KLASA: 008-08/16-01/04

URBROJ: 401-01/05-16-327

Zagreb, 03.05.2016.

Jedinica LP(R)S

Nastavno na Vaš upit u kojem navodite dilemu glede dostave preslika Ugovora o djelu koje je Jedinica LP(R)S sklopila s fizičkim osobama u 2015. godini, zbog straha od moguće zlouporabe i objavljivanja dokumenata na raznim privatnim portalima, u nastavku odgovaramo kako slijedi.

Bilo koji korisnik može zahtjevom zatražiti od tijela javne vlasti  preslike ugovora koje je tijelo javne vlasti sklopilo za obavljanje određenih poslove, radova ili usluga s fizičkim ili pravnim osobama.

Sljedeći je korak utvrđivanje može li se korisniku omogućiti pristup zatraženoj informaciji, odnosno postoje li na informaciji neka ograničenja propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15, dalje: Zakon) zbog kojega se ona ne može omogućiti korisniku, odnosno zbog kojega se može samo djelomično omogućiti korisniku. Potrebno je dakle razmotriti i odredbu članka 15. stavka 5. Zakona, kojom je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Ujedno treba paziti na odredbu članka 16. Zakona i u slučaju eventualnog ograničenja provesti test razmjernosti i javnog interesa. Prilikom postupanja s takvim zahtjevom tijelo javne vlasti bi trebalo imati u vidu da takvi ugovori mogu sadržavati osobne ili druge podatke za koje postoje zakonska ograničenja, pa bi u tom slučaju trebalo omogućiti djelomičan pristup tim ugovorima (uklanjanje zaštićenih podataka kao što je adresa, OIB, broj računa), osim ako se provedenim testom razmjernosti i javnog interesa ne bi utvrdilo da bi i zaštićene dijelove ugovora trebalo dostaviti. Člankom 23. Zakona su propisani načini rješavanja zahtjeva.

Prilikom rješavanja zahtjeva, tijelo javne vlasti treba još uzeti u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona, kojom je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne  javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. To spominjemo, budući da se ugovorom o djelu izvođač  obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu, a u slučaju tijela javne vlasti isplata naknade je iz proračunskih ili javnih sredstava.

Načelno govoreći, ugovori ili sporazumi sklopljeni između tijela javne vlasti i osoba privatnog prava, odnosno fizičkih osoba, pod posebnim su povećalom javnosti te bi i ugovorna strana koja sklapa ugovor s tijelom javne vlasti to trebala imati na umu. Poslovanje s tijelima javne vlasti je podložno određenim načelima transparentnosti, odnosno podložno je preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno Zakonom o pravu na pristup informacijama. Kroz praksu u primjeni Zakona došlo se do stajališta kako ugovori i sporazumi  između subjekata javnog te subjekata privatnog prava, odnosno između više subjekata javnog prava, predstavljaju informaciju od javnog značaja. Naravno, određeni dijelovi ugovora ili sporazuma  bi mogli potpadati pod izuzetke propisane člankom 15. Zakona, međutim, to nikako ne znači da bi cijeli ugovor ili sporazum trebao biti izuzet od pristupa javnosti.

Što se tiče Vašeg straha od moguće zlouporabe predmetnih ugovora, upozoravamo na načelo raspolaganja informacijom, propisano člankom 9. Zakona, koji propisuje kako korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi. Drugim riječima, na informaciji ili postoje ili ne postoje ograničenja od pristupa informaciji, a u slučaju nepostojanja ograničenja, svi korisnici su ravnopravni u dobivanju te informacije, te je ujedno mogu i javno objaviti.