KLASA: UP/II-008-07/23-01/420
URBROJ: 401-01/10-23-5
Zagreb, 11. kolovoza 2023. godine
Povjerenik za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15, 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, broj: Su-394/2023-2 od 8. svibnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog suda u Osijeku, broj: Su-394/2023-2 od 8. svibnja 2023. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici diplome broj: 3486-13571/2007 od 20. travnja 2007. godine na način da se na da se na istoj prekriju podaci o datumu i mjesto rođenja sutkinje, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se Općinskom sudu u Osijeku da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općinskog suda u Osijeku (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) djelomično je odbijen zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), kojim je tražio presliku anonimiziranog dokumenta iz životopisa sutkinje iz koje je razvidno njezino djevojačko prezime, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer prvostupanjsko tijelo smatra da u odnosu na zatraženu informaciju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da djevojačko prezime sutkinje nije nikakav zaštićeni osobni podatak, što najbolje pokazuje primjer predsjednice prvostupanjskog tijela. Dalje navodi da djevojačko prezime ne postaje zaštićeni osobni podatak činom udaje, posebno ako navedena osoba radi u tijelu javne vlasti. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće: 1) presliku dokaza da je predmet K-564/2021 (privatna tužba) sutkinji ......... dodijeljen u rad „automatskom nasumičnom dodjelom“ ili „automatskom kružnom dodjelom“, te 2) presliku anonimiziranog dokumenta iz životopisa sutkinje Ivane Špigl (npr. preslika diplome ili bilo kojeg drugog pisanog dokaza) iz kojeg je razvidno njezino djevojačko prezime.
Dopisom prvostupanjskog tijela, broj: Su-394/2023-3 od 8. svibnja 2023. godine žalitelju je dostavljena informacija pod točkom 1. zahtjeva, pa je predmet žalbenog postupka točka 2. zahtjeva žalitelja.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Prema članku 6. Opće uredbe o zaštiti podataka, obrada je zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećeg: a) ispitanik je dao privolu za obradu svojih osobnih podataka u jednu ili više svrha, b) obrada je nužna za izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik stranka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora, c) obrada je nužna radi poštivanja pravnih obveza voditelja obrade, d) obrada je nužna kako bi se zaštitili ključni interesi ispitanika ili druge fizičke osobe, e) obrada je nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, f) obrada je nužna za potrebe legitimnih interesa voditelja obrade ili treće strane, osim kada su od tih interesa jači interesi ili temeljna prava i slobode ispitanika koji zahtijevaju zaštitu osobnih podataka.
Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da bi se omogućavanje pristupa traženoj informaciji predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedene osobe, te da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
Navedenu argumentaciju prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Prema ustaljenoj upravnosudskoj praksi te praksi Povjerenika za informiranje, ime i prezime osobe, odnosno diploma predstavljaju informacije od javnog interesa, jer javnost ima pravo biti upoznata s imenom i prezimenom osobe čiji se rad financira iz javnih sredstava, kao što ima pravo uvida u diplomu osobe koja je zaposlena kod prvostupanjskog tijela kao sudski savjetnik, odnosno obavlja sudačku dužnost, jer je diploma preduvjet za navedeno radno mjesto, odnosno sudačku dužnost.
Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo je u konkretnom slučaju propustilo dati jasne i konkretne razloge o tome u čemu bi se sastojale štetne posljedice ako bi se omogućio pristup diplomi navedene osobe.
S obzirom na to da diploma sadrži djevojačko prezime sutkinje, razmotrena je i odredba članka 17. Opće uredbe o zaštiti podataka, te je zaključeno da u konkretnom slučaju nije primjenjivo pravo na zaborav (zbog činjenice što navedena osoba ne koristi svoje djevojačko prezime), jer se isto ne primjenjuje u slučaju kad je obrada podataka nužna radi ostvarivanja prava na slobodu informiranja u smislu članka 17. stavka 3. točke a) Opće uredbe o zaštiti podataka.
Osim toga, pravni temelj za obradu navedenih podataka proizlazi i iz članka 6. točke c) Opće uredbe o zaštiti podataka, jer u konkretnom slučaju rješavanje zahtjeva sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama predstavlja pravnu obvezu prvostupanjskog tijela.
Slijedom navedenog, u konkretnom slučaju nije riječ o neovlaštenoj obradi osobnih podataka, pri čemu Povjerenik za informiranje posebnu važnost pridaje činjenici da žalitelj traži dokument (diplomu) iz koje će biti vidljivo djevojačko prezime sutkinje.
Iako djevojačko prezime sutkinje predstavlja osobni podatak, Povjerenik za informiranje smatra da u konkretnom slučaju prevladava javni interes za traženom informacijom u odnosu na potrebu zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je upravo djevojačko prezime sutkinje navedeno na diplomi koju žalitelj traži u ovom slučaju.
Prihvaćanje stava prvostupanjskog tijela značilo da bi se korisnicima prava na pristup informacijama uskraćivao podatak o tadašnjem imenu i prezimenu sutkinje (koje je navedeno na svim službenim dokumentima, pa tako i diplomi), odnosno da bi na svakom dokumentu na kojem se nalazi djevojačko prezime sutkinje isti trebalo prekrivati zbog činjenice da je sutkinja u međuvremenu promijenila prezime.
Osim toga, omogućavanjem pristupa diplomi (na kojoj nije vidljivo puno ime i prezime osobe) ne bi predstavljalo potpunu i točnu informaciju kakvu u vidu ima odredba članka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kako je žalitelj u svom zahtjevu izričito naveo da traži anonimizirani dokument, na istom su prekriveni podaci o datumu i mjestu rođenja sutkinje, s obzirom da navedeno nije predmet zahtjeva žalitelja.
Slijedom navedenog, sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je poništiti prvostupanjsko rješenje te žalitelju omogućiti pristup traženoj informaciji.
Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan