KLASA: UP/II-008-07/24-01/715

URBROJ: 401-01/11-24-2

Zagreb, 5. rujna 2024.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Maruševec KLASA: UP/I-008-01/24-01/1, URBROJ: 2186-17-03/1-24-2 od 26. kolovoza 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Točkom I. izreke osporenog rješenja Općine Maruševec (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbačen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 12. kolovoza 2024. godine, u dijelu koji se odnosi na točke 4., 5., 6. i 8., temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno jer prvostupanjsko tijelo ne posjeduje zatražene informacije.

Točkom II. izreke osporenog rješenja zahtjev za pristup informacijama od 27. veljače 2024. godine je odbijen u dijelu koji se odnosi na točke 1., 2., 3., 7., 9. i 10., temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da se za odbijanje zahtjeva ne navode nikakve činjenice te neistinito i potpuno pogrešno primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je neosnovana.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 08/98. - pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - pročišćeni tekst, 55/01. – pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - pročišćeni tekst, 05/14. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo dana 12. kolovoza 2024. godine zaprimilo žaliteljev zahtjev za dopunu i ispravak informacija sljedećeg sadržaja: „1. Zašto u ovom projektu nije korištena projektno tehnička dokumentacija koju je kod potvrde na prijavljeni PRŠI KONZORCIJU DONJA VOĆA odobrio HAKOM a jedan od SUVLASNIKA je i Općina Maruševec? 2. Da li je ovaj projekt u koliziji sa aktivnostima za koje su sredstva odobrena još uvijek aktivnom i aktualnom KONZORCIJU DONJA VOĆA? 3. Ako je odgovor NE dostavite o tome adekvatan dokaz. 4. Da li je Općina Maruševec još uvijek jedan od 8 članova KONZORCIJA DONJA VOĆA? 5. Ako je odgovor NE molim dostavite dokaz o tome da općina Maruševec više nije član. 6. Da li je općini Maruševec „nuđano“ da potpiše „RASKID SPORAZUMA" kojim se definiraju prava i obaveze članova KONZORCIJA DONJA VOĆA? Ako je odgovor DA molim informaciju kada je to bilo točno? 7. Kako je to završilo? Što je poduzela odgovorna osoba Općine? Dostavite o tome adekvatan dokaz. 8. Da li je Općina Maruševec upoznata sa svojim pravima i obavezama u KONZORCIJU DONJA VOĆA? 9. Ako je odgovor NE zastoje tome tako? 10. Kojim sam ja pitanjem tražio kakve procjene, ocijene ili mišljenja Službenika za informiranje? Kako to tvrdite u svojem javljanju 2. kolovoza 2024 godine. Dostavite o tome adekvatne dokaze molim lijepo!“

Nadalje, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo donijelo pobijano rješenje kojim se u točki I. izreke predmetni zahtjev odbacuje u dijelu pod točkama 4., 5., 6. i 8., temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno jer ne posjeduje zatražene informacije, a u točki II. izreke odbacuje u dijelu pod točkama 1., 2., 3., 7., 9. i 10. temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona pravu na pristup informacijama jer se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona, 3., 4. i 5.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podataka koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Odredbom članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje traženu informaciju te nema saznanja gdje se navedena informacija nalazi.

Prema odredbi članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Sukladno navedenome, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti. Drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjev, npr. određenog dokumenta ili drugog zapisa podataka.

Uvidom u sadržaj žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama od 12. kolovoza 2024. godine utvrđeno je da žalitelj prvostupanjskom tijelu postavlja pitanja, a zatim ovisno o odgovoru traži dostavu dokaza koji bi potkrijepio dani odgovor. Nadalje, u dijelu pod točkama 1., 2., 3., 7., 9. i 10.. utvrđeno je da istima nisu zatražene informacije sukladno citiranoj definiciji iz Zakona o pravu na pristup informacijama, već žalitelj od prvostupanjskog tijela traži odgovore na pitanja i pojašnjenja koja ne ukazuju na konkretnu, materijaliziranu i postojeću informaciju.

Također, utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je u odnosu na pojedinačne točke zahtjeva razmotrilo koje informacije u smislu zakonske odredbe posjeduje i u odnosu na točke 4., 5., 6. i 8., utvrdilo da informacije ne posjeduje i nema saznanja koje bi drugo tijelo javne vlasti informacije moglo posjedovati te je primjenom odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama zahtjev u tom dijelu odbacilo pobijanim rješenjem.

Valja istaknuti da iz spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko tijelo prije zahtjeva koji je predmet ovog postupka zaprimilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama od 1. srpnja 2024. godine i zahtjev za dopunu i ispravak informacije od 19. srpnja 2024. godine, povodom kojeg je žalitelju dostavilo akte KLASA: 008-01/24-01/8, URBROJ: 2186-17-02-24-2 od 15. srpnja 2024. godine i KLASA: 008-01/24-01/8, URBROJ: 2186-17-02-24-4 od 2. kolovoza 2024. godine kojima je žalitelju dostavljalo informacije u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno upućivalo ga na javno objavljene informacije, a pored toga dostavljalo i odgovore na njegova pitanja, što nije obveza tijela javne vlasti prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Osim toga, valja istaknuti i da je iz ponašanja žalitelja u ovom predmetu, kao i u brojnim drugim žalbenim postupcima koji su se vodili prema drugim tijelima javne vlasti, razvidno da žalitelj kontinuirano zahtjevima za pristup informacijama postavlja pitanja, traži mišljenja, tumačenja i pojašnjenja, odnosno ne traži informacije sukladno zakonskoj definiciji.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je kako će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

U žalbenom postupku je stoga utvrđeno da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, stoga se prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, slijedom čega je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                               POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           Anita Markić, dipl.iur.