KLASA: UP/II-008-07/14-01/274
URBROJ: 401-01/06-14-04
Zagreb, 29. listopada 2014.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, KLASA: 140-01/14-36/48, URBROJ: 341-25-01/1-14-1, od 22. travnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, KLASA: 140-01/14-36/48, URBROJ: 341-25-01/1-14-1, od 22. travnja 2014. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: HZMO) je odbacio zahtjev žalitelja, s obrazloženjem da HZMO ne vodi evidenciju o liječničkim komisijama i „Povjerenstvima“, da se samo uvidom u svaki predmet ponaosob može doći do informacije koji je liječnik obavio vještačenje radi ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu, odnosno da ne posjeduju tražene informacije iz zahtjeva u zatraženom obliku te ih ne može niti dati.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako smatra da su povrijeđena njegova prava prema Zakonu o pravu na pristup informacijama te da objavljene informacije na koje se tijelo javne vlasti poziva ne sadrže odgovore na njegova konkretna pitanja, a da iste informacije nisu klasificirane odnosno da u osporenom rješenju nije navedeno da postoje bilo kakva ograničenja i njihovo trajanje shodno članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Također navodi da ne smatra vjerojatnim navode tijela javne vlasti da za sve godine za koje je tražio informacije ne postoje dokumenti o imenovanjima/razrješenjima članova liječničkih komisija i Povjerenstava kao i o periodima/godinama u kojima su isti obavljali svoje dužnosti koje su kako navodi od posebnog javnog interesa budući da imaju direktan utjecaj na korištenje sredstava Državnog proračuna odnosno jer su iz navedenog za svoj rad primali naknadu. Žalitelj dalje predlaže Povjerenici za informiranje da rješenjem naredi HZMO-u da mu omogući slobodan pristup zatraženim informacijama.
Žalba je osnovana.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Uvidom u spis je utvrđeno kako je žalitelj u zahtjevu za pristup informaciji od 5. veljače 2014. godine zatražio sljedeće informacije: 1. imena i prezimena osoba sa navedenim periodom aktivnog djelovanja (sastav Povjerenstava) koja su ispred Zavoda sudjelovala o odlučivanja o prijevremenom umirovljenju i dodjeli invalidskih mirovina za civilne osobe (2000.-2010.), 2. imena i prezimena osoba sa navedenim periodom aktivnog djelovanja (sastav Povjerenstava) koja su kao liječnička komisija davala preporuke te time sudjelovala u odlučivanju o prijevremenom umirovljenju i dodjeli invalidskih mirovina za civilne osobe (2000.-2010.), 3. ukupan broj rješenja o prijevremenom umirovljenju civilnih osoba sa invalidnim oštećenjima, po Povjerenstvima i po godinama (posebno za svako imenovano povjerenstvo (2000.-2010.), 4. period interesa- broj rješenja o prijevremenom umirovljenju civilnih osoba sa invalidnim oštećenjima za period 2000.-2010. (po godinama, za svako povjerenstvo posebno) i 5. predmetom interesa su ukupan broj rješenja po godinama i povjerenstvima koja su prelazila neto iznos od 3.800,00 kn.
Također je utvrđeno da je HZMO u osporenom rješenju naveo kako odbacuje zahtjev žalitelja jer ne posjeduje i ne raspolaže s podacima u zatraženom obliku. U istom rješenju je također navedeno kako HZMO objavljuje godišnja izvješća o radu i statistička izvješća te da se objavom informacija ispunjava svrha donošenja Zakona o pravu na pristup informacijama. U osporenom rješenju također je navedeno kako se samo uvidom u pojedini predmet može doći do informacije koji je liječnik obavio vještačenje radi ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu.
Povjerenica za informiranje je mišljenja kako je nevažno u kakvom obliku tijelo javne vlasti posjeduje tražene informacije odnosno dijelove informacije, budući da je pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti dužno utvrditi posjeduje li dokumente ili druge zapise podataka koji sadrže tražene informacije u bilo kakvom obliku. Također je, iz samog osporenog rješenja kao i iz podataka koji su objavljeni na internetskim stranicama HZMO-a, razvidno da moraju postojati podaci iz kojih se izrađuju godišnja statistička i druga izvješća.
Uvidom u internetske stranice HZMO-a utvrđeno je da se na poveznici http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/publikacije/revija/7/info2%20068-079.pdf može pronaći članak pod nazivom „Savjetovanje medicinskih vještaka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje“ u kojem se navodi da je na navedenom savjetovanju razmotreno Izvješće Odjela medicinskog vještačenja Središnje službe u Zagrebu za 2003. godinu, Izvješće o radu Stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti za 2003. godinu i Izvješće o radu Odjela medicinskog vještačenja primjenom međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u 2003. godini. U navedenom članku se na stranici 70, u drugom stupcu navodi da podaci o broju danih nalaza i mišljenja i broju vještaka u pojedinim područnim službama govore o značajnim razlikama u broju danih nalaza i mišljenja pojedinih vještaka tijekom 2003. godine, jer su neki vještaci tijekom iste godine dali čak i dvostruko više nalaza i mišljenja u odnosu na vještake u nekim drugim područnim službama. Dakle, rad pojedinih ovlaštenih vještaka se uspoređuje i logična pretpostavka je da o navedenom postoje izrađene informacije u tijelu javne vlasti odnosno lista ovlaštenih vještaka koji su u pojedinim periodima obavljali poslove vještačenja u HZMO te je također logična pretpostavka da postoji izrađena informacija o članovima Stručnih povjerenstava za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti za tražene periode u predmetnom zahtjevu za pristup informacijama.
HZMO u osporenom rješenju navodi da ne vode evidenciju o liječničkim komisijama i „Povjerenstvima“. S obzirom da je iz gore citiranog članka razvidno da se rade izvješća o radu Odjela medicinskog vještačenja na godišnjoj razini te o radu Stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti po mišljenju Povjerenice za informiranje tvrdnja tijela javne vlasti iz osporenog rješenja o tome da ne posjeduju tražene informacije nije propisno obrazložena niti potkrijepljena odgovarajućim dokazima, jer je razvidno da tijelo javne vlasti mora posjedovati barem dijelove zatraženih informacija u obliku u kojem je to tražitelj zatražio te je u tom smislu trebalo provesti test razmjernosti i javnog interesa i razmotriti da li se tražene informacije mogu djelomično pružiti žalitelju. Osim toga nije razvidno zbog čega tijelo javne vlasti u osporenom rješenju pod znak navodnika stavlja riječ „Povjerenstvima“, jer je razvidno da je po ranijim propisima postojalo Stručno povjerenstvo za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, a informacije koje žalitelj traži su iz perioda kada su ta „Povjerenstva“ postojala, te je za pretpostaviti da o istima odnosno njihovim sastavima mora postojati izrađena informacija u nekom obliku.
U obrazloženju osporenog rješenja tijelo javne vlasti također se poziva na činjenicu da se objavljivanjem godišnjih izvješća o radu i statističkih izvješća ispunjava svrha donošenja Zakona o pravu na pristup informacijama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Međutim, tijelo javne vlasti nije uzelo u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Podaci o ovlaštenim vještacima HZMO-a koji se izabiru putem javnog natječaja odnosno članova Stručnih povjerenstava za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti koji su za svoj rad plaćeni iz Državnog proračuna nisu klasificirane informacije te je tijelo javne vlasti bilo dužno u prvostupanjskom postupku utvrditi mogu li se žalitelju djelomično dostaviti informacije iz dijela njegovog zahtjeva (primjerice iz točke 1. predmetnog zahtjeva gdje je žalitelj zatražio imena i prezimena osoba sa navedenim periodom aktivnog djelovanja, sastav Povjerenstava, koja su ispred Zavoda sudjelovala o odlučivanju o prijevremenom umirovljenju i dodjeli invalidskih mirovina za civilne osobe od 2000.-2010. godine).
Stoga je temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko je tijelo dužno utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi postoje li u zahtjevu tražene informacije u kakvom drugom obliku (popis vještaka, popis liječnika koji su sudjelovali u radu Stručnih povjerenstava za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti, statistička izvješća koja sadrže dijelove traženih informacija, ukupne statistike o radu ovlaštenih vještaka i sl.) i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.