KLASA: UP/II-008-07/16-01/333
URBROJ: 401-01/06-16-02
Zagreb, 27. srpnja 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe udruge Hrvatski novinari i publicisti, zastupane po predsjednici ………, izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu Broj: PPI-DO-4/16 od 25. svibnja 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu Broj: PPI-DO-4/16 od 25. svibnja 2016. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama udruge Hrvatski novinari i publicisti, zastupane po predsjednici ……… (dalje u tekstu: žaliteljica) temeljem članka 23. stavka 5. točke 4., a u vezi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog toga što se tražena informacija ne smatra informacijom u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi kako isto osporava u cijelosti. Žaliteljica navodi da je dana 4. svibnja 2016. godine podnijela zahtjev za pristup informaciji kojim je zatražila podatak o tome je li nakon objave uvredljivog prepjeva hrvatske himne (Lijepa naša haubico, u Novostima od 8. kolovoza 2015. godine) pokrenut postupak protiv izdavača navedene tiskovine prema Zakonu o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te o zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske. Također u žalbi napominje da je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, odbilo njezin zahtjev za pristup informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, zatražila očitovanje odnosno podatak o tome da li je Državno odvjetništvo po službenoj dužnosti poduzelo radnje radi zaštite interesa Republike Hrvatske, sukladno članku 349. Kaznenog zakona („Narodne novine″, broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15.), koji propisuje da će se kazniti kaznom zatvora do jedne godine tko javno izvrgne ruglu, preziru ili grubom omalovažavanju Republiku Hrvatsku, njenu zastavu, grb ili himnu, a povodom objave pjesme Lijepa naša haubico u tjedniku Novosti, Srpskog narodnog vijeća, od 7. kolovoza 2015. godine s potpisom ……… Također je utvrđeno da je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dopisom Broj: PPI-DO-7/2016 od 4. svibnja 2016. godine, predmetni zahtjev ustupilo Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu na nadležno postupanje. Nadalje, utvrđeno je da je postupajući po navedenom zahtjevu, Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu donijelo osporeno rješenje Broj: PPI-DO-4/16 od 25. svibnja 2016. godine, odbijajući zahtjev iz razloga što tražena informacija iz zahtjeva ne predstavlja informaciju u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Prema članku 125. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10.- pročišćeni tekst i 05/14.), Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i prava. Člankom 30. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11., 72/13., 148/13., 33/15., 82/15.), propisana je nadležnost državnih odvjetništva, a člankom 39. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14.) propisane su temeljne ovlasti i glavne dužnosti državnog odvjetnika.
Iako žaliteljica u svom zahtjevu navodi da moli očitovanje, iz samog sadržaja zahtjeva je vidljivo da žaliteljica traži informacije, u smislu bilo kojeg zapisa podataka, o tome je li Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, odnosno nadležno Županijsko državno odvjetništvo, postupilo sukladno zakonskim ovlastima, odnosno poduzelo radnje radi zaštite interesa Republike Hrvatske, zbog kaznenog djela iz članka 349. Kaznenog zakona. Navedeno znači da traži informaciju o tome je li pokrenut kazneni postupak protiv određene osobe da je počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti odnosno informaciju da je nadležni županijski državni odvjetnik sam, bez da je primio kaznenu prijavu provodio izvide ili ako je samo dobio obavijest o mogućem počinjenju kaznenog djela. Stoga informacija koju žaliteljica traži može biti podnesena kaznena prijava ili bilo koji drugi podnesak o postupanju po službenoj dužnosti povodom objave pjesme Lijepa naša haubico u tjedniku Novosti.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja i iz činjenica utvrđenih u prvostupanjskom postupku nije vidljivo ima li Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu saznanja o slučaju postojanja podnesene kaznene prijave povodom objave pjesme Lijepa naša haubico u tjedniku Novosti, ili drugih postupanja po službenoj dužnosti. Ukoliko je kaznena prijava povodom istog događaja podnesena te ukoliko je Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu povodom navedenog događaja postupalo o istom bi trebalo imati informacije, a ako nije zaprimljena kaznena prijava i nije se postupalo po službenoj dužnosti tada takvu informaciju ne bi imalo u svom posjedu odnosno takva informacije ne bi postojala.
Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima. U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi da li posjeduje izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev te je povodom istog dužno provjeriti postoje li dokumenti o podnesenoj kaznenoj prijavi, odluka o odbacivanju kaznene prijave, podnesci povodom službenog postupanja i sl., a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da ne posjeduje informacije na koje se zahtjev korisnika odnosi dužno je donijeti rješenje o odbacivanju zahtjeva.
Potrebno je napomenuti i kako pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno davati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju nego ukoliko posjeduje izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev dostaviti iste vodeći računa o mogućim ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama i postupanjima u slučaju postojanja zakonskih ograničenja.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.