KLASA: UP/II-008-07/14-01/270
URBROJ: 401-01/02-14-02
Zagreb, 23. prosinca 2014.
Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ………, novinara Udruge za nezavisnu medijsku kulturu iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, broj: A-34/14 od 4. travnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, broj: A-34/14 od 4. travnja 2014. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem je odbijen zahtjev ………, novinara Udruge za nezavisnu medijsku kulturu (u daljnjem tekstu: žalitelj), temeljem članka 23. stavka 5. točke 4., a u vezi članka 5. stavak 1. točku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga jer je zahtjevom za pristup informacijama zatražena informacija koja se ne smatra informacijom u zakonskom smislu.
Protiv osporenog rješenja prvostupanjskog tijela žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako je ŽDO pogrešno primijenio odredbu članka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama obzirom da navodi kako ŽDO vodi evidencije koje se odnose na fizičke i pravne osobe imenom i prezimenom te imenom tvrtke. Napominjanje kako je problematično nerazumijevanje biti i duha Zakona o pravu na pristup informacijama od strane ŽDO-a koji je formalističkim shvaćanjem riječi „popis“ u potpunosti onemogućio pružanje informacije tvrdeći da nije razvidno o kojima se to informacijama odnosno spisima radi. Žalitelj također navodi da se informacija o identitetu načelnika, gradonačelnika i župana nalazi u evidencijama ŽDO-a i kao takva je podnositelju trebala biti pružena neovisno o činjenici da li se informacija o njihovom identitetu nalazi na nekom popisu ili evidenciji jer sukladno članku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama informacija je svaki podatak neovisno o obliku u kojem se zatražena informacijama nalazi. Napominje da ukoliko su u pogledu zaprimljenih kaznenih prijava protiv određenih gradonačelnika, načelnika i župana donesena rješenja o provođenju istrage ili istraživanja ili ukoliko su kaznene prijave odbačene tada nema zapreke da zatražene informacije ne budu dostupne javnosti. Također navodi da ŽDO nije proveo propisani test razmjernosti i javnog interesa. Predlaže da se žalba odbije.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 21. veljače 2014. godine podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio 1. Popis svih načelnika, gradonačelnika i župana u Zadarskoj županiji nad kojima se trenutno vodi istraga temeljem kaznenih prijava, uz popis kaznenih prijava za koja su prijavljeni i vremenskog razdoblja i vremenskog razdoblja kad su prijave podignute; 2. Ukupni broj zaprimljenih kaznenih prijava protiv načelnika, gradonačelnika i župana u Zadarskoj županiji uz imena i prezimena navedenih dužnosnika i 3. Epilog riješenih kaznenih prijava (broj i vrsta prijava i ime bivših i sadašnjih dužnosnika na navedenoj poziciji protiv kojih su odbačene prijave i broj i vrsta prijava, uz ime bivših i sadašnjih dužnosnika na navedenoj poziciji.
U obrazloženju osporenog pobijanog rješenja se navodi kako se ne traži informacija u smislu članka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Isto tako se napominje da sukladno odredi članka 36. stavka 3. točka 2., 3. i 4. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, broj 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11. i 72/13.) se u radu državnog odvjetništva smatraju tajnima spisi državnog odvjetništva za vrijeme provođenja izvida i drugih radnji u državnom odvjetništvu do donošenja odluke o prijavi, spisi državnog odvjetništva o dokaznim radnjama prije pokretanja istrage i kada se ne provodi istraga i spisi državnog odvjetništva tijekom istrage. U obrazloženju prvostupanjskog rješenje se pojašnjava da je iz navedenog evidentno da se ovakvom zahtjevu kakav je podnio podnositelj zahtjeva ne bi moglo udovoljiti u najvećem dijelu niti da je podnositelj podnio korektan zahtjev i u njemu naveo koju, kakvu i u odnosu na koju osobu imenom i prezimenom informaciju zahtjeva.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis). Odredbom članka 15. stavka 1. citiranog Zakona je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka.
Dopisom broj: A-34/14 od 3. lipnja 2014. godine, uz dostavu spisa predmeta, Županijsko državno odvjetništvo u Zadru, je u bitnome pojasnilo kako korisnik nije postupio sukladno odredbi članka 18. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama s obzirom da nije naveo podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije. Također je pojasnio kako korisnik informacije očito ne razumije i pogrešno tumači članak 16. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se test razmjernosti i javnog interesa ne provodi kad su u pitanju informacije iz točke 1. stavak 2. članka 15., dakle klasificirane stupnjem tajnosti. Naglašavaju da bi se od kaznenih djela iz nadležnosti županijskih državnih odvjetništva na načelnike općina, gradonačelnike i župane eventualno kaznene prijave mogle odnositi u pravilu na samo jedno kazneno djelo, a to je zlouporaba položaja i ovlasti iz članka 337. stavka 4. u svezi sa stavkom 3. i 1. Kaznenog zakona, odnosno članka 291. stavka 2. Kaznenog zakona koje je kazneno djelo sukladno članku 21. stavku 1. točka 2. i stavak 2. točka 1. Zakona o uredu za suzbijanju korupcije i organiziranog kriminaliteta u nadležnosti toga Ureda. Slijedom navedenog rad na tim kaznenim prijavama Županijskog državnog odvjetništva je moguć samo u fazi izvida, pa su ti spisi državnog odvjetništva sukladno točki 3. stavku 3. Zakona o državnom odvjetništvu tajni. Naglašavaju kako korisnik jednim zahtjevom traži veći broj informacija koji bi se uz ispunjenje uvjeta da zahtjev sadrži podatke koji su važni za prepoznavanja traženih informacija, tako da bi u konkretnom slučaju nadležnom tijelu trebao i nekoliko dana i to pod uvjetom da se radi o samo jednom takvom zahtjevu korisnika bila nužno pregledati svaki spis, te smatraju kako korisnik zlorabi prava iz Zakona jer nije definirao ni razdoblje za koje informacije traži, a očigledno ne zna ili ga nije briga da bi to u konkretnom slučaju značilo pregledavanje nekoliko tisuća spisa, a očigledno ga nije briga što bi to dovelo u pitanje redovno funkcioniranje nadležnog tijela. Kao jedna od primjera koji je medijski bio eksponiran i kao dokaz da nemaju zatražene informacije, su dostavili presliku stranice Upisnika kaznenih predmeta Županijskog državnog odvjetništva u Zadru.
U odnosu na pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama potrebno je pojasniti da isti pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja i da tumači propise. Drugim riječima, pristup informacijama u zakonskom smislu znači dobivanje preslike gotove informacije, npr. određenog dokumenta, cd-a ili drugog zapisa podataka koji se nalazi u posjedu tijela javne vlasti.
Razmatrajući spis predmeta, žalbu i pojašnjenje Županijskog državnog odvjetništva u Zadru utvrđeno je da je u postupku bilo pogrešaka u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama budući da je Županijsko državno odvjetništvo u Zadru temeljem nepotpunog odnosno nerazumljivog zahtjeva riješilo zahtjev korisnika iako je trebalo sukladno odredbi člankom 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama kao nepotpunog odnosno nerazumljivog zahtjeva bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je prvostupanjskom tijelu nepotpun odnosno nerazumljiv zahtjev iz razloga što nije jasan period na koji se tražene informacije odnose, odnosno tako postavljen zahtjev se može tumačiti da se odnosi na sve informacije koje su u posjedu tijela javne vlasti od osnivanja Zadarske županije. S obzirom na navedeno, bez dodatnog pojašnjenje bi tijelo javne vlasti bilo u obvezi provesti istraživanje o imenima i prezimenima općinskih načelnika, gradonačelnika i župana u Zadarskoj županiji od osnivanja Zadarske županije. Uvidom u dostavljeni presliku stanice Upisnika kaznenih prijava Županijskog državnog odvjetništva u Zadru je vidljivo da se za osumnjičenika upisuju sljedeći osobni podaci i to prezime, očevo ime i ime, OIB, prebivalište, zanimanje, godina rođenja, narodnost i državljanstvo. Vidljivo je da se ne prikupljaju putem Upisnika podaci o funkciji ili položaju, radnom mjestu koje pojedini osumnjičenik obavlja ili je obavljao. Navedeni podaci mogu biti sastavni dio pojedinog spisa predmeta. Ukoliko se ne bi pojasnilo za koju osobu se traže podaci to bi značilo da bi Županijsko državno odvjetništvo moralo pregledati sve spise predmete i obradom podataka doći do traženih informacija, a što nije obveza tijela javne vlasti da postupaju na taj način kada rješavaju zahtjev za pristup informacijama.
U odnosu na provođenje testa razmjernosti i javnog interesa je potrebno naglasiti da se isti ne provodi isključivo ako se radi o se informacijama koje tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka. Za klasificirane informacije postoji poseban postupak koji je propisan člankom 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također je odredbom članka 22. navedenog Zakona propisano je da se rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti za 15 dana, računajući od dana kad je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu za pristup informaciji: 1) ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti, 2) ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija, 3) ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije, 4) ako je dužno provesti test razmjernosti i javnog interesa, sukladno odredbama ovog Zakona. O produženju rokova tijelo javne vlasti će bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana, od dana zaprimanja urednog zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.
U žalbenom postupku je utvrđeno da prije donošenja osporene odluke prvostupanjsko tijelo nije utvrdilo pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrdilo sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak i odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09.), poništeno prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno pozvati žalitelja da u roku od 5 dana ispravi nepotpuni odnosno nerazumljiv zahtjev, te da u ovisnosti od postupanja žalitelja i ispravljenog zahtjeva riješi zahtjev za pristup informacijama, na način da utvrdi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, te činjenice prikaže u spisu predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, a sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti ovu upravnu stvar.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.