KLASA: UP/II-008-07/23-01/456
URBROJ: 401-01/06-23-4
Zagreb, 6. srpnja 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske gospodarske komore, KLASA: 008-01/23-01/2, URBROJ: 311-02-02-00/569-23-8 od 8. svibnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske gospodarske komore, KLASA: 008-01/23-01/2, URBROJ: 311-02-02-00/569-23-8 od 8. svibnja 2023. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 21. siječnja 2023. godine (u tijelu javne vlasti zaprimljen 24. siječnja 2023. godine), kojim je od Hrvatske gospodarske komore zatražio različite podatke o predsjednicima županijskih gospodarskih komora, vezano za radni status, zaposlenje, stručnu spremu, koeficijente i naknade, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićeni osobni podaci.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je ono nepravilno i nezakonito, jer je njegov zahtjev odbijen, u bitnome, s obrazloženjem da Hrvatska gospodarska komora ne predstavlja pravnu osobu s javnim ovlastima pa da slijedom toga nije dužna dostaviti zatražene podatke odnosno da je sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama i propisima o zaštiti osobnih podataka, po provedenom testu razmjernosti i javnog interesa, njegov zahtjev ocijenjen neosnovanim. Žalitelj ističe kako smatra da je Hrvatska gospodarska komora pravna osoba s javnim ovlastima i time obveznik primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, dok su se zatraženi podaci trebali učiniti dostupnim sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Stoga predlaže žalbenom tijelu da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 21. siječnja 2023. godine (u tijelu javne vlasti zaprimljen 24. siječnja 2023. godine) od Hrvatske gospodarske komore zatražio preslike sljedećih informacija: Odluke Hrvatske gospodarske komore za obračun visine bruto osnovice od 30. rujna 2020. godine i Dokumenta koji sadrži dvije tabele Hrvatske gospodarske komore iz kojih su vidljivi podaci o imenima i prezimenima predsjednika županijskih gospodarskih komora, njihov radni status (u radnom odnosu/bez zasnivanja radnog odnosa i određeno/neodređeno), datum zaposlenja, naziv radnog mjesta, stručna sprema, pripadajući koeficijenti te podatak o visini mjesečne naknade.
Također je utvrđeno da je Hrvatska gospodarska komora postupajući po navedenom zahtjevu, donijela osporeno rješenje KLASA: 008-01/23-01/2, URBROJ: 311-02-02-00/569-23-8 od 8. svibnja 2023. godine, kojim je odbila zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićeni osobni podaci.
U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo u bitnome osporava svoj status tijela javne vlasti prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pozivajući se na Direktivu (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. godine, koja se odnosi na ponovnu uporabu informacija te navodi kako je primjenom testa razmjernosti i javnog interesa u postupku odlučeno da zahtjev podnositelja valja odbiti zaštite osobnih podataka.
U žalbenom postupku prvostupanjsko tijelo je aktom KLASA: 008-01/23-01/2, URBROJ: 311-02-02-00/569-23-10 od 7. lipnja 2023. godine dostavilo spis predmeta te, slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/23-01/456, URBROJ: 401-01/06-23-2 od 13. lipnja 2023. godine, kao nadopunu spisa predmeta, aktom KLASA: 008-01/23-01/2, URBROJ: 311-02-02-00/569-23-14 od 4. srpnja 2023. godine, a kao informacije koje su predmet ovog postupka sljedeće informacije: Odluka Hrvatske gospodarske komore za obračun visine bruto osnovice, KLASA: 003-02/20-4/32, URBROJ: 311-02-00-00-20-27 od 31. rujna 2022. godine i Dokument koji sadrži dvije tabele Hrvatske gospodarske komore iz kojih su vidljivi podaci o rednom broju, organizacijskoj jedinici, te koeficijentu ili statusu predsjednika Županijskih komora (u radnom odnosu i bez zasnivanja radnog odnosa).
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisu ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Naime, u žalbenom je postupku utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom tražio dokumente koji su u izreci druge odluke Povjerenika za informiranje ranije bile omogućene drugom korisniku (što je vidljivo iz obrazloženja javno objavljene presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: UsII-378/21-6 od 15. rujna 2022. godine, na poveznici https://sudovi.hr/sites/default/files/dokumenti/2022-11/UsII-378-2021.O.A..pdf), i koji su u tom žalbenom postupku drugostupanjskom tijelu bili dostavljeni kao informacije koje su bile predmet traženja iz zahtjeva, a da je prvostupanjsko tijelo u ovom postupku kao informaciju koja je predmet žaliteljeva traženja dostavilo druge informacije, odnosno Odluku za obračun visine bruto osnovice novijeg datuma (31. ožujka 2022. godine) te dokument koji sadrži određene podatke koje je u zahtjevu tražio žalitelj, ali ne i sve koje je tražio (u dokumentu nedostaju imena i prezimena predsjednika Županijskih komora te podaci o stručnoj spremi i naknadama za one od njih koji su u volonterskom statusu). Osim navedenog, iz zahtjeva žalitelja je očito kako traži tabelu gdje su prikazani svi podaci na način da su povezani sa imenom i prezimenom osobe predsjednika pojedine Županijske komore, odnosno dokumente koji su bili predmet odlučivanja u predmetu koji se vodio kod Povjerenika za informiranje pod KLASOM: UP/II-008-07/21-01/783. Također, u spisu predmeta nije dostavljen akt iz kojeg bi bilo vidljivo na koji način je prvostupanjsko tijelo provelo test razmjernosti i javnog interesa na koji se pozvalo u osporenom rješenju.
Člankom 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine, broj 69/22.) izmijenjen je članak 29. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), tako što je novom odredbom propisano koji subjekti nisu dužni postupati po zahtjevima za ponovnu uporabu informacija.
S obzirom na navedeno, napominje se kako je odredba članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) kojim je definiran pojam „tijela javne vlasti“ ostala nepromijenjena stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine, broj 69/22.) kojim je preuzeta Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (preinaka).
S obzirom na navedeno, u žalbenom je postupku kao nejasno ocijenjeno zbog čega je prvostupanjsko tijelo zaključilo da u konkretnom slučaju treba primjenjivati odredbe Direktive o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, a zatim predmetni zahtjev rješavalo primijenivši ograničenje pristupa informacijama iz članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, a ne prema odredbi članka 30. Zakona o pravu na pristup informacijama koja se odnosi na odbijanje zahtjeva za ponovnu uporabu. Naime, navedena Direktiva (kako i sam naziv Direktive to sugerira) odnosi se na otvorene podatke i ponovnu uporabu informacija, a ne na pravo na pristup informacijama koje su predmet ovog postupka.
S time u vezi se posebno ističe kako se u konkretnom slučaju radi o zahtjevu za pristup informacijama, gdje niti jedan od obveznika iz članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama nije izuzet od postupanja po pojedinačnim zahtjevima za pristup informacijama, pri čemu se ukazuje na Presude Naslovljenog suda Poslovni broj: UsII-169/22-4 od 21. rujna 2022. godine i Poslovni broj: UsII-168/22-10 od 28. rujna 2022. godine u kojima je Visoki upravni sud Republike Hrvatske utvrdio da se Direktiva (EU) 2019/1024 ne odnosi na pravo na pristup informacijama, nego na ponovnu uporabu informacija.
Nadalje, u odnosu na razlog odbijanja zbog zaštite osobnih podataka ističe se kako su podaci o pojedinačnim Županijskim komorama, odnosno članovima Gospodarskih vijeća Hrvatske gospodarske komore te njihovih predsjednika za mandatno razdoblje od 2022.- 2026. godine (imena i prezimena), javno objavljeni podaci na internetskim stranicama Hrvatske gospodarske komore, u rubrici Kontakti, Županijske komore, na poveznici https://www.hgk.hr/zupanijske-komore-kontakt.
S obzirom da Hrvatska gospodarska komora nije u postupku po žalbi sa spisom predmeta drugostupanjskom tijelu dostavila informacije koje su se tražile u predmetnom zahtjevu, u konkretnom slučaju Povjerenik za informiranje nije mogao u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku sam riješiti ovu upravnu stvar.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan