KLASA: UP/II-008-07/24-01/765

URBROJ: 401-01/06-24-2

Zagreb, 19. rujna 2024. godine

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja o prigovoru ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragana Jelića, KLASA: 008-02/14-01/01, URBROJ: 358-03-24-311 od 2. kolovoza 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje o prigovoru ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije Dragana Jelića, KLASA: 008-02/14-01/01, URBROJ: 358-03-24-311 od 2. kolovoza 2024. godine.

2. Usvaja se prigovor ......... od 24. srpnja 2024. godine i poništava obavijest Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije KLASA: 008-02/14-01/01, URBROJ: 358-03-24-298 od 16. srpnja 2024. godine.

3. Nalaže se Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja riješi zahtjev za pristup informacijama ......... od 12. srpnja 2024. godine, sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je prigovor ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) izjavljen protiv obavijesti Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije KLASA: 008-02/14-01/01, URBROJ: 358-03-24-298 od 16. srpnja 2024. godine, izdane pozivom na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, a povodom zahtjeva za pristup informacijama od 12. srpnja 2024. godine.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje, navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama, odnosno da je tijelo javne vlasti nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje, jer u rješenju navodi da obavijest koja je dostavljena po zahtjevu ne sadrži nikakvu kontradiktornost. U odnosu na navode iz obrazloženja osporenog rješenja, žalitelj ističe da je tijelo javne vlasti pogrešno zaključilo da zahtjev žalitelja prema članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama predstavlja „davanje nove informacije“, te da bi davanje upute na koji način može ostvariti svoje pravo bilo bespredmetno s obzirom da je u tijeku istraga nadležnih tijela. Ističe kako je u slučaju da tražena informacija postoji nepotrebno objašnjavati je li ili nije tijelo javne vlasti u tom trenutku ovlašteno davati informaciju, nego je potrebno obrazložiti zbog čega u tom trenutku nije u mogućnosti udovoljiti zahtjevu. Posebno ističe da odgovor na upit o tome postoji li informacija u spisu (pa ju tijelo javne vlasti ne može dostaviti iz određenih razloga), ili ne postoji (pa je tijelo javne vlasti trebalo odgovoriti da takvu informaciju ne posjeduje), ne može predstavljati novu informaciju, kako je to pogrešno utvrđeno u osporenom rješenju. Žalitelj navodi da je tijelo javne vlasti trebalo ili dostaviti traženu informaciju ili donijeti rješenje o zahtjevu. S time u vezi ističe kako je tijelo javne vlasti na pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da je već u postupanju po predmetnom zahtjevu ocijenilo da se ne radi o zahtjevu za pristup informacijama. Pored navedenoga, žalitelj navodi kako je njegov zahtjev usmjeren isključivo na informaciju koja nije relevantna za sadržaj projekta, koji je predmetom istrage nadležnih tijela. Pojašnjava da je zahtjevom tražio informaciju o tomu tko je od medijskih kuća izvršavao uvid u spis predmeta u kojem se nalazi auto fotografija zbog koje žalitelj vodi spor o povredi autorskog prava te da omogućavanje pristupa traženoj informaciji ne predstavlja iznošenje informacija iz sadržaja sudskog spisa te isti nije relevantan za istragu koja se provodi. Zaključno ističe da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva i uskratu pristupa informaciji, pa predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženoj informaciji. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

U žalbenom postupku drugostupanjskom tijelu je dostavljen spis predmeta na nadležno postupanje.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj od Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, zahtjevom za pristup informacijama 12. srpnja 2024. godine doslovno zatražio sljedeće: „Molimo informaciju je li koja od hrvatskih nakladničkih (izdavačkih) kuća i ako je, koja, zatražila uvid u spis predmeta SAFU-a, projekta HIDROLAB - Integrirani hidrografski sustav za održivi razvoj morskog ekosustava, broj ugovora: KK.01.1.1,04.0053, trajanje projekta: 20.12.2019. - 20.12.2022. i zatražila iz spisa predmeta SAFU-a kakve informacije u smislu dostave dokumentacije i/ili fotografija iz spisa?; Također, molimo informaciju je li koja od hrvatskih nakladničkih (izdavačkih) kuća te koja i kada izvršila uvid u dokumentaciju spisa predmeta projekta HIDROLAB koja se nalazi u SAFU?“

Nadalje je utvrđeno da je povodom navedenog zahtjeva prvostupanjsko tijelo žalitelju dostavilo obavijest KLASA: 008-02/14-01/01, URBROJ: 358-03-24-298 od 16. srpnja 2024. godine, u kojoj ga je izvijestilo da se njegov zahtjev sukladno članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ne smatra zahtjevom za pristup informacijama. U istom aktu je citirana odredba navedenog članka te je navedeno da omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji, te da stoga tijelo javne vlasti nije dužno davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja i na taj način izrađivati novu informaciju. Također je navedeno da prvostupanjsko tijelo, s obzirom na istragu koju provodi Ured europskog javnog tužitelja u vezi u zahtjevu navedenog projekta, temeljem odredbe članka 231. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24,) prema kojoj je istraga tajna, nije ovlašteno davati informacije u vezi predmeta.

Iz spisa predmeta je nadalje utvrđeno kako se žalitelj protiv navedene obavijesti izjavio prigovor čelniku prvostupanjskog tijela navodeći kako je obavijest kontradiktorna, jer se u istoj njegov zahtjev ujedno i smatra i ne smatra zahtjevom za pristup informacijama. Također je u istaknuo kako u navedenoj obavijesti nije obaviješten o načinu ostvarivanja svog traženja sukladno članku 23. stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama te da je prvostupanjsko tijelo pogrešno ocijenilo da bi se udovoljavanjem njegovom zahtjevu izradila nova informacija. Istaknuo je da je u tom dijelu sadržaj obavijesti kontradiktoran navodu da se zahtjevu ne može udovoljiti jer se vezano za predmetni projekt provodi istraga, s obzirom da je taj razlog odbijanja zahtjeva opisan u članku 15. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u kojem slučaju se sukladno članku 23. stavku 6. točki 1. istog Zakona donosi rješenje. Zaključno je istaknuo da je u navedenoj obavijesti prvostupanjsko tijelo u jednom dijelu navelo kako se njegov zahtjev ne smatra zahtjevom za pristup informacijama, a u drugom se pozvalo na razlog odbijanja zahtjeva o kojem se donosi rješenje, odnosno da je samo zaključilo kako se radi o zahtjevu za pristup informacijama. U odnosu na tvrdnju prvostupanjskog tijela da je zahtjevom tražio izrađivanje nove informacije istaknuo je kako je ona u potpunosti neosnovana, jer bi ta informacija trebala postojati u spisu predmeta. U nastavku je pojasnio da bi se u slučaju kada netko izvrši uvid u spis predmeta i iz njega pribavi kakvu dokumentaciju, o toj radnji trebala napraviti bilješka, pa bi onda takva bilješka, ukoliko je izvršen uvid u spis, trebala u njemu i postojati. Pored toga je istaknuo kako nije tražio uvid u cjelokupni spis predmeta, već konkretnu informaciju o tome kome je spis dan na uvid. Od čelnika prvostupanjskog tijela je zatražio da udovolji njegovom zahtjevu, dostavi mu traženu informaciju, ili ukoliko smatra da navedeni zahtjev ne predstavlja zahtjev u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, da ga uputi o načinu ostvarivanja njegovog traženja, odnosno da se donese rješenje sa uputom o pravu na žalbu.

Također je utvrđeno da je o prigovoru žalitelja čelnik prvostupanjskog tijela donio osporeno rješenje, kojim je prigovor odbijen kao neosnovan. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se kronologija postupanja temeljem predmetnog zahtjeva žalitelja te se u bitnome ponavljaju navodi iz obavijesti prvostupanjskog tijela od 16. srpnja 2024. godine te da je po predmetnom prigovoru također ocijenjeno da se u konkretnom slučaju ne radi o zahtjevu za pristup informacijama. U odnosu na navode iz prigovora o kontradiktornosti navedene obavijesti je istaknuto da takav zaključak ne proizlazi iz obavijesti koja je dostavljena po predmetnom zahtjevu, jer dio u kojem je navedeno kako se u vezi projekta „HIDROLAB - Integrirani hidrografski sustav za održivi razvoj morskog ekosustava“ provodi istraga ne predstavlja razlog neudovoljavanja zahtjevu, niti je to u tom smislu navedeno, nego se radi o obavijesti da je u tijeku istraga nadležnih tijela slijedom čega je prvostupanjsko tijelo obvezno poštovati primjenjive zakonske odredbe te upute nadležnih tijela, a zbog čega je ocijenjeno da su daljnje upute o načinu ostvarivanja traženja korisnika, u smislu članka 23. stavka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama u konkretnom slučaju bespredmetne. Također, u obrazloženju rješenja je u odnosu na način uvida u spis koji je u prigovoru opisao žalitelj, prvostupanjsko tijelo je navelo da se na postupanje prvostupanjskog tijela u vezi vođenja projektne dokumentacije ne primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) niti se u tom smislu provode uvidi u spis predmeta sukladno odredbi članka 84. istog Zakona te da u tom smislu, tražena informacija ne postoji „u spisu predmeta". S obzirom na sve navedeno u osporenom rješenju je zaključeno kako je prvostupanjsko tijelo rješavajući o predmetnom zahtjevu donošenjem obavijesti pozivom na članak 18. stavak 5. Zakona o pravu na pristup informacijama ispravno primijenilo odredbe navedenog zakona te je stoga prigovor žalitelja odbijen.

U članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Članak 23. stavak 1. točka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. ovoga Zakona, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja. Stavkom 2. navedenog članka je propisano da je o postojanju razloga koji su utvrđeni stavkom 1. točkama 2., 3., 4., 5. i 6. ovog članka tijelo javne vlasti obvezno, bez odgode, obavijestiti podnositelja zahtjeva pisanim putem. U stavku 3. navedenog članka je propisano da na obavijest iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti prigovor. Na podnošenje i postupanje po prigovoru primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

U članku 156. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.

Prema članku 122. Zakona o općem upravnom postupku, prigovor se izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući se način primjenjuju i na prigovor. Čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.

U drugostupanjskom postupku po žalbi protiv osporenog rješenja o prigovoru izvršen je uvid u cjelokupnu dokumentaciju spisa predmeta te je zaključeno kako se ne mogu prihvatiti argumenti iz osporenog rješenja, jer prvostupanjsko tijelo o predmetnom zahtjevu žalitelja donošenjem obavijesti od 16. srpnja 2024. godine nije odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, u žalbenom je postupku utvrđeno kako obavijest koja je žalitelju dostavljena povodom zahtjeva za pristup informacijama od 12. srpnja 2024. godine nije donesena sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žalitelj nije upućen na način ostvarivanja svog traženja. Naime, kod pozivanja tijela javne vlasti na odredbu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, pretpostavlja se da se radi o nekom drugom traženju izvan područja prava na pristup informacijama, a koje se ostvaruje na drugi način te temeljem drugih propisa. Ispravno žalitelj u žalbi zaključuje i da je donošenjem obavijesti prvostupanjsko tijelo zapravo izbjeglo donijeti odluku o njegovom zahtjevu, a traženi podaci mu nisu dostupni na neki drugi način. Nadalje je utvrđeno kako je žalitelj u žalbi ispravno zaključio da bi informacija koju je tražio, bez obzira na formu kojom je zatražena, kod prvostupanjskog tijela mogla postojati ukoliko je netko zatražio uvid u spis predmeta, odnosno ne postojati ukoliko to nije bio slučaj. U tom smislu je nakon provedenog žalbenog postupka utvrđeno kako se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu za pristup informacijama u kojem se traži informacija koja kod prvostupanjskog tijela može ali i ne mora postojati, a da o navedenom zahtjevu prvostupanjsko tijelo mora odlučiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama,

Stoga se nalaže Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja riješi zahtjev za pristup informacijama žalitelja od 12. srpnja 2024. godine sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 23. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je u kojim slučajevima tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu, odnosno u kojim slučajevima rješenjem odbija zahtjev, te kada ga odbacuje.

Pri navedenom se posebno napominje kako pristup informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama odnosno njegovoj odredbi članka 5. stavka 1. točke 3., pretpostavlja pristup gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i da tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva za pristup informaciji davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja ili dorađivati postojeće informacije te na taj način izrađivati novu informaciju.

Ukoliko tijelo javne vlasti u postupku utvrdi da ne posjeduje u zahtjevu zatraženu informaciju tada je u obvezi postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Međutim, ako tijelo javne vlasti utvrdi da je u posjedu informacije koja se traži u zahtjevu, odnosno dokumenta koji takvu informaciju sadrži, tada je u obvezi utvrditi može li se ona kao takva dostaviti korisniku ili su na nju primjenjiva ograničenja pristupa informacijama propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Nadalje, ako se u postupku rješavanja zahtjeva utvrdi da u pogledu zatražene informacije postoje relativna ograničenja pristupa informacijama propisana u stavku 2., 3. i 4. navedenog članka, u tom slučaju je tijelo javne vlasti u obvezi prema članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa, te nakon njegove provedbe utvrditi da li preteže zaštita nekog od zaštićenih interesa ili javni interes za dostupnošću tražene informacije i donijeti odluku sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Napominje se da se ovim rješenjem ne prejudicira ishod postupka rješavanja zahtjeva za pristup informaciji već se nalaže prvostupanjskom tijelu da riješi predmetni zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te o ishodu utvrđenog donese odluku (omogući pravo na pristup informaciji, djelomično omogući pravo na pristup informaciji - uz obvezu donošenja rješenja ili rješenjem odbije odnosno odbaci zahtjev).

Odredbom članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji, odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Slijedom navedenog je sukladno odredbi članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama i članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                               POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                       Anita Markić, dipl.iur.