju paušalno poziva na navedene posljedice ne navodeći pri tome niti jedan valjan razlog zbog kojeg bi otkrivanje informacija uistinu i dovelo do takvog ishoda. Žalitelj ističe da je u skladu s dobrim poslovnim običajima, u slučajevima kada je jedna od strana poslovnog odnosa subjekt javnog prava, očekivati da će taj subjekt biti podvrgnut obvezi otkrivanja podataka koji su od javnog interesa, pri čemu su zahtjevu za transparentnošću i pristupu podacima puno stroži nego prema privatnim subjektima, jer se otkrivanjem podataka o tim subjektima nastoji osigurati ne samo njihovo pridržavanje obveznih zakonskih propisa već transparentnost svih postupaka vezanih uz javna tijela ima za cilj i mogućnost preispitivanja svrsishodnosti odluka koje javno tijelo mora donositi imajući u vidu širi društveni interes. Žalitelj navodi i da je uloga javnosti te udruga civilnog društva da preispituje navedene odluke i vrši kontinuirani nadzor nad djelovanjem tijela javne vlasti i onih koja imaju javne ovlasti. Nadalje, žalitelj ističe da je upravo iz navedenih razloga nedopustivo što se u osporenom rješenju prejudicira da je odustajanje investitora od projekta šteta koju treba izbjeći uskraćivanjem informacija, jer je upravo u javnom interesu da se širokim uvidom u tražene informacije u javnoj domeni može preispitati opravdanost planirane investicije odnosno da nije nužno u javnom interesu da do iste dođe ili bi možda u javnom interesu bilo da se ista modificira. Također, žalitelj navodi kako uskraćivanjem informacija tijelo javne vlasti onemogućava preispitivanje što je zapravo javni interes u konkretnom slučaju te da pozivajući se na opravdane gospodarske interese nigdje ne navodi o kojim se konkretno interesima radi odnosno ne navodi konkretan zakonski razlog uskrate informacija, nego paušalno navodi kako je uskraćivanje informacije učinjeno sukladno članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Žalitelj, zaključno ističe da tijelo javne vlasti navodi kako je tražena informacija poslovna tajna ne navodeći temeljem kojeg propisa i u kojem postupku je ista proglašena poslovnom tajnom te zbog toga smatra da su zatražene informacije neopravdano uskraćene. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. lipnja 2014. godine od Hrvatske elektroprivrede d.d. zatražio sljedeće informacije: 1. koje su tvrtke 2012. godine iskazale interes za sudjelovanje u projektiranju, inženjeringu, financiranju, izgradnji, upravljanju i održavanju elektrane na ugljen snage od 500 MW u Plominu, uključujući isporuku goriva potrebnog za rad TE Plomin C?, 2. Jesu li u uži krug, nakon završetka roka za podnošenje iskaza interesa, uvrštene još neke tvrtke, osim Edisona, POL-MOT-a, KOSEP-a i Marubenija? i 3. koje su tvrtke u travnju 2014. godine poslale obvezujuće ponude za gradnju TE Plomin C? Također je utvrđeno da je Hrvatska elektroprivreda d.d. postupajući po navedenom zahtjevu žalitelja donijela osporeno rješenje URBROJ: E-4959-/14/ZV od 2. srpnja 2014. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja iz razloga što su tražene informacije poslovna tajna.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu. Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.  Člankom 16. stavkom 3.  Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Odredbom članka 19. stavkom 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), propisano da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Postupajući po predmetnoj žalbi Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: 008-04/14-01/229, URBROJ: 401-01/06-14-02 od 22. srpnja 2014. godine zatražila od Hrvatske elektroprivrede d.d. spis predmeta, čiji sastavni dio trebaju biti informacije koje je žalitelj zahtjevom zatražio. Dopisom Broj i znak: E-5608/14/ZV od 25. srpnja 2014. godine Hrvatska elektroprivreda d.d. dostavila je spis predmeta bez predmetnih informacija, pojašnjavajući razloge zbog kojih je odbijen zahtjev za pristup informacijama žalitelja te navodeći kako se u postupku odabira strateškog partnera trenutno provodi postupak pregledavanja i evaluacije za tri ponude dostavljene od tri tvrtke. Dopisom UP/II-008-07/14-01/352 od 23. ožujka 2015. godine, Povjerenica za informiranje je zatražila od tijela javne vlasti da joj dostavi u predmetnom zahtjevu zatražene informacije budući da navedena rečenica iz citiranog dopisa ne predstavlja informaciju sukladno zakonskoj definiciji iste. Nakon navedenog traženja Povjerenice za informiranje, Hrvatska elektroprivreda d.d. je dopisom Broj i znak: E-2706/15/Zv od 26. ožujka 2015. godine predložila da se u prostorijama tijela javne vlasti izvrši uvid u zatražene informacije. Zbog nemogućnosti izvršavanja uvida u predmetne informacije kod tijela javne vlasti, Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: UP/II-008-07/14-01/352, URBROJ: 401-01/06-15-04 od 7. travnja 2015. godine ponovno zatražila nadopunu spisa predmeta odnosno dostavu dokumentacije iz koje proizlazi traženje žalitelja u zahtjevu za pristup informacijama. Dana 8. svibnja 2015. godine Hrvatska elektroprivreda d.d. je dopisom Broj i znak: E-3953/15/ZV od 6. svibnja 2015. godine, dostavila Povjerenici za informiranje, pozivajući se na broj i nadnevak osporenog rješenja u ovom predmetu, preslike dva ugovora na engleskom jeziku sklopljena između TE Plomin d.o.o. i stranih trgovačkih društava (kao primjere) te elektronski izvod iz sudskog registra za TE Plomin d.o.o., a koje informacije su vezane za drugi postupak koji se kod Povjerenice za informiranje vodi protiv rješenja Hrvatske elektroprivrede d.d. te je ista dokumentacija urudžbirana u pripadajući spis predmeta.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je Hrvatska elektroprivreda d.d. odbila predmetni zahtjev jer tražene informacije predstavljaju poslovnu tajnu te prije donošenja rješenja nije provela test razmjernosti i javnog interesa, odnosno nije Povjerenici za informiranje dostavila dokumentaciju iz koje bi se moglo zaključiti suprotno, iako je odbila predmetni zahtjev. Razmatranjem predmetnog zahtjeva za pristup informacijama te dokumentacije spisa predmeta koja je dostavljena u drugostupanjskom postupku, nije razvidno koje su točno informacije vezano za traženje žalitelja zaštićene poslovnom tajnom, a također nije vjerojatno da Hrvatska elektroprivreda d.d. u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva nije imala izrađene informacije koje je žalitelj tražio u nekom zakonski propisanom obliku informacije. Naime, iz spisa predmeta proizlazi da tijelo javne vlasti posjeduje zatražene informacije u nekom obliku iz kojeg bi se moglo iščitati odgovore na pitanja žalitelja iz predmetnog zahtjeva, pri čemu se ne mora zadirati u druge informacije koje bi eventualno mogle biti zaštićene poslovnom tajnom odnosno ugroziti gospodarske interese tijela javne vlasti koje je u vlasništvu Republike Hrvatske ili trgovačkih društava o kojima je riječ u istom zahtjevu. U tom smislu tijelo javne vlasti je trebalo provjeriti kakve sve informacije koje se odnose na predmetno traženje posjeduje te nakon toga, ako postoje zakonska ograničenja provesti test razmjernosti i javnog interesa, sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno razmotriti da li se tražene informacije mogu djelomično pružiti žalitelju, a sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Prema ocjeni Povjerenice za informiranje  u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima budući da Hrvatska elektroprivreda d.d. nije dostavila cjelovit spis predmeta Povjerenici za informiranje, što je bila dužna učiniti sukladno odredbi članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) te članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama te nije pružila nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, niti je iz osporenog rješenja razvidno da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa, pa je stoga nužno poništiti osporeno rješenje te vratiti predmet na prvostupanjski postupak.

Prvostupanjsko tijelo pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku treba uzeti u obzir da je žalitelj tražio samo informacije koje sadrže nazive trgovačkih društava koja su iskazale interes za sudjelovanje u projektu izgradnje TE Plomin C odnosno podatak o tome koja su trgovačka društva ušla u uži izbor nakon završetka roka za podnošenje iskaza interesa te o tome koja su trgovačka društva poslala obvezujuće ponude za gradnju TE Plomin C. S obzirom na navedeno, traženu informaciju tijelo javne vlasti može posjedovati primjerice u obliku popisa na nekom dokumentu odnosno kao dokument iz kojeg bi se moglo iščitati odgovor na žaliteljevo traženje, a da se pri tome zaštite drugi podaci koji podliježu zakonskim ograničenjima. Također treba uzeti u obzir da je iz sadržaja u medijima vidljivo da je samo tijelo javne vlasti u više navrata govorilo o temi koja je predmet žaliteljeva zahtjeva i o tome koje su tvrtke u pitanju, a također da je izgradnja TE Plomin C, Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 15. svibnja 2014. godine, proglašena strateškim projektom Republike Hrvatske sukladno Zakonu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske i da se cijeli proces vezano za navedeni projekt vodio u trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d.d.

Pri rješavanju predmetnog zahtjeva prvostupanjsko tijelo također treba uzeti u obzir da je izgradnja TE Plomin C u uskoj vezi s pitanjima zaštite okoliša u području gdje je gradnja iste termoelektrane predviđena te da je okoliš dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, pa su time informacije o okolišu informacije od posebnog značaja i interesa za javnost. Također je potrebno obratiti pažnju da su na temu vezanu za izgradnju TE Plomin C  napisani brojni novinarski članci kao i tekstovi objavljeni na internetskim stranicama organizacija civilnog društva koje se bave pitanjima zaštite okoliša.

S obzirom na sve navedeno, valjalo je stoga na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješiti kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak odnosno utvrditi mogu li se preslike zatražene informacije ili određenih dijelova zatraženih informacije temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama  dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.