KLASA: UP/II-008-07/22-01/1505

URBROJ: 401-01/04-23-5

Zagreb, 19. srpnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja o prigovoru Ministarstva kulture i medija KLASA: UP/I-611-09/22-01/0038, URBROJ: 532-02-03-01/3-22-02 od 17. studenoga 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje o prigovoru Ministarstva kulture i medija KLASA: UP/I-611-09/22-01/0038, URBROJ: 532-02-03-01/3-22-02 od 17. studenoga 2022. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici:

- Rješenja Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci KLASA: UP/I-612-08/19-04/0492, URBROJ: 532-04-02-11/16-19-2 od 27. ožujka 2019. godine,

- Žalbe trgovačkog društva MBM-Commerce d.o.o. od 11. travnja 2019. godine, zaprimljene u Ministarstvu kulture 16. travnja 2019. godine,

- Akta Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine KLASA: 612-08/16-23/3047, URBROJ: 532-01/7-19-14 od 18. listopada 2019. godine, upućenog trgovačkom društvu MBM-Commerce d.o.o., kojim se daje nacrt posebnih uvjeta, kao i njegovih privitaka,

- Rješenja Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture KLASA: UP/II-612-08/19-02/0126, URBROJ: 532-06-01-02/1-19-2 od 28. listopada 2019. godine.

3. Nalaže se Ministarstvu kulture i medija da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je prigovor ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) izjavljen protiv obavijesti Ministarstva kulture i medija KLASA: 008-01/22-01/0048, URBROJ: 532-02-03-01/3-22-04 od 24. listopada 2022. godine, izdane temeljem odredbe članka 23. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a zaprimljene povodom zahtjeva za pristup informacijama od 2. listopada 2022. godine.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako rješenje osporava u cijelosti odnosno u dijelu u koji se odnosi na tvrdnje da u zahtjevu za pristup informacijama traži uvid u cjelokupni spis predmeta s obzirom da on niti ne zna što cjelokupni spis predmeta sadrži. Nadalje, navodi kako izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Ističe, kako on ne traži uvid u cjelokupni spis predmeta već traži samo informacije za koje zna da postoje i za koje smatra da nema prepreka da mu ih Ministarstvo kulture i medija dostavi. Nadalje, ističe kako se radi o četiri informacije koje su mu potrebne da istraži nepravilnosti koje je Ministarstvo kulture i medija napravilo kod utvrđivanja visine hotela Bellevue u Crikvenici. Također, ističe kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što on ne može znati što sadrži cjelokupni spis predmeta, a na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno je primijenilo Zakon jer je zaključilo da on traži uvid u cjelokupni spis predmeta i da se stoga njegov zahtjev ne smatra zahtjevom za pristup informacijama sukladno članku 18. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama o čemu ga je obavijestilo prema članku 23. stavku 1. točki 6. istog Zakona. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 2. listopada 2022. godine od Ministarstva kulture i medija zatražio da mu se vezano za izgradnju hotela Bellevue u Crikvenici, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama dostave sljedeće informacije: stručno očitovanja nazvano "nacrt posebnih uvjeta" izdano od strane Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine KLASA: 612-08116-2313047, URBROJ: 532-01/7-19-14 od 18. listopada 2019. godine; drugostupanjsko rješenje KLASA: UPIII-612-08/19-0210126, URBROJ: 532-06-01-0211-19-2 od 28. listopada 2019. godine; rješenje Konzervatorskog odjela u Rijeci kojim se odbilo izdavanje potvrde glavnog projekta KLASA: UP/1-612-08119-04/0492, URBROJ: 532-04-02-11116-19-2 od 27. ožujka 2019. godine; registar kulturnih dobara RH pod brojem P-6039 temeljem rješenja KLASA: UP/1-612-08/19-05/0019, URBROJ: 532-04-02-11/16-19-1 od 8. travnja 2019. godine; KLASA: UP/1-612-08/16-05/0082, URBROJ: 532-04-02-11/1-16-1 od 5. travnja 2016); žalbe investitora; drugostupanjsku odluku. Nadalje, utvrđeno je da je Ministarstvo kulture i medija dopisom KLASA: 008-01/22-01/0048, URBROJ: 532-02-03-01/3-22-02 od 10. listopada 2022. godine, obavijestilo žalitelja da mu povodom njegovog zahtjeva od 2. listopada 2022. godine, a koji zahtjev je Ministarstvo sumiralo po točkama i to: „1. "nacrt posebnih uvjeta" izdano od strane Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine KLASA: 612-08/16-23/3047, URBROJ. 532-01/7-19-14, od 18. listopada 2019., 2. drugostupanjsko rješenje Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture KLASA: UP/ll-612-08/19-02/0126, URBROJ: 532-06-01-02/1-19-2 od 28. listopada 2019., 3. rješenje Konzervatorskog odjela u Rijeci kojim se odbilo izdavanje potvrde glavnog projekta KLASA: UP/l-612-08/19-04/0492, URBROJ: 532-04-02-11/16-19-2 od 27. ožujka 2019., 4. žalbu investitora, 5. rješenje KLASA: UP/l-612-08/19-05/0019 URBROJ: 532-04-02-11/16-19-1 od 8. travnja 2019., 6. rješenje KLASA: UP/I-612-08/16-05/0082, URBROJ: 532-04-02-11/1-16-1 od 5. travnja 2016., sukladno članku 23. stavku 1. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama dostavlja tražena rješenja o preventivnoj zaštiti iz točke 5. i 6. zahtjeva. Istim dopisom Ministarstvo kulture i medija vezano za točke 1., 2., 3. i 4. zahtjeva obavijestilo je žalitelja sukladno članku 23. stavku 1. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama da traženi akti čine spis drugostupanjskog upravnog postupka KLASA: UP/II-612-08/19-02/0126, a da pravo na uvid u spis predmeta i umnožavanje akata iz spisa uređuje članak 84. Zakona o općem upravnom postupku te da radi umnožavanja akata iz spisa predmeta, stranka i druge osobe koje dokažu da imaju pravni interes u upravnom postupku moraju podnijeti poseban zahtjev. Žalitelj je nadalje upućen da u pogledu ostvarivanja svoga prava temeljem članka 84. Zakona o općem upravnom postupku podnese zahtjev Povjerenstvu za žalbe pri Ministarstvu kulture i medija pri čemu je dužan dokazati da ima pravni interes u istom postupku. Također je u dopisu navedeno da je člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom. Nezadovoljan dobivenim odgovorom žalitelj je dana 10. listopada 2022. godine, putem elektroničke pošte, podnio predstavku Povjereniku za informiranje u kojoj u bitnom navodi kako nema pravni interes vezano za informacije koje je tražio od Ministarstva kulture i medija stoga ni ne može podnijeti zahtjev temeljem članka 84. Zakona o općem upravnom postupku kako ga je uputilo navedeno Ministarstvo.

Uvidom u spis predmeta nadalje je utvrđeno da Povjerenik za informiranje dopisom KLASA: 008-03/22-01/287, URBROJ: 401-01/21-22-02 od 14. listopada 2022. godine, sukladno članku 41. Zakona o pravu na pristup informacijama Ministarstvu kulture i medija dao upozorenje te zatražio postupanje u pogledu rješavanja žaliteljeva zahtjeva sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Također, utvrđeno je da je Ministarstvo kulture i medija uvažavajući dopis Povjerenika za informiranje KLASA: 008-01/22-01/287, URBROJ: 401-01/21-22-02 od 14. listopada 2022. godine, dopisom KLASA: 008-01/22-01/0048, URBROJ: 532-02-03-01/3-22-4 od 24. listopada 2022. godine, obavijestilo žalitelja vezano za njegovo traženje navedeno pod točkama 1., 2., 3. i 4. da je člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije te s obzirom na činjenicu da traženi akti čine spis upravnog predmeta KLASA: UP/ll-612-08/19-02/0126 da se njegov zahtjev ne može smatrati zahtjevom za pristup informacijama. U citiranoj obavijesti Ministarstva kulture i medija žalitelju je napomenuto kako sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama protiv obavijesti može izjaviti prigovor.

Postupajući po danoj uputi žalitelj je protiv navedene obavijesti Ministarstva kulture i medija od 24. listopada 2022. godine podnio prigovor sukladno odredbi članka 23. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koji prigovor je navedeno tijelo javne vlasti odbilo rješenjem KLASA: UP/I-611-09/22-01/0038, URBROJ: 532-02-03-01/3-22-02 od 17. studenoga 2022. godine.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnom se navodi se da traženi akti čine spis upravnog predmeta KLASA: UP/ll-612-08/19-02/0126, a s obzirom da je člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, to je žalitelju izdana obavijest koju pobija. Također se u obrazloženju pobijanog rješenja navodi, kako na temelju svega navedenog, spisa predmeta i navoda iz prigovora, prigovor nije osnovan.

Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.

Člankom 23. stavkom 1. točkom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. ovoga Zakona, pri čemu je dužno uputiti korisnika na način ostvarivanja njegova traženja.

Stavkom 2. citiranog članka Zakona o pravu na pristup informacijama, propisano je obveza tijela javne vlasti da o postojanju razloga koji su utvrđeni stavkom 1. točkama 2., 3., 4., 5. i 6. ovog članka, bez odgode, obavijesti podnositelja zahtjeva pisanim putem, a stavkom 3. propisano je da na obavijest iz stavka 2. ovoga članka podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti prigovor. Na podnošenje i postupanje po prigovoru primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima tog Zakona.

Ministarstvo kulture i medija u žalbenom postupku dostavilo je Povjereniku za informiranje spis predmeta navedenog Ministarstva KLASA: UP/I-612-08/19-02/0126 u kojemu su sadržane tražene informacije.

Uvidom u dostavljeni spis predmeta KLASA: UP/I-612-08/19-02/0126 utvrđeno je da isti kao tražene informacije sadrži sljedeću dokumentaciju: Rješenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci KLASA: UP/I-612-08/19-04/0492, URBROJ: 532-04-02-11/16-19-2 od 27. ožujka 2019. godine, Žalba trgovačkog društva MBM-Commerce d.o.o. od 11. travnja 2019. godine, zaprimljena u Ministarstvu kulture 16. travnja 2019. godine, akt Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine KLASA: 612-08/16-23/3047, URBROJ: 532-01/7-19-14 od 18. listopada 2019. godine, upućen trgovačkom društvu MBM-Commerce d.o.o., kojim se daje nacrt posebnih uvjeta, te Rješenje Povjerenstva za žalbe pri Ministarstvu kulture KLASA: UP/II-612-08/19-02/0126, URBROJ: 532-06-01-02/1-19-2 od 28. listopada 2019. godine.

Tijekom žalbenog postupka dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/22-01/1505, URBROJ: 401-01/04-23-2 od 16. veljače 2023. godine, zatražena je od Ministarstva kulture i medija nadopuna spisa predmeta. Naime, u žalbenom postupku je utvrđeno da akt Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine KLASA: 612-08/16-23/3047, URBROJ: 532-01/7-19-14 od 18. listopada 2019. godine, upućen trgovačkom društvu MBM-Commerce d.o.o., kojim se daje nacrt posebnih uvjeta, ima privitke: Posebni uvjeti, Rješenje o odbijanju projekta, Lokacijska informacija, a koji nisu priloženi uz navedeni akt od 18. listopada 2019. godine. U citiranom dopisu Ureda povjerenika za informiranje  ujedno je napomenuto da ukoliko se privitak koji se navodi kao Rješenje o odbijanju projekta odnosi na rješenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci KLASA: UP/I-612-08/19-04/0492, URBROJ: 532-04-02-11/16-19-2 od 27. ožujka 2019. godine, isti nije potrebno ponovno dostavljati nego se samo očitovati da se radi o tom rješenju.

Dopisom Ministarstva kulture i medija KLASA: UP/I-611-09/22-01/0038, URBROJ: 532-02-03-01/4-23-6 od 23. veljače 2023. godine, dostavljena je nadopuna spisa predmeta te je pojašnjeno da je rješenje koje se navodi kao Rješenje o odbijanju projekta zapravo Rješenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci KLASA: UP/I-612-08/19-04/0492, URBROJ: 532-04-02-11/16-19-2 od 27. ožujka 2019. godine, a koje je već dostavljeno Povjereniku za informiranje u spis predmeta.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku utvrdio kako se traženje žalitelja ne može smatrati zahtjevom za uvid u spis predmeta jer žalitelj nije tražio uvid u spis predmeta već taksativno pobrojane akte, te je razmotrio može li se žalitelju omogućiti pristup zatraženim informacijama. Naime, žalitelj svoj zahtjev za pristup informacijama nije postavio na način da je istim zatražio uvid u spis predmeta, već je specificirao informacije koje traži. Sama činjenica da su tražene informacije dio istog spisa predmeta, ne znači da je žalitelj zahtjevom zatražio uvid u spis predmeta.

Svrha Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti korisnicima pristup informacijama od javnog značaja, dakle informacijama za koje prevladava javni interes da se učine dostupnim ne samo žalitelju, već i bilo kojoj trećoj osobi koja bi istu informaciju tražila.

Naime, prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi se od načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona, što znači da bi svakom korisniku pod jednakim uvjetima morala biti dostupna informacija, odnosno da bi isti bili ravnopravni u ostvarivanju navedenog prava.

Iz dostavljene dokumentacije spisa predmeta proizlazi da se predmetna građevina za koju žalitelj traži informacije navedene u njegovu zahtjevu za pristup informacijama od 2. listopada 2022. godine, nalazi unutar zone zaštite kulturnog dobra Kulturno-povijesne urbanističke cjeline grada Crikvenice upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske-Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara.

Odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20 i 117/21) propisano je da su kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Stavkom 2. propisano je da kulturna dobra i sva preventivno zaštićena dobra sukladno ovome Zakonu predstavljaju nacionalno blago. Nadalje, stavkom 3. propisano je da su kulturna dobra u smislu ovoga Zakona: pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja; arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost; nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština i zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima.

Odredbom 3. istog Zakona propisano je da kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama ovoga Zakona, dok je u odredbama članka 4. propisano: da su vlasnici i nositelji prava na kulturnom dobru, te drugi imatelji kulturnoga dobra odgovorni za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara prema odredbama ovoga Zakona, da su za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, za određivanje mjera zaštite i nadzor nad njihovim provođenjem, u sklopu svoga djelokruga skrbe i odgovorna tijela državne uprave, tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave u području kulture, prostornog planiranja i uređenja prostora, zaštite okoliša, graditeljstva, stambenog i komunalnog gospodarstva, turizma, financija, unutarnjih poslova i pravosuđa sukladno zakonu i drugim propisima, kao i da su svi građani dužni skrbiti o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te prijaviti nadležnom tijelu dobro za koje se predmnijeva da ima svojstvo kulturnoga dobra.

Svrha zaštite kulturnih dobara propisana je u članku 5. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pa je tako propisano da je svrha zaštite kulturnih dobara: zaštita i očuvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te prenošenje kulturnih dobara budućim naraštajima; stvaranje povoljnijih uvjeta za opstanak kulturnih dobara i poduzimanje mjera potrebnih za njihovo redovito održavanje; sprječavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost; sprječavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima te nadzor nad izvozom, iznošenjem, uvozom i unošenjem kulturnih dobara; uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju služe potrebama pojedinca i općem interesu.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju u žalbenom postupku je utvrđeno da ista sadrži određene osobne podatke kao što su ime i prezime i potpis direktora trgovačkog društva koje s pojavljuje u ulozi investitora, imena i prezimena projektanata odnosno glavnih projektanata, imena i prezimena određenih zaposlenika tijela javne vlasti odnosno potpisi ovlaštenih osoba tijela javne vlasti. S obzirom na navedeno potrebno je razmotriti odredbu članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“); pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Nadalje, uvodnom odredbom broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište.

U uvodnoj odredbi broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima. Pri navedenom treba imati u vidu i odredu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisana mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama.

U žalbenom postupku utvrđeno je da ne dolazi do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka ako se dostave imena i prezimena zaposlenika tijela javne vlasti i njihovi potpisi koji se navode u dostavljenoj dokumentaciji s obzirom da se sredstva za njihov rad isplaćuju iz javnih sredstava.

Nadalje, u odnosu na osobne podatke kao što su ime i prezime i potpis direktora trgovačkog društva koje s pojavljuje u ulozi investitora te u odnosu na imena i prezimena projektanata odnosno glavnih projektanata, u žalbenom postupku je utvrđeno da iste nije potrebno u konkretnom slučaju zaštititi jer se radi o odgovornim osobama. Tako je primjerice odredbom članka 51. stavka 2. Zakona o gradnji („Narodne novine, broj, 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano da je projektant odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Stavkom 3. propisano je da projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt. Odredbom članka 52. stavka 1. istog Zakona propisano je da ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako nije moguće primijeniti zakonska ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da žalitelju treba u cijelosti omogućiti pristup traženim informacijama iz točke 2. izreke ovoga rješenja.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09 i 110/21), u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan