KLASA: UP/II-008-07/23-01/308
URBROJ: 401-01/11-23-2
Zagreb, 3. srpnja 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Pule - Pola KLASA: 024-03/23-01/26, URBROJ: 2163-7-01-03-0206-23-4 od 23. ožujka 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Pule - Pola KLASA: 024-03/23-01/26, URBROJ: 2163-7-01-03-0206-23-4 od 23. ožujka 2023. godine.
2. Omogućava se ......... pravo na pristup preslici:
- građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/17-01/000176, URBROJ: 2168/01-03-05-0388-18-0003 od 23. siječnja 2018. godine sa Glavnim projektom zajedničke oznake 54803/16 koji je njezin sastavni dio,
- rješenja o produženju važenja građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/20-01/000306, URBROJ: 2168/01-03-05-0388-20-0004 od 23. prosinca 2020. godine.
3. Nalaže se Gradu Puli da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 8. ožujka 2023. godine za ostvarivanje prava na pristup preslici građevinske dozvole i akta o njenom produljenju, temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se zatražena informacija ne smatra informacijom u zakonskom smislu.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje pobija zbog primjene pogrešnog zakona, pogrešne primjene zakona i pogrešne primjene fundamentalnog pravnog načela lex specialis derogat legi generali. Nadalje, navodi da su informacije koje je zatražila od iznimne važnosti za stanovnike Pule s obzirom da se građevine iz građevinske dozvole planiraju na lokaciji u centru grada, na pomorskom dobru koje uživa osobitu ustavnu i zakonsku zaštitu, a nositelj građevinske dozvole je Lučka uprava Pula koja upravlja javnom imovinom te se zatražena informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima i nije klasificirana stupnjem tajnosti. Također, navodi da sve informacije zatražene zahtjevom predstavljaju informacije prema Zakonu o pravu na pristup informacijama te je evidentno da su ispunjene pretpostavke za ostvarenje prava na pristup informacijama, da ne postoji zakonski temelj za ograničenje pristupa traženim informacijama i da u svakom slučaju postoji prevladavajući javni interes za omogućavanje uvida u pravomoćne građevinske dozvole za objekte koji se planiraju graditi na pomorskom dobru. Žaliteljica u žalbi ističe da svojim zahtjevom nije zatražila status stranke u upravom postupku tijekom trajanja postupka izdavanja građevinske dozvole, već kao fizička osoba temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama ima pravo na uvid u pravomoćnu građevinsku dozvolu, a obveza je tijela javne vlasti omogućiti pristup određenoj, već gotovoj i postojećoj informaciji koju tijelo javne vlasti posjeduje. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10.-pročišćeni tekst i 05/14.), u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama upućenom tijelu javne vlasti dana 8. ožujka 2023. godine zatražila da joj se dostavi: „1) građevinska dozvola – izmjena zbog produljenja važenja za izgradnju građevina poslovne i ugostiteljske namjene na k.č. 6018/2, k.o. Pula, datum izvršnosti 26. siječnja 2021. godine, KLASA: UP/I-361-03/20-01/000306 od 30. prosinca 2020. godine; 2) prvu građevinsku dozvolu za isti zahvat koja je bila osnova za produljenje važenja navedeno pod 1).“
Nadalje, razvidno je da je Grad Pula, rješenjem KLASA: 024-03/23-01/26, URBROJ: 2163-7-01-03-0206-23-4 od 23. ožujka 2023. godine odbio zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da nema osnove za omogućavanje prava na pristup informacijama žaliteljici dostavom akta iz upravnog postupka ishodovanja predmetne građevinske dozvole i akta produžavanja iste, budući da se zahtjev za preslike tih akata ostvaruju primjenom drugih posebnih zakona. Nadalje, navodi se da Lučka uprava Pula planiranu građevinu gospodarske namjene namjerava graditi na građevnoj čestici koja nije u vlasništvu Grada Pule i za izgradnju građevine neće biti utrošena javna sredstva iz proračuna Grada Pule, pa da bi eventualno tražene informacije bile od javnog značaja za građane Pule. Također, navodi se da bez obzira što prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama žaliteljica nije dužna dokazivati pravni interes za pristup informacijama, obveza njegovog dokazivanja za uvid i kopiranje akata spisa upravnog postupka u predmetima izdavanja građevinskih dozvola proizlazi temeljem drugih posebnih pozitivnopravnih zakona, odnosno Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.) i Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.). Tijelo javne vlasti u obrazloženju pobijanog rješenja ističe da, uzimajući u obzir da navedeni zakoni izričito propisuju tko se smatra strankom u postupku izdavanja građevinske dozvole te tko ima pravo statusa stranke ili zainteresirane osobe s pravom uvida i umnožavanja akata spisa, u konkretnom slučaju žaliteljica nema pravni interes za dobivanje predmetne građevinske dozvole jer nije vlasnik katastarske čestice na kojoj će se graditi niti je vlasnik katastarske čestice koja neposredno graniči s česticom koja je predmet njenog zahtjeva , a nije niti vlasnik nekretnine koja se eventualno nalazi u neposrednoj blizini čestice na kojoj će se graditi pa da bi imala bilo kakav pravni interes za kopijom akta pravomoćno ishodovane građevinske dozvole sukladno odredbama Zakona o gradnji i Zakona o općem upravnom postupku. Nadalje, tijelo javne vlasti navodi da smatra kao nije prihvatljivo podvesti zahtjev za preslik akta iz spisa upravnog postupka izdavanja građevinske dozvole pod pravo iz Zakona o pravu na pristup informacijama, iako je člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama definirano što se smatra informacijom, a budući da se na zahtjeve za izdavanje preslike građevinske dozvole primjenjuju isključivo kao lex specialis poseban Zakon o općem upravnom postupku i Zakon o gradnji te bi uvid ili umnožavanje akata iz spisa građevinskih dozvola mogle izvršiti samo stranke u postupku ili osobe koje za to dokažu pravni interes.
Člankom 23. stavkom 6. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.
Citiranom odredbom Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Uzimajući u obzir citirano, Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku utvrdio je da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenio zakonske odredbe odbivši zahtjev žaliteljice pozivajući se na odredbu članka 23. stavka 6. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, u konkretnom slučaju se bez sumnje radi o informaciji u smislu gore navedene zakonske definicije, odnosno o informacijama koje u trenutku podnošenja zahtjeva tijelo javne vlasti posjeduje u materijaliziranom obliku, a odnose se na djelokrug rada tijela javne vlasti.
Nadalje, u žalbenom postupku utvrđeno je da u konkretnom slučaju žaliteljica nije zatražila uvid u spis predmeta izdavanja građevinske dozvole niti dostavu cjelokupnog spisa predmeta, odnosno svih akata iz spisa, već pojedinačne akte koji su nastali u posebnim upravnim postupcima provođenima temeljem odredbi Zakona o gradnji i koji jesu sastavni dio spisa predmeta, pa je tijelo javne vlasti pogrešno u prvostupanjskom postupku utvrđuje da žaliteljičin zahtjev za pristup informacijama treba odbiti zato što Zakon o gradnji i Zakon o općem upravnom postupku, kao posebni propisi, uređuju status stranke te mogućnost uvida u spis predmeta. Naime, kada bi žaliteljici kao stranci u postupku dostupnost traženih informacija bila dostupna temeljem posebnog propisa, tada se primjenom odredbe članka 1. stavka 3., Zakon o pravu na pristup informacijama ne bi niti primjenjivao, međutim u konkretnom slučaju žaliteljica nije stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole te joj dostupnost informacijama nije osigurana posebnim propisima kojima se uređuje navedeni postupak, pa je njeno pravo zahtjevom za pristup informacijama tražiti iste, a obveza tijela javne vlasti u prvostupanjskom postupku utvrditi može li se temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti pristup zatraženim dokumentima.
Sukladno obvezi propisanoj odredbom članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, Grad Pula dostavio je Povjereniku za informiranje informacije koje su predmet žaliteljičinog zahtjeva, odnosno presliku građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/17-01/000176, URBROJ: 2168/01-03-05-0388-18-0003 od 23. siječnja 2018. godine sa Glavnim projektom zajedničke oznake 54803/16 koji je njezin sastavni dio i presliku rješenja o produženju važenja građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/20-01/000306, URBROJ: 2168/01-03-05-0388-20-0004 od 23. prosinca 2020. godine.
Uvidom u sadržaj navedenih dokumenata utvrđeno je da se isti odnose na građenje građevine gospodarske namjene, poslovne djelatnosti – poslovna zgrada ugostiteljske namjene, a čiji je investitor Lučka uprava Pula, koja predstavlja tijelo javne vlasti iz članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa stoga u konkretnom slučaju, izgradnjom predmetne građevine dolazi i do raspolaganja javnim sredstvima od strane investitora koji je tijelo javne vlasti.
Nadalje, na stranici 3. citirane građevinske dozvole od 23. siječnja 2018. godine navodi se da se predmetna zgrada, odnosno građevna čestica nalazi unutar zaštićenog obalnog područja mora, pa je u žalbenom postupku izvršen uvid u Zemljišne knjige (https://oss.uredjenazemlja.hr/) te je utvrđeno da k.č. 6018/2, k.o. Pula predstavlja pomorsko dobro.
Stoga je prilikom odlučivanja o dostupnosti traženih informacija potrebno uzeti u obzir da je člankom 3. stavkom 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, broj 158/03., 100/04., 141/06., 38/09., 123/11., 56/16. i 98/19.) propisano da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom. Stavkom 2. istog članka je propisano da pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. Stavak 3. navedenog članka propisuje da se u smislu stavka 2. ovoga članka, dijelom kopna smatra: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.
U članku 10. stavku 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama je propisano da pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbom ovoga Zakona. Stavak 2. istog članka propisuje da se pod upravljanjem pomorskim dobrom podrazumijeva održavanje, unapređenje, briga o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi, te posebna upotreba ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra na temelju koncesije ili koncesijskog odobrenja. Stavkom 3. navedenog članka je propisano da o dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području, vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne samouprave.
Također, uvidom u sadržaj informacija koje su predmet žaliteljičinog zahtjeva od 8. ožujka 2023. godine, utvrđeno je da iste sadrže imena i prezimena fizičkih osoba koje su kao ovlašteni projektanti izradili pojedine projekte koji su navedeni u građevinskoj dozvoli od 23. siječnja 2018. godine, a dio su glavnog projekta, kao i ime i prezime te vlastoručni potpis zamjenice pročelnika Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalni sustav i imovinu, Odsjeka za gradnju Grada Pule te je u odnosu na te podatke utvrđeno da njihovim omogućavanjem ne bi došlo do povrede prava pojedinca na zaštitu osobnih podataka, s obzirom da su te osobe u kontekstu zatražene informacije navedene u svom službenom svojstvu.
Uzevši u obzir sve navedeno, u žalbenom postupku Povjerenik za informiranje nije utvrdio postojanje zakonskih razloga za ograničenje pristupa traženim informacijama.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan