KLASA: UP/II-008-07/13-01/33
URBROJ: 401-01/02-14-11
Zagreb, 05.03.2014.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 25. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ………, novinarke Jutarnjeg lista iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, KLASA: 008-02/13-01/17, URBROJ: 341-99-04/1-13-2 od 17. listopada 2013. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, KLASA: 008-02/13-01/17, URBROJ: 341-99-04/1-13-2 od 17. listopada 2013. godine.
2. Odobrava se ………, novinarki Jutarnjeg lista popis koji sadrži ime, prezime i visinu bruto iznosa mirovina osoba koje su od 1993. do dana podnošenja zahtjeva za pristup informacijama poslane u vojnu mirovinu na temelju odluke predsjednika Republike Hrvatske kao Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske.
3. Nalaže se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ………, novinarke Jutarnjeg lista (dalje u tekstu: žaliteljica) za ostvarivanje prava na pristup informacijama, temeljem odredbe članka 23. stavka 3., a u vezi s člankom 15 stavkom 2. točka 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi s člankom 16. stavkom 1. istog Zakona jer je zatražena informacija, popis osoba koje su od 1993. do dana podnošenja zahtjeva za pristup informacijama poslane u vojnu mirovinu na temelju odluke predsjednika Republike Hrvatske kao Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske te iznosi tih mirovina, profesionalna tajna i zaštićena zakonom kojim se područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da je predsjedniku države kao vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga Republike Hrvatske pravo donošenja odluka umirovljenu omogućeno člankom 5. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojinih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Žaliteljica nadalje navodi da je riječ o privilegiranim mirovinama u prosjeku trostruko većim od prosječnih. Također navodi kako smatra da javnost ima pravo znati iznos i primatelje mirovina izravno financiranih iz proračuna Republike Hrvatske koje su stečene na temelju diskrecijskih odluka triju predsjednika Republike Hrvatske. Predlaže da se u žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 3. listopada 2013. godine zatražila od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) dostavu popisa osoba koje su od 1993. do dana podnošenja zahtjeva poslane u vojnu mirovinu na temelju odluke predsjednika Republike Hrvatske kao Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske te iznose tih mirovina.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Zavod je rješenjem KLASA: 008-02/13-01/17, URBROJ: 341-99-04/1-13-2 od 17. listopada 2013. godine, uskratio pristup zatraženim informacijama zbog obveze zaštite profesionalne tajne i osobnih podataka korisnika mirovina poslane u vojnu mirovinu na temelju odluke predsjednika Republike Hrvatske kao Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske, a prije donošenje rješenja je proveo je test razmjernosti i javnog interesa.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Kao argumente za davanje tražene informacije Zavod navodi informiranje javnosti preko medija o korisnicima mirovina koji su umirovljeni na temelju odluke Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske o tome da se mirovine financiraju iz državnog proračuna pa su značajne za širu javnost u smislu aktualiziranja pitanja tako određenih mirovina, pravo novinara za izvještavanje i pristup informacijama o javnim sredstvima.
Argumente za ograničavanje pristupa traženoj informaciji Zavod navodi zakonska zabrana otkrivanja osobnih podataka voditelja zbirke (Zavoda) drugim primateljima jer je svrha davanja podataka novinarki nepodudarna sa svrhom prikupljanja, nema izričite volje korisnika mirovine za davanje i korištenje osobnih podataka drugim osobama, nema naznačene svrhe ii pravnog temelja osobnih podatka. Također je Zakonom o mirovinskom osiguranju i Statutom Zavoda utvrđena tajnost podataka kao i profesionalna tajna.
Zavod kao argumente koji se odnose na pravo pojedinca na zaštitu (tajnost) osobnih podataka navodi ustavnu i zakonsku zaštitu privatnog života i tajnost osobnih podataka, nepostojanje privole ispitanika tj. izričito očitovanje volje kojom on izražava suglasnost s obradom osobnih podataka, mogućnost podnošenja zahtjeva za utvrđivanje povrede prava s mogućim sankcijama prema voditelju zbirke osobnih podataka koji je dao informaciju (novčana kazna i naknada štete).
Uzimajući zakonske odredbe te rukovodeći se zaštitom osobnih podataka korisnika mirovina i obvezom profesionalne tajne Zavod je testom razmjernosti i javnog interesa utvrdio da u konkretnom slučaju ne prevladava javni interes u odnosu na štetu koja bi mogla nastati za zaštićene interese korisnika i Zavoda.
U žalbenom postupku izvršen je uvid u podatke koje su predmet žalbenog postupka, o čemu je sačinjen zapisnik KLASA: UP/II-008-07/13-01/33, URBROJ: 401-01/02-13-08 od 19.12.2013. godine.
Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: UP/II-008-07/13-01/33, URBROJ: 401-01/02-14-09 od 21.02.2014. godine zatražila očitovanje Ureda Predsjednika Republike Hrvatske o tome jesu li podaci o osobama koje su od 1993. do dana podnošenja zahtjeva za pristup informacijama poslane u vojnu mirovinu na temelju odluke predsjednika Republike Hrvatske kao Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske klasificirane stupnjem tajnosti. Ured Predsjednika Republike Hrvatske je očitovanjem KLASA: 008-04/14-01/04, URBROJ: 71-05-02/01-14-2 od 26.02.2014. godine izvijestio kako zatraženi podaci nisu klasificirani stupnjem tajnosti.
U provedenom postupku izvršen je uvid u mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka KLASA: 004-05/13-01/17, URBROJ: 567-01/02-13-02 od 26. travnja 2013. godine i KLASA: 008-01/13-01/17, URBROJ: 567-01/02-13-02 od 24. listopada 2013. godine o tome je li objava imena i prezimena korisnika mirovina poslane u vojnu mirovinu na temelju odluke predsjednika Republike Hrvatske kao Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske, razlozima umirovljenja te iznosi mirovina sukladna odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.
Agencija za zaštitu osobnih podataka aktom KLASA: 004-05/13-01/17, URBROJ: 567-01/02-13-02 od 26. travnja 2013. godine navela je da bi se dostupnima mogli učiniti ime, prezime osobe te koeficijent mirovine odnosni bodovi sukladno kojima bi se mogao izračunati iznos mirovine. Također je navedeno da bi razlog umirovljenja mogao u sebi sadržati podatke koji podliježu zakonskim ograničenjima (npr. posebne kategorije osobnih podataka, ako je riječ o npr. invalidnosti i sl.) te je stoga stav Agencije da se oni ne bi smjeli unaprijed javno objavljivati. Agencija za zaštitu osobnih podataka u aktu KLASA: 008-01/13-01/17, URBROJ: 567-01/02-13-02 od 24. listopada 2013. godine je navela da temeljem navedenih činjenica iz samog upita te sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama kao i relevantnih odredbi Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba s obzirom na poznate činjenice iz upita i sukladno citiranim zakonima ostaje kod izrečenog mišljenja KLASA: 004-05/13-01/17, URBROJ: 567-01/02-13-02 od 26. travnja 2013. godine.
Odredbom članka 5. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (“Narodne novine”, broj 128/99, 129/00., 16/01., 22/02., 41/08., 97/12., 26/12. i 118/12.) propisani su uvjeti pod kojima vrhovni zapovjednik djelatnoj vojnoj osobi može za osobite zasluge priznati mirovinu i prije ispunjenja uvjeta. Odredbom članka 7. istog članka Zakona određeni su kriteriji/vrijednosni bodovi za utvrđivanje mirovine, člankom 13. citiranog Zakona propisano je da će Republika Hrvatska osigurati proračunska sredstva za isplatu navedenih mirovina. Stoga je nesporno da postoji razlika između mirovina koja su stečena temeljem individualnih uplata i mirovina kojima se sredstva osiguravaju u proračunu.
Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Zavod u osporenom rješenju zaključuje kako davanje poimeničnog popisa korisnika koji su mirovinu ostvarili na temelju odluke Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga ne znači raspolaganje javnim sredstvima te smatra kako citirana odredba Zakona znači da se raspolaganje javnim sredstvima odnosi na ukupan iznos koji je isplaćen iz proračuna za sve korisnike mirovina.
Tumačenjem odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, i provedbom Zakona o pravu na pristup informacijama u drugim slučajevima, Povjerenica za informiranje je stava kako pojedinačno ime i prezime osobe kojoj je isplaćen iznos iz proračuna bilo državnog ili lokanog znači javnu potrošnju i to bez obzira radi li se o isplaćenim potporama, dotacijama iz proračuna, isplatama za određene vrste pomoći. Za transparentnosti rada i potrošnje proračunskih sredstava nužno je da javnost ima pravo znati kako i na koji način se koriste proračunska sredstva.
Kada se uzmu u obzir razlozi za i protiv omogućavanja pristupa informacijama koji se primjenjuju u konkretnom slučaju, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka i obveza zaštite profesionalne tajne Zavoda.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Osim navedenog, bitno je naglasiti da kada se upotrebljavaju odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka kao temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka.
U ovom predmetu je očito da bi se davanjem imena i prezimena i visine bruto iznosa mirovine mogla identificirati određena osoba, odnosno dati će se njezini osobni podaci, a s druge strane treba uzeti u obzir i da se radi o trošenju proračunskog novca. Naime za isplatu mirovina koje su predmet zahtjeva za pristup informacijama sredstva se osiguravaju iz proračuna.
Razlozi za omogućavanjem pristupa zatraženim podacima je transparentnost potrošnje proračunskih sredstava, informiranje javnosti o korisnicima mirovina koji su umirovljeni na temelju odluke Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske o tome da se mirovine financiraju iz državnog proračuna, aktualiziranja pitanja tako određenih mirovina, pravo novinara za izvještavanje i pristup informacijama o javnim sredstvima.
Potrebno je također naglasiti da su u evidenciji korisnika mirovina vode i drugi osobni podaci koje je potrebno štiti.
Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka. Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, razmatrani su argumenti koje je Zavod naveo za davanje i argumente za ograničenja pristupa zatraženoj informaciji, te procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te je Povjerenica za informiranje utvrdila da u odnosu na popis koji sadrži ime, prezime i visinu bruto iznosa mirovine preteže javni interes jer se radi o raspolaganju javnim sredstvima. U dijelu koji se odnosi na druge osobne podatke koji se vode u evidenciji Zavoda Povjerenica za informiranje je utvrdila da bi u konkretnom slučaju, došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarni sa svrhom s kojom je Zavod prikupilo osobne podatke i zloporabe osobni podataka među kojim i posebnih kategorija osobnih podataka te prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.