KLASA: UP/II-008-07/23-01/433

URBROJ: 401-01/03-23-6

Zagreb, 11. srpnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... protiv rješenja trgovačkog društva Komunalne djelatnosti d.o.o. Urbroj: 296/23 od 11. svibnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Komunalne djelatnosti d.o.o. Urbroj: 296/23 od 11. svibnja 2023. godine.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup informaciji preslici Ugovora o financijskom leasingu br. 35171 od 14. lipnja 2019. godine te pripadajućim Općim uvjetima poslovanja davatelja leasinga za sklapanje ugovora o financijskom leasingu i Cjeniku davatelja leasinga.

3. Odbacuje se zahtjev ......... za dostavom ostalih ugovora o financijskom leasingu te pripadajućim općim uvjetima uz ugovore za razdoblje počevši od 2012. godine.

4. Nalaže se trgovačkom društvu Komunalne djelatnosti d.o.o. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od osam dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem trgovačkog društva Komunalne djelatnosti d.o.o. odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio podatke o uslugama financijskog leasinga tijela javne vlasti, temeljem članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavkom 2. istoga Zakona jer je informacija poslovna tajna, sukladno zakonu.

Žalitelj je na pobijano rješenje pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog bitne povrede upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo materijalno pravo članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se to odnosi na slučaj ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu, ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu, ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Ističe kako u konkretnom slučaju nema razloga za primjenu toga članka Zakona o pravu na pristup informacijama jer tražena informacija predstavlja način raspolaganja javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te se ne provodi test razmjernosti i da je isključena primjena ograničenja poslovne tajne. Nadalje, navodi kako ostali navodi iz obrazloženja pobijanog rješenja za pravilno rješavanje ove upravne stvari su nebitni, stoga je obrazloženje paušalno čime je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u dostavljeni prvostupanjski spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama broj: 023-031/292 od 29. travnja 2023. godine zatražio od trgovačkog društva Komunalne djelatnosti d.o.o., kao tijela javne vlasti, preslike ugovora o financijskom leasingu te pripadajućim općim uvjetima uz ugovor o financijskom leasingu ukoliko je primjenjivo, zaključenim sa od počev od 2012. godine

Nadalje, utvrđeno je da je osporenim rješenjem trgovačkog društva Komunalne djelatnosti d.o.o. Urbroj: 296/23 od 11. svibnja 2023. godine, odbijen zahtjev žalitelja za pristup informacijama o podacima o uslugama financijskog leasinga tijela javne vlasti. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da bi ustupanjem tražene informacije došlo do povreda ugovornih odredaba od strane tijela javne vlasti i narušavanja poslovnog odnosa te da istu nije moguće dostaviti. Napominje se da kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da pristup informaciji ograničava u skladu s naprijed spomenutim te da je javni interes u smislu dostupnosti informacije prethodno ostvaren obzirom da su podaci iz kojih su među ostalim i informacije o financijskom leasingu, odnosno načinu financiranja predmeta nabave zajedno s opisom i iznosom predmeta nabave objavljeni na mrežnoj stranici tijela javne vlasti https://komunalne-djelatnosti.hr.

Uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da isto ne sadrži uputu o pravnom lijeku čiji je sadržaj propisan u članku 98. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21). Međutim, u članku 111. stavku 2. istoga Zakona propisano je kad u rješenju nije dana nikakva uputa o pravnom lijeku ili je ta uputa nepotpuna, stranka može postupiti po važećim propisima, a može u roku od 30 dana zatražiti od javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo dopunu rješenja u tom dijelu te da u takvom slučaju rok za žalbu teče od dana dostave dopunjenog rješenja.

Sukladno navedenom, žalitelj je iskoristio svoje pravo na žalbu po važećem propisu, unatoč tome što osporeno rješenje ne sadrži uputu o pravnom lijeku.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informaciju koja je predmet postupka.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Dana 25. svibnja 2023. godine Ured povjerenika za informiranje je zaprimio očitovanje tijela javne vlasti Urbroj: 338/23 od 22. svibnja 2023. godine vezano za traženu informaciju u kojem se navodi kako su podaci koji se u bitnome odnose na tražene informacije javno objavljeni i dostupni na mrežnim stranicama tijela javne vlasti te da naznačeni podaci o predmetu nabave, opisu namjene korištenja predmeta nabave, iznosu nabave, načinu financiranja (putem financijskog leasinga), roku otplate, izvoru financiranja i nazivu isporučitelja predmetne nabave. Nadalje, navodi se da je tijelo javne vlasti za predmet nabave provelo postupak javne nabave čime je nedvojbeno da su temeljite informacije o predmetnom dostupne na transparentan način te se dostavlja poveznica na internet stranicu Elektroničkog oglasnika javne nabave RH gdje je, između ostalog, obavljena obavijest o nadmetanju te obavijest o dodjeli ugovora – rezultati postupka nabave.

Isto tako je dana 11. srpnja 2023. godine Ured povjerenika za informiranje zaprimio dodatno očitovanje tijela javne vlasti o tome da ne raspolaže drugim ugovorima osim dostavljenog Ugovora o financijskom leasingu br. 35171, odnosno da nije bilo drugih ugovora u razdoblju počevši od 2012. godine.

U drugostupanjskom postupku utvrđeno je kako je tijelo javne vlasti postupivši po predmetnom zahtjevu pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje nakon čega je pogrešno primijenio materijalno pravo.

Člankom 15. stavkom 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. tog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava, dostupne su javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid u traženu informaciju Ugovor o financijskom leasingu br. 35171 (dalje u tekstu: Ugovor o financijskom leasingu) te u pripadajuće Opće uvjete poslovanja davatelja leasinga za sklapanje ugovora o financijskom leasingu (dalje u tekstu: Opći uvjeti) i Cjenik davatelja leasinga (dalje u tekstu: Cjenik) koji je sklopljen između tijela javne vlasti kao primatelja leasinga i davatelja leasinga pravne osobe, a koji Ugovor o financijskom leasingu sadrži podatke o primatelju leasinga, objektu leasinga, dobavljaču objekta leasinga, vremenu trajanja leasinga, ugovorne uvjete, osiguranja, sredstva osiguranja tražbina, razloge i uvjete prijevremeno prestanaka ugovora te priloge Opće uvjete i Cjenik.

U članku 5. stavku 2. Zakona o leasingu („Narodne novine“, broj 141/13) propisano je da je posao financijskog leasinga pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju korištenja objekta leasinga plaća davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, snosi troškove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje može steći pravo vlasništva nad tim objektom leasinga po određenoj cijeni koja je u trenutku izvršenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku, a rizici i koristi povezani s vlasništvom na objektu leasinga većim dijelom prenose se na primatelja leasinga.

Prema članku 51. stavku 1. istoga Zakona ugovorom o leasingu obvezuje se davatelj leasinga pribaviti objekt leasinga za izvršenje tog ugovora na način i uz uvjete propisane odredbama članka 4. toga Zakona i primatelju leasinga odobriti pravo korištenja tog objekta leasinga na određeno razdoblje, a ovaj se obvezuje plaćati mu za to određenu naknadu.

U drugostupanjskom postupku, Povjerenik za informiranje je utvrdio da tražene informacije navedene u točki 2. izreke ovoga rješenja su sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, a da u ostalom dijelovima predmetnih informacija nije moguće primijeniti niti jedno od zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Isto tako je utvrđeno da su podaci iz Ugovora o financijskom leasingu br. 35171 objavljeni u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.

Naime, tražena informacija Ugovor o financijskom leasingu s pripadajućim Općim uvjetima i Cjenikom sklopljen je između tijela javne vlasti kao primatelja leasinga i pravne osobe davatelja leasinga kojim je tijelo javne vlasti steklo pravo korištenja objekta leasinga gospodarskog vozila uz obvezu plaćanja ugovorene naknade, odnosno tražena informacija predstavlja informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima.

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da tijelo javne vlasti smatra da zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu, odnosno da bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji došlo do povrede ugovornih odredbi i narušavanje poslovnih odnosa, a da je javni interes ostvaren objavom informacija o financijskom leasingu na internetskoj stranici tijela javne vlasti, međutim navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.

Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Prema članku 26. navedenog Zakona, općim aktom pravne osobe pobliže se određuju način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.

Imajući u vidu navedeno, logično je da informacije koje žalitelj traži ne mogu predstavljati proizvodnu tajnu, rezultate konstrukcijskog ili istraživačkog rada. Nadalje, Povjerenik za informiranje nije utvrdio vjerojatnost ozbiljne povrede gospodarskih interesa tijela javne vlasti ili davatelja leasinga ako bi se sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama žalitelju omogućio pristup informacijama koje su predmet postupka.

Napominje se da je poslovna tajna uređena i Zakonom o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18) kojim se u pravni poredak prenosi Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja te Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva.

Odredbom članka 8. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano je kako će sud odbaciti zahtjev za primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona kada je navodno pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne učinjeno radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja misli, prava na pristup informacijama te slobode izvještavanja, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, kao i zakonom kojim se uređuje medijsko izvještavanje, a u skladu s poštivanjem slobode i pluralizma medija.

Ukazuje se i na presudu Visokog upravnog sud Republike Hrvatske poslovni broj: UsII-440/20 od 30. travnja 2021. godinu kojoj je prihvaćen stav Povjerenika za informiranje da standardne ugovorne klauzule ne mogu predstavljati poslovnu tajnu i na presudu poslovni broj: UsII-372/21-4 od 13. siječnja 2022. godinu u kojoj je prihvaćen stav Povjerenika za informiranje da se ugovor o operativnom leasingu koji je tijelo javne vlasti sklopilo odnosi na raspolaganje javnim sredstvima tijela javne vlasti.

Važno je napomenuti kako bilo koja pravna ili fizička osoba koja sklapa ugovor s tijelom javne vlasti mora biti svjesna da ulazi u javni prostor gdje prevladava javni interes i gdje pretežu pojačana načela transparentnosti. Stoga, ugovori koje sklapaju tijela javne vlasti podložni su preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. S time u vezi, ugovorna transparentnost omogućava javnosti evaluaciju ugovora, a eventualno onemogućavanje pristupa takvim informacijama bi izazvalo sumnju u dijelu javnosti da poslovna tajna skriva nekompetentnost, loše upravljanje, rad za privatne interese i korupciju.

Sukladno navedenom, Povjerenik za informiranje smatra da tražene informacije iz točke 2. izreke ovog rješenja predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se radi o ugovoru o financijskom leasingu koje je sklopilo tijelo javne vlasti kao primatelj leasinga i istim ugovorom u obvezi je plaćati naknadu za korištenje objekta leasinga. Prema mišljenju Povjerenika za informiranje u konkretnom slučaju se nedvojbeno radi o informaciji od javnog interesa, a koja ukazuje na raspolaganje javnim sredstvima, stoga je potrebno omogućiti žalitelju pristup traženoj informaciji jer se omogućavanjem pristupa informaciji osigurava transparentnost rada tijela javne vlasti.

U pogledu adrese i OIB-a pravne osobe davatelja leasinga, kao i potpisa ovlaštenih osoba za zastupanje davatelja leasinga, a koje sadrži tražena informacija, ističe se kako se radi o podacima koji su javno dostupni u sudskom registru te se odnosi na odgovorne osobe koje su potpisale ugovor ili su navedeni u predmetnim informacijama u službenom svojstvu.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u točki 1., 2. i 4. izreke rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

Odredbom članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Nadalje, utvrđeno je da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje ugovore o financijskom leasingu sa općim uvjetima za razdoblje počevši od 2012., osim ugovora iz točke 2. izreke ovog rješenja, te se informacija zatražena u zahtjevu, osim ugovora iz točke 2. izreke ovog rješenja, ne može ni dostaviti žalitelju jer ju tijelo javne vlasti ne posjeduje, pa je dio zahtjeva žalitelja kojim je zatražena dostava ugovora o financijskom leasingu sa općim uvjetima za razdoblje od 2012. godine, osim ugovora iz točke 2. izreke ovog rješenja prvostupanjsko tijelo trebalo odbaciti temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Zoran Pičuljan