KLASA: UP/II-008-07/14-01/73

URBROJ: 401-01/04-14-04

Zagreb, 18. ožujka 2014.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 25. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja Kliničkog bolničkog centra Osijek URBROJ: 25/1-1039/2014.-MK, od 21. siječnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Kliničkog bolničkog centra Osijek URBROJ: 25/1-1039/2014.-MK, od 21. siječnja 2014. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 13. siječnja 2014. godine temeljem članka 23. stavka 5., a u vezi članka 15.  Zakona o pravu na pristup informacijama jer zatražena informacija predstavlja profesionalnu tajnu.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi  da izjavljuje žalbu na rješenje Kliničkog bolničkog centra Osijek zbog pogrešne primjene prava. Nadalje navodi da je pozivanje na odredbe članka 36. i 37. Zakona o krvi i krvnim pripravcima potpuno promašeno jer on ne traži nikakve medicinske podatke primjerice krvnu grupu davatelja. Također navodi da se u Osijeku imena i prezimena svih dobrovoljnih davatelja krvi objavljuju u dnevnim novinama Glas Slavonije bez pristanka davatelja krvi. Ističe da se objava imena može smatrati kao reklama i poziv novim davateljima jer onaj tko objavljuje ta imena (GDCK) po svakoj dozi krvi od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dobije 72,14 kuna. Napominje da tražena informacija nije profesionalna tajna jer se na televiziji javno uručuju priznanja davateljima krvi za jubilarna davanja gdje se spominju njihova imena. Također navodi da tijelo javne vlasti nije provelo test javnog interesa niti je zatražilo bilo čiju suglasnost. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama zatražio od Kliničkog bolničkog centra Osijek da mu se na kućnu adresu dostavi informacija: „Jesu li od 2009. do danas ………, ………, ……… i ……… kao dobrovoljni davatelji dali krv?“ Nadalje je utvrđeno da je Klinički bolnički centar Osijek rješenjem URBROJ: 25/1-1039/2014.-MK, od 21. siječnja 2014. godine žalitelju uskratio zatraženu informaciju jer ista predstavlja profesionalnu tajnu.

Člankom 37. Zakona o krvi i krvnim pripravcima („Narodne novine“, broj 76/09 i 124/11.) propisano je da osobni podaci o davateljima predstavljaju profesionalnu tajnu. Također je istim člankom propisano da se osobni podaci iz stavka 1. ovoga članka čuvaju i priopćavaju sukladno posebnim propisima koji uređuju zaštitu profesionalne tajne i zaštitu osobnih podataka.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. citiranog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

U žalbenom postupku utvrđeno je da je Klinički bolnički centar Osijek uskratio zatraženu informaciju, a da nije proveo test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime test javnog interesa i razmjernosti podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog  omogućavanja  biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja.

Iz zahtjeva žalitelja razvidno je da žalitelj u istome navodi da traži informaciju jer Općinski sud u Osijeku ne vodi evidenciju sudaca porotnika po njihovom članstvu u udrugama, te da se informacija traži zbog pravnog lijeka zašto sud sudi u vijeću od tri člana za kazneno djelo za koje je zapriječena novčana kazna i za koje Zakon o kaznenom postupku predviđa samo suca pojedinca.

Člankom 8. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisno je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

Odredbom članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Povjerenica za informiranje ne nalazi javni interes da se zatražena informacija omogući žalitelju. Naime, ukoliko bi se zatražena informacija omogućila žalitelju, ta ista informacija bi se onda trebala omogućiti bilo kojoj osobi koja bi zatražila tu istu informaciju.

Svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa, osobni identifikacijski broj i slično već i obilježja specifična za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Informacija da li je određena osoba darivatelj krvi osobni je podatak koji u ovom slučaju treba zaštititi. Traženje takve vrste informacije zbog nezakonitog sastava vijeća nije opravdano. Naime, cilj zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, a tu sigurno ne spada zadiranje u tuđe osobne podatke. Stoga zbog zaštite osobnih podataka, zatražena informacija ne može se omogućiti žalitelju.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka s obzirom da Klinički bolnički centar Osijek nije prije donošenja odluke proveo test razmjernosti i javnog interesa, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari, s obzirom da je u žalbenom postupku utvrđeno koji zaštićen interes preteže.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2.  Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.