KLASA: UP/II-008-07/23-01/301

URBROJ: 401-01/04-23-8

Zagreb, 11. srpnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave karlovačke KLASA: UP/I-008-01/23-01/1, URBROJ: 511-05-06-23-1 od 30. ožujka 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave karlovačke KLASA: UP/I-008-01/23-01/1, URBROJ: 511-05-06-23-1 od 30. ožujka 2023. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave karlovačke KLASA: UP/I-008-01/23-01/1, URBROJ: 511-05-06-23-1 od 30. ožujka 2023. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio dostavu dokumenta kojim je naloženo da se provede akcija 17. veljače 2023. godine na Autocesti A-1, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji i u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

Protiv navedenog rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave karlovačke (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) žalitelj je pravodobno izjavio žalbu u kojoj u bitnom navodi da osporava rješenje kojim je odbijen njegov zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informacijama. Ističe, kako ne osporava pravo Ministarstva na tajnost podataka te da ga ne zanimaju imena službenika koji su izvršavali svoj zadatak, niti da li su podaci klasificirani ili nisu. Nadalje, ističe kako je odluka Ministarstva da se maltretiraju građani (ljevak na cesti) protuustavna, pa su samim time i zakoni i pravilnici tijela protuustavni. Žalitelj navodi kako niti jedan zakon ili pravilnik ne može poništiti građanske slobode dane Ustavom. Nadalje, navodi kako se iz zatražene odluke mogu izbrisati svi podaci za koje Ministarstvo smatra da se ne smiju objaviti, ali da sama odluka sa svim detaljima, mora biti dostupna. Također, navodi da su u Ustavu navedeni svi uvjeti pod kojim policija smije ograničiti ustavna prava građana u redovnim uvjetima, te da je ograničavanje ustavnih prava bez ikakvog posebnog razloga i to samo zbog kontrole auta i putnika protuustavno. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 17. veljače 2023. godine, upućenim putem elektroničke pošte, od Ministarstva unutarnjih poslova zatražio da mu se omogući uvid u rješenje tko je i iz kojih razloga odobrio zaustavljanje prometa na autocesti A1 između Zagreba i Karlovca dana 16. veljače 2023. godine i time uzrokovao višesatna kašnjenja korisnika autoceste. Nadalje, utvrđeno je da je navedeno Ministarstvo dana 20. veljače 2023. godine zatražilo od žalitelja da navede točno vrijeme i mjesto događanja kako bi zahtjev mogli proslijediti nadležnoj policijskoj upravi. Žalitelj je istog dana pojasnio da se radi o autocesti A1 od Zagreba prema Karlovcu na dan 16. veljače 2023. godine, prijepodne, kada je policija zaustavljala sva vozila i skretala ih na odmorište Draganić prije Karlovca čime su uzrokovali dugačke kolone i kašnjenje za sve one koji su imali planirane aktivnosti. Ujedno je naveo i linkove vezano za objavu tog događaja u Jutarnjem listu i stranim medijima, kao i link o sličnoj objavi na stranicama Ministarstva.

Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je Ministarstvo dopisom KLASA: 008-01/23-01/53, URBROJ: 511-05-06-23-2 od 24. veljače 2023. godine, obavijestilo žalitelja da dana 16. veljače 2023. godine na području Policijske uprave karlovačke nije bilo preventivno-represivnih akcija, a da je dana 17. veljače 2023. godine Policijska uprava karlovačka imala preventivno-represivnu akciju na A1 i da su rezultati navedene akcije javno objavljeni dana 20. veljače 2023. godine te da mu dostavljaju poveznicu na objavljenu vijest. Žalitelj se dana 2. ožujka 2023. godine, putem elektroničke pošte, obratio Ministarstvu vezano za zaprimljeni odgovor od 24. veljače 2023. godine te naveo kako nije tražio rezultate akcije od 17. veljače 2023. godine odnosno koliko je auta zaustavljeno i koliko je prekršaja naplaćeno, već da je  tražio da mu se dostavi odluka nalog, rješenje ili bilo koji drugi dokument kojim je netko naložio da se akcija provede. Također je naveo, kako mu treba takva odluka da bi se na istu mogao žaliti i tražiti sudskim putem da se zabrani svako takvo daljnje protuustavno djelovanje. Ističe, kako mora imati taj dokument, urudžbeni broj i klasu pod kojim je zaveden zajedno sa imenom i prezimenom osobe koja smatra da može na tako bezobrazan način maltretirati građane.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je dana 17. ožujka 2023. godine Ministarstvo obavijestilo žalitelja da će produžiti rok vezano za rješavanje njegova zahtjeva iz razloga navedenog u članku 22. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-01/23-01/1, URBROJ: 511-05-06-23-1 od 30. ožujka 2023. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji i u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnom se navodi kako je u provedenom postupku utvrđeno da je dokument koji se traži u zahtjevu za pristup informacijama, označen oznakom „NEKLASIFICIRANO“ i nije nazivno označen kao objavljiv. Nadalje, navodi se kako je odredbom članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji i u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom, a da člankom 2. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07 i 86/12) propisno da je neklasificirani podatak, podatak bez utvrđenog stupnja tajnosti, koji se koristi u službene svrhe, kao i podatak koji je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje. Također se navodi kako je Uredbom o mjerama informacijske sigurnosti („Narodne novine", broj 46/08) kojom se utvrđuju mjere informacijske sigurnosti za postupanje s klasificiranim i neklasificiranim podacima, u članku 7. stavku 1. propisano da podatak bez utvrđenog stupnja tajnosti, kad se koristi u službene svrhe, može biti bez oznake ili označen oznakom „NEKLASIFICIRANO“, dok je u stavku 2 istog članka propisano da se podatak koji je označen oznakom „NEKLASIFICIRANO“ koristi samo u službene svrhe i može biti dostupan isključivo onim fizičkim osobama, tijelima i pravnim osobama koje imaju potrebu korištenja takvog podatka u službene svrhe i radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga.

U obrazloženju pobijanog rješenja napominje se kako je člankom 10. Zakona o tajnosti podataka propisano da će državna tijela koja provode postupak klasifikacije podataka, pravilnikom pobliže razraditi kriterije za određivanje stupnjeva tajnosti za podatke iz svog djelokruga te da je Ministar unutarnjih poslova donio Pravilnik o tajnosti službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova („Narodne novine“, broj 107/12) kojim se propisuje: klasifikacija službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova, označavanje službenih podataka, označavanje službenih podataka u međunarodnoj razmjeni, prijenos i dostava dokumenata koji sadržavaju službene podatke, ovlaštenje za deklasifikaciju ili snižavanje stupnja tajnosti službenih podataka. Nadalje, navodi se kako se sukladno članku 2. stavku 1. Pravilnika o tajnosti službenih podataka Ministarstva unutarnjih poslova, za potrebe sigurnosnog poslovanja svi službeni podaci dijele na službeno objavljive i službeno neobjavljive te da su službeno neobjavljivi podaci svi klasificirani i neklasificirani podaci koji nisu nazivno označeni kao objavljivi. Također se navodi kako se oznakom „NEKLASIFICIRANO“ u smislu odredbe članka 14. stavka 1. gore navedenog Pravilnika, označavaju službeni podaci i svi izvori podataka koji se prikupe ili nastanu u obavljanju poslova iz djelokruga Ministarstva. Zaključno se navodi kako se u konkretnom slučaju radi o informacijama koje su neklasificirane i nisu nazivno označene kao objavljive te se koriste u službene svrhe, dakle službeno su neobjavljive pa je sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama proveden test razmjernosti i javnog interesa. Ističe se kako je testom razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da se u traženom dokumentu nalaze imena i prezimena policijskih službenika, podaci o službenoj korespondenciji, ciljane zadaće policijskih službenika te i drugi podaci koji nisu klasificirani, ali nisu ni javno objavljivi, te su kao takvi, sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Ministarstva unutarnjih poslova označeni oznakom „NEKLASIFICIRANO“ i službeno su neobjavljivi, pa je potrebno ograničiti pristup traženoj informaciji sukladno članku 15. stavku 2. točki 7. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se radi o slučaju utvrđenom zakonom.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 23. stavkom 6. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Odredbom članka 5. stavka 1. točke 7. istog Zakona test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

U žalbenom postupku dopisom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/23-01/301, URBROJ: 401-01704-23-4 od 27. lipnja 2023. godine zatražena je od Ministarstva nadopuna spisa predmeta.

Dana 5. srpnja 2023. godine, Povjerenik za informiranje zaprimio je dopis Ministarstva KLASA: UP/I-008-01/23-01/1, URBROJ: 511-05-06-23-7 od 4. srpnja 2023. godine, kojim je u spis predmeta kao dokument koji sadrži traženu informaciju dostavljen Provedbeni plan pojačanog nadzora prometa na Autocesti A-1, odmorište „Draganić“, smjer jug, 17. veljače 2023. godine u vremenu od 10,00 do 14,00 sati, KLASA: NK-211-05/23-07/447, URBROJ: 511-05-03-23-27 od 15. veljače 2023. godine. Uvidom u dostavljeni dokument Ministarstva utvrđeno je da isti nosi oznaku Neklasificirano.

U žalbenom postupku Povjerenik za informiranje je utvrdio da je Ministarstvo u prvostupanjskom postupku nakon produženja roka za ostvarivanje prava na pristup informacijama, postupilo sukladno odredbama članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama te prije donošenja odluke o zahtjevu žalitelja provelo test razmjernosti i javnog interesa.

Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku je utvrđeno kako Ministarstvo kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa nije detaljnije navelo razloge ZA i PROTIV omogućavanja pristupa traženoj informaciji. Povjerenik za informiranje je utvrdio da bi razlozi ZA omogućavanje pristupa bili: transparentnost rada tijela javne vlasti, zakonitost postupanja tijela javne vlasti u konkretnom slučaju, objava o događaju u medijima, dok razlog PROTIV bi bilo otkrivanje podataka koji služe za službene svrhe i koji su dostupni samo ograničenom krugu osoba, kojima su ti podaci potrebni radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga. Nadalje, ako bi se žalitelju omogućio pristup traženoj informaciji, navedeno bi značilo da bi žalitelj mogao slobodno raspolagati traženom informacijom u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama. Takva mogućnost javnog iznošenja podataka mogla bi narušiti postupanje policijskih službenika u izvršavanju dobivenih zadaća, a što je također razlog PROTIV omogućavanja pristupa.

Na temelju dokumentacije spisa predmeta, razmatrajući žalbene razloge žalitelja, razloge koje je prvostupanjsko tijelo navelo u obrazloženju pobijanog rješenja i važući razloge ZA i PROTIV omogućavanja, Povjerenik za informiranje je utvrdio da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je odbilo zahtjev žalitelja. Naime, u žalbenom postupku je utvrđeno da ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa traženoj informaciji, već da u konkretnom slučaju preteže potreba zaštite prava na ograničenje. U žalbenom postupku je također utvrđeno da nije moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup informaciji.

Iz spisa predmeta ne proizlazi da bi omogućavanje tražene informacije žalitelju doprinijelo javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet). Naime, žalitelj ukoliko je nezadovoljan postupanjem policije u akciji koja se odvila dana 17. veljače 2023. godine ima na raspolaganju druga pravna sredstva te omogućavanje tražene informacije žalitelju temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama nije nužno za ostvarivanje zaštite drugih prava za koje žalitelj smatra da su ista povrijeđena zatvaranjem prometa na autocesti, a što je rezultiralo višesatnim kašnjenjima korisnika autoceste.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.

Slijedom svega navedenog, na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan