KLASA: UP/II-008-07/23-01/122

URBROJ: 401-01/06-23-8

Zagreb, 13. srpnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Općine Josipdol, KLASA: UP/I-008-02/22-01/7, URBROJ: 2133-13-23-4 od 6. veljače 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Djelomično se poništava rješenje Općine Josipdol, KLASA: UP/I-008-02/22-01/7, URBROJ: 2133-13-23-4 od 6. veljače 2023. godine, u dijelu koji se odnosi na podatke o pravnim osobama.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama informacije Općine Josipdol - „Otvorene stavke dobavljača do 8. lipnja 2021. godine“ prema nadnevku dospijeća/ispis po šifri partnera (Ispis svih dokumenata/uključeno početno stanje).

3. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama informacija:

- Izvadak po transakcijskom računu Općine Josipdol na dan 15. prosinca 2022. godine

- Izvadak po transakcijskom računu Općine Josipdol na dan 8. lipnja 2022. godine

na način da se na istima prekriju podaci o imenima i prezimenima, IBANU i adresi fizičkih osoba koje su po različitim osnovama vršile uplate na račun Općine Josipdol.

4. Nalaže se Općini Josipdol da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

5. Odbija se žalba ......... u preostalom dijelu, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 21. prosinca 2022. godine, kojim je tražio podatke o neplaćenim računima, dugovima i stanju obveza te preslike izvoda žiro-računa Općine Josipdol na dan 8. lipnja i 15. prosinca 2022. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a pozivom na ograničenje propisano u članku 15. stavku 2. točki 4. navedenog Zakona odnosno zbog zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je istim Općina Josipdol odbila njegov zahtjev za pristup informacijama iz razloga što je informacija zaštićena sukladno odredbama o zaštiti osobnih podataka, a uz rješenje mu je dostavljeno očitovanje/izvod/informacija sadržaja „Javna objava osobnih podataka", čime je ostao zatečen, jer je uvjerenja da sve informacije o javnim sredstvima kao i dugovanjima i obvezama Općine Josipdol trebaju i moraju biti javno dostupne. Nadalje, navodi kako mu je navedenim odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama. Žalitelj stoga osporava navedeno rješenje u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja kao i zbog pogrešne primjene zakona kojima se uređuju javnost podataka i pravo na pristup informacijama. Pojašnjava da je Općina Josipdol nepotpuno utvrdila činjenično stanje iz razloga što je u zahtjevu tražio informacije koje je Općina Josipdol, kao tijelo javne vlasti, sukladno zakonskim odredbama dužna je voditi sukladno Zakonu o proračunu i pratećim Pravilnicima te navedenom informacijom raspolaže u svakom trenutku. Ističe da je Općina Josipdol pogrešno primijenila Zakon o pravu na pristup informacijama iz razloga što mu je odbila dati traženu informaciju kojom raspolaže i koja treba biti javno dostupna, a s obzirom na činjenicu da se ista odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, a ne na stanje dužnika Općine. Zaključno navodi da je iz svega navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatraženih informacija, pa predlaže žalbenom tijelu da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Dana 20. veljače 2023. godine Općina Josipdol je dostavila Povjereniku za informiranje spis predmeta po žalbi na nadležno postupanje, a slijedom traženja Ureda povjerenika za informiranje iz akta KLASA: UP/II-008-07/23-01/122, URBROJ: 401-01/06-23-5 od 27. veljače 2023. godine, dana 13. ožujka 2023. godine u prilogu akta KLASA: UP/I-008-02/22-01/7, URBROJ: 2133-13-7/1-23-8 od 9. ožujka 2023. godine kao nadopunu spisa predmeta informacije koje su predmet postupka.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj 21. prosinca 2022. godine Općini Josipdol podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je tražio sljedeće informacije: podatke o neplaćenim računima, dugovima i stanju obveza te preslike izvoda žiro-računa Općine Josipdol na dan 8. lipnja i 15. prosinca 2022. godine.

Također je utvrđeno da je o navedenom zahtjevu Općina Josipdol donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-02/22-01/7, URBROJ: 2133-13-23-4 od 6. veljače 2023. godine, kojim je odbila predmetni zahtjev za pristup informacijama, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, a pozivom na ograničenje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju navedenog rješenja prvostupanjsko tijelo je navelo da je u provedenom postupku utvrđeno da se zatražene informacije nalaze u Općini Josipdol, ali da iste podliježu ograničenju iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi se dostavom traženih informacija sukladno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka, ugrozili osobni podaci dužnika općine. U nastavku se Općina Josipdol pozvala na mišljenje odnosno javnu objavu Agencije za zaštitu osobnih podataka od 7. lipnja 2019. godine, prema kojem javna objava osobnih podataka dužnika općine nije opravdana niti dozvoljena, s obzirom da se i sama činjenica dugovanja smatra osobnim podatkom, pa privatnost pojedinca ima prednost pred javnim interesom. Također je navedeno kako je žalitelj na isti dan kada je podnio predmetni zahtjev postavio i vijećničko pitanje identičnog sadržaja na sjednici Općinskog vijeća Općine Josipdol, a da se takvom slučaju ne bi trebale niti primjenjivati odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.

Prije svega je potrebno istaknuti da činjenica da je žalitelj kao općinski vijećnik postavio vijećničko pitanje ne utječe na njegovo pravo da podnese zahtjev za pristup informacijama kao i svaki drugi korisnik, a u konkretnom slučaju je službenik za informiranje donio osporeno rješenje o zahtjevu žalitelja sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, uvidom u prvostupanjski spis predmeta je utvrđeno da se u istom ne nalazi pisani trag o provođenju testa razmjernosti i javnog interesa, pa je zakonitost prvostupanjske odluke bilo moguće provjeriti jedino u odnosu na obrazloženje osporenog rješenja.

Uvidom u informacije koja su predmet postupka je utvrđeno kako su u njima navedeni podaci o pravnim osobama (dobavljačima) Općine Josipdol te da su u dijelu tih informacija sadržani podaci o uplatama fizičkih osoba tijelu javne vlasti po različitim osnovama.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

U žalbenom je postupku stoga razmotrena mogućnost pristupa predmetnim informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da li se pristup traženoj informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Dakle, u slučaju kada se tražena informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima odnosno sredstvima tijela javne vlasti koje je obveznik postupanja sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, ona bi trebala biti dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.

U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Naime, člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, naravno, uvažavajući preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa.

S obzirom na navedeno Povjerenik za informiranje je razmotrivši navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta u drugostupanjskom postupku utvrdio da osporeno rješenje treba djelomično poništiti. Naime, u žalbenom je postupku zaključeno kako je tijelo javne vlasti neopravdano uskratilo podatke koji se odnose na isplate i uplate pravnih osoba, s obzirom da se radi o informacijama koje prema izričitoj zakonskoj odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama trebaju biti javno dostupne.

U odnosu na razlog ograničenja na koji se pozvalo prvostupanjsko tijelo u pogledu podataka o pravnim osobama se ističe kako se Općom uredbom o zaštitit podataka ne štite podaci o pravnim osobama. S obzirom na navedeno utvrđeno je kako se informaciji navedenoj pod točkom 2. izreke ovog rješenja može odobriti pristup u cijelosti bez ograničenja, a navedeno je utvrđeno i za podatke o iznosima uplata i ostalom podacima koji se ne odnose na osobne podatke fizičkih osoba koje su vršile različite uplate Općini Josipdol.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09. i 110/21.) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u točkama 1., 2. 3. i 4. izreke ovog rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

U odnosu na osobne podatke za koje je u točki 3. izreke osporenog rješenja odlučeno da trebaju biti prekriveni, u žalbenom je postupku zaključeno da ne prevladava javni interes već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

S obzirom da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, u žalbenom postupku je utvrđeno da bi omogućavanje pristupa osobnim podacima koji se sukladno izreci ovog rješenja imaju prekriti predstavljalo nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu i da sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se u pogledu tih informacija vodile bilo kakve javne rasprave, niti da se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi njihova objava doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Slijedom navedenog, na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku u tom dijelu je odlučeno kao u točki 5. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan