KLASA: UP/II-008-07/24-01/735

URBROJ: 401-01/06-24-2

Zagreb, 18. rujna 2024.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., URBROJ: E-207/24/ZV od 17. siječnja 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d., URBROJ: E-207/24/ZV od 17. siječnja 2024. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žaliteljica) od 17. studenog 2023. godine, kojim je tražila podatke o datumu i iznosu uplate prvostupanjskom tijelu naknada radi uvođenja struje na određenoj parceli od strane ........., temeljem članka 23. stavka 6. točke 2. i članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer su zatražene informacije zaštićene propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka te pozivom na ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 3. točke 1. navedenog Zakona.

Protiv pobijanog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnom navodi kako je ulaže zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona, jer joj je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarivanje prava na pristup informacijama. Nadalje, navodi kako se u konkretnom slučaju ne radi o zaštićenim osobnim podacima, nego podacima koji se odnose na poslovanje prvostupanjskog tijela te da je istovrsne informacije dobila od drugog tijela javne vlasti. Ističe kako su u osporenom rješenju samo citirane zakonske odredbe, bez ikakvog obrazloženja te da je ono stoga nejasno. Također ističe kako iz obrazloženja osporenog rješenja nije vidljivo na koji način je proveden test razmjernosti i javnog interesa te nije obrazloženo na koji način bi objavljivanje traženih podataka onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje postupka te kojeg postupka. S obzirom na navedeno žaliteljica smatra da ne postoje razlozi za uskratu pristupa traženim informacijama te od žalbenog tijela traži da poništi osporeno rješenje i omogući joj pristup istim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

U žalbenom postupku drugostupanjskom tijelu je dostavljen spis predmeta na nadležno postupanje.

Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žaliteljica zahtjevom od 17. studenog 2023. godine od prvostupanjskog tijela zatražila informaciju o datumu i iznosu koji je uplaćen HEP-u, Elektroistri Pula od strane druge fizičke osobe uz navođenje osobnih podataka te osobe, na ime uplata naknade za priključenje, izgradnju priključka, stavljanja pod napon i ostalog radi uvođenja struje na parcelu/vikend kuću u Peroju, i uz napomenu da joj navedeni podaci trebaju radi razrješavanja zajedničke bračne stečevine za što je pokrenula parnicu pred Općinskim sudom u Puli nakon razvoda braka.

Također je utvrđeno da je o navedenom zahtjevu prvostupanjsko tijelo donijelo osporeno rješenje, u čijem obrazloženju se pozvalo na ograničenje pristupa traženim informacijama zbog zaštite osobnih podataka iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, na to da je člankom 11. Zakona o zaštiti potrošača zabranjeno davanje osobnih podataka potrošača bilo kojoj trećoj osobi protivno propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka i na odredbu članka 15. stavka 3. točku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, te je navelo kako je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa odlučeno kao u izreci rješenja.

U žalbenom postupku je utvrđeno da, iako se prvostupanjsko tijelo u obrazloženju osporenog rješenja pozvalo na odredbu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz spisa predmeta nije razvidno na koji je način u prvostupanjskom postupku proveden test razmjernosti i javnog interesa, pa je stoga isti proveden od strane drugostupanjskog tijela.

Prema odredbi članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti će rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Članak 15. stavak 2. točka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) definirano je da su „osobni podaci” svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik”); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca. Stavkom 2. članka 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da „obrada” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje. Člankom 6. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđeni su uvjeti zakonitosti obrade osobnih podataka.

Javnu informaciju u ovom slučaju predstavljaju podaci tijela javne vlasti koji se odnose na opće uvjete pružanja usluge, tarife, načine izračuna pružanja usluge i sl. Tako svaki korisnik može izvršiti uvid u propise koji se odnose na priključenje na elektroenergetsku mrežu, koji su i javno objavljeni na poveznici https://www.hep.hr/ods/zakoni-i-propisi-138/138. Na navedenoj poveznici objavljeni su: Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“, broj 100/22,), Opći uvjeti za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom („Narodne novine“, broj 85/15., 49/20. i 104/20.), Uredba o izdavanju energetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu („Narodne novine“, broj 7/18.), Pravila o priključenju na distribucijsku mrežu (HEP ODS, 3/21. i 7/23.), Metodologija za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu („Narodne novine“, broj 51/17., 31/18., 104/20. i 84/22.), Odluka o iznosu naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu i za povećanje priključne snage („Narodne novine“, broj 52/06.).

Pojedinačni korisnik, dakle, može pristupiti općim uvjetima za izračun cijene pružanja usluge, dok vlastiti račun dobiva on sam i nitko više. U skladu s navedenim, podaci o uplatama pojedinačnih korisnika usluge ne predstavljaju informaciju od javnog značaja, te se navedeni podaci ne bi trebali biti dostupni temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama zbog zaštite osobnih podataka. Pristup tim podacima pojedinačni korisnici ostvaruju temeljem posebnih propisa kao stranke u postupku, što isključuje odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, sukladno članku 1. stavku 3. navedenog Zakona.

Također, u članku 11. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj 19/22. i 59/23.) propisano je da se trgovcu zabranjuje davanje osobnih podataka potrošača bilo kojoj trećoj osobi protivno propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako zatražene informacije predstavljaju zakonom zaštićene osobne podatke, s obzirom da se odnose na točno određenu fizičku osobu, a da za zatražene informacije nije utvrđen prevladavajući javni interes, već se radi o pojedinačnom interesu žaliteljice. Osim toga, posebno se ističe da ukoliko bi se žaliteljici omogućio pristup tim informacijama, on bi se onda trebao omogućiti bilo kojoj osobi koja bi ih zatražila, sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koju bi sukladno članku 9. navedenog Zakona korisnik u tom slučaju imao pravo i javno iznositi.

Svaka osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i obilježja specifična za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Stoga se zbog zaštite osobnih podataka ne može žaliteljici omogućiti pristup zatraženim informacijama. Naime, iskazani privatni interes žaliteljice u konkretnom slučaju ne može biti stavljen ispred zaštite privatnosti pojedinaca.

Na temelju provedenog žalbenog postupka drugostupanjsko tijelo je utvrdilo da je u prvostupanjskom postupku bilo određenih nedostataka, s obzirom da iz spisa predmeta nije vidljivo na koji način je proveden test razmjernosti i javnog interesa te nije pojašnjeno na koji način bi u konkretnom slučaju bilo primjenjivo ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, ali da navedeno nije moglo biti od utjecaja na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                               POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                               Anita Markić, dipl.iur.