KLASA: UP/II-008-07/14-01/71

URBROJ: 401-01/04-14-04

Zagreb, 10. rujna 2014.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja Državnog sudbenog vijeća Broj: PPI-1/14 od 28. siječnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se točka II. izreke rješenja Državnog sudbenog vijeća Broj: PPI-1/14 od 28. siječnja 2014. godine.

2. Odobrava se ……… pristup sljedećim informacijama:

3. Uvjerenju o radnom stažu na pravnima poslovima nakon položenog pravosudnog ispita za suca ………, izdanom od strane Federacije Bosne i Hercegovine, Županije Posavske, Županijskog suda Odžak, Broj: Su-191/99 od 21.09.1999. godine,

- Rješenju o imenovanju ……… za Osnovnog javnog tužioca u Osnovnom javnom tužilaštvu Modriča izdanom od strane Skupštine opštine Modriča (samo rješenje, te broj i datum rješenja – nisu u potpunosti čitljivi),  

- Odluci o imenovanju ……… za suca Županijskog suda izdanoj od strane Federacije Bosne i Hercegovine, Skupštine Županije Posavske, Broj: 01-I-40/97 od 11. srpnja 1997. godine,

- Odluci o imenovanju ……… za suca Osnovnog suda u Odžaku, izdanoj od strane Bosne i Hercegovine, Hrvatske Republike Herceg-Bosna, Sudbenog vijeća, Broj: 18/96 od 29. veljače 1996. godine,

- Odluci o imenovanju sudaca Županijskog suda u Osijeku izdanoj od strane Republike Hrvatske, Državnog sudbenoga vijeća, Broj: ID-43/00 od 01. rujna 2000. godine.

4. Djelomično se odobrava ……… pristup Uvjerenju o položenom pravosudnom ispitu Broj: ……… od …….... izdanom od strane Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, Republičkog Sekretarijata za pravosuđe i upravu, na način da se na citiranom Uvjerenju prekrije datum, mjesto i država rođenja ……...

5. Nalaže se Državnom sudbenom vijeću da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Točkom 2. izreke osporenog rješenja odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer zatražene informacije predstavljaju osobne podatke ………, te drugog kandidata prijavljenog na oglas, a koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je Državno sudbeno vijeće rješavajući o njegovom zahtjevu pogrešno primijenilo pravo. Nadalje navodi da se tijelo javne vlasti pozvalo na pogrešan lex specialis ne spominjući članak 74. Zakona o sudovima koji propisuje transparentnost informacija vezanih uz sve suce. Napominje da su informacije o položenim pravosudnim ispitima i radnom iskustvu za sve suce Vrhovnog suda Republike Hrvatske objavljene na internetskim stranicama navedenog suda, a da je prije petnaestak godina sjednica Državnog sudbenog vijeća bila javna, pa mu je nejasno zašto mu se tražene informacije uskraćuju. Ističe da tijelo javne vlasti nije obrazložilo kako bi on mogao zlouporabiti informaciju u kojem gradu i kada je neki sudac položio pravosudni ispit, te koja bi se šteta u konkretnom slučaju mogla nanijeti ispitaniku ako isti ima položen ispit. Također navodi da je u javnom interesu informacija imaju li sudci sve potrebne propisane uvjete. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spise predmeta razvidno je da se žalitelj zahtjevom za pristup informacijama dana 14. siječnja 2014. godine obratio Državnom sudbenom kojim je zatražio da mu se na kućnu adresu dostave sljedeće informacije:

1. “Kada i gdje je položio pravosudni ispit ……… koji se prijavio na oglas za suca Županijskog suda u Osijeku objavljen u narodnim novinama 107/00?

2. Gdje je ……… nakon pravosudnog ispita stekao potrebno radno iskustvo iz čl. 50. st. 3. Zakona o sudovima?

3. Molim presliku uvjerenja državnog tijela odnosno organizacije iz BiH gdje je kandidat ……… prethodno bio zaposlen?

4. Tko je drugi kandidat koji se prijavio na isti oglas za suca Županijskog suda u Osijeku?

5. Kada je sudac ……… položio prisegu?

6. Kada je sudac ……… počeo raditi kao sudac na Županijskom sudu u Osijeku?“

Nadalje je razvidno da je Državno sudbeno vijeće rješenjem Broj: PPI-1/14 od 28. siječnja 2014. godine u točki II. izreke rješenja odbilo zahtjev žalitelja u odnosu na sljedeće zatražene informacije: kada i gdje je položio pravosudni ispit ……… koji se prijavio na oglas za suca Županijskog suda u Osijeku objavljen u narodnim novinama 107/00., gdje je ……… nakon pravosudnog ispita stekao potrebno radno iskustvo iz čl. 50. st. 3. Zakona o sudovima, tko je drugi kandidat koji se prijavio na isti oglas za suca Županijskog suda u Osijeku, te dostava preslike uvjerenja državnog tijela odnosno organizacije iz BiH gdje je kandidat ……… prethodno bio zaposlen. Zahtjev je odbijen u navedenom dijelu jer zatražene informacije predstavljaju osobne podatke ………, te drugog kandidata prijavljenog na oglas, a koji su zaštićeni Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga zakona.

U članku 15. navedenog Zakona propisana su ograničenja prava na pristup informacijama. Tako je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Zakonodavac je također u članku 16. Zakona propisao obvezu tijela javne vlasti da prije donošenja odluke kada su zatražene informacije koje podliježu ograničenjima iz članka 15. provede test razmjernosti i javnog interesa. Od provođenja navedenog testa izuzete su informacije o raspolaganju javnim sredstvima i iste su dostupne javnosti, osim ako informacija predstavlja klasificiran podatak.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Povjerenica za informiranje je uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrdila da ista sadrži osobne podatke, stoga je u žalbenom postupku razmotrila da li je moguć djelomičan pristup zatraženim informacijama. Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, a imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, Povjerenica za informiranje je ocijenila da je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama. 

U žalbenom postupku je utvrđeno da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostave osobni podaci kao što su ime i prezime, te radni staž ………, zatim imena i prezimena potpisnika pojedinih javnih isprava koje sadrže zatražene informacije, te ime i prezime drugog izabranog kandidata za suca Županijskog suda u Osijeku. Naime, radi se o osobama za koju bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer se radi o imenovanju osoba na dužnost u tijelu javne vlasti, potrošnji proračunskih sredstava, a koji bi radi transparentnog rada tijela javne vlasti trebali biti dostupni.

Nadalje je utvrđeno da bi u dijelu koji se odnosi na datum, mjesto i državu rođenja ……… u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, te prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao izreci ovog  rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr.sc. Anamarija Musa, dipl.iur.