KLASA: UP/II-008-07/23-01/115
URBROJ: 401-01/11-23-2
Zagreb, 13. srpnja 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-004-01/23-01/00001, URBROJ: 533-09-23-0001 od 17. siječnja 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-004-01/23-01/00001, URBROJ: 533-09-23-0001 od 17. siječnja 2023. godine.
2. Djelomično se omogućava ......... pravo na pristup preslici rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora prosvjetne inspekcije, Područne službe prosvjetne inspekcije Rijeka KLASA: UP/I-600-04/22-02/00204, URBROJ: 533-08-22-0004 od 3. studenoga 2022. godine, na način da se na istome prekrije podatak o imenu i prezimenu te radnom mjestu zaposlenice Osnovne škole „Turnić“ na temelju čije prijave je pokrenut postupak zaštite dostojanstva radnika i postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.
3. Nalaže se Ministarstvu znanosti i obrazovanja da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) kojim je zatražila presliku rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora prosvjetne inspekcije, Područne službe prosvjetne inspekcije Rijeka KLASA: UP/I-600-04/22-02/00204, URBROJ: 533-08-22-0004 od 3. studenoga 2022. godine, temeljem članka 23. stavka 6. točke 2., a u svezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer informacija predstavlja profesionalnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da joj je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarivanje prava na pristup informacijama te da rješenje osporava u cijelosti. Nadalje, navodi da se radi o rješenju Prosvjetne inspekcije, Područne službe Rijeka koje je doneseno u postupku po njezinoj prijavi upućenoj dana 12. listopada 2022. godine te da se informacija koju je zatražila odnosi na postupanje tijela škole koja su bila predmetom inspekcijskog nadzora koji je proveden povodom njezinih podnesaka. Također, navodi da joj je rješenjem uskraćena informacija o tome što su tijela škole poduzela i kakvi su bili nalazi prosvjetne inspekcije koja je provela nadzor, a sve u vezi sa zaštitom njezinih prava. Smatra da Ministarstvo znanosti i obrazovanja pogrešno tumači odredbu članka 16. stavka 1. i 4. Zakona o prosvjetnoj inspekciji o službenoj tajni jer kao podnositeljica podneska nije zatražila tajnost identiteta niti se radi o osobnim ili drugim povjerljivim podacima koje bi prosvjetni inspektor mogao saznati u obavljanju svojih dužnosti, a koji bi bili službena tajna, odnosno tijelo javne vlasti nije ničime potkrijepilo tvrdnju da tražene informacije predstavljaju tajnu. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10.-pročišćeni tekst i 05/14.), u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica tijelu javne vlasti podnijela zahtjev za pristup informacijama od 2. prosinca 2022. godine kojim je zatražila pristup preslici rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora prosvjetne inspekcije, Područne službe prosvjetne inspekcije Rijeka KLASA: UP/I-600-04/22-02/00204, URBROJ: 533-08-22-0004 od 3. studenoga 2022. godine.
Nadalje, razvidno je da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja provelo test razmjernosti i javnog interesa o čemu je sastavilo zapisnik te, na temelju provedenog testa, rješenjem KLASA: UP/I-004-01/23-01/00001, URBROJ: 533-09-23-0001 od 17. siječnja 2023. godine odbilo zahtjev žaliteljice temeljem članka 23. stavka 6. točke 2., a u svezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija profesionalna tajna.
U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome se navodi da je provedenim testom razmjernosti i javnog interesa utvrđeni da u predmetnom slučaju potreba zaštite prava na ograničenje prevladava nad javnim interesom za dostavom rješenja Prosvjetne inspekcije koje je doneseno nakon obavljenog inspekcijskog nadzor te se postavlja pitanje primjerenosti prosljeđivanja rješenja žaliteljici, a u vezi s člankom 16. stavcima 1. i 4. Zakona o prosvjetnoj inspekciji („Narodne novine“, broj 61/11., 16/12., 98/19. i 52/21.).
Iz navedenoga proizlazi da je tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku utvrdilo da u odnosu na zatražene informacije, odnosno rješenje Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora prosvjetne inspekcije, Područne službe prosvjetne inspekcije Rijeka KLASA: UP/I-600-04/22-02/00204, URBROJ: 533-08-22-0004 od 3. studenoga 2022. godine, postoji zakonsko ograničenje, i to ono propisano u članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa je s obzirom na navedeno valjalo prvenstveno razmotriti uređenje poslovne i profesionalne tajne.
Poslovnu tajnu prema stavku 1. članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.), predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Iz navedene definicije poslovne tajne proizlazi da se inspekcijska tajna ne može podvesti pod poslovnu tajnu jer ne predstavlja proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese pravne osobe.
Nadalje, člankom 27. Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano je kako profesionalnu tajnu predstavljaju podaci o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koje saznaju svećenici, odvjetnici, zdravstveni i socijalni djelatnici, i druge službene osobe u obavljanju svog poziva.
U smislu navedene definicije, inspekcijsku tajnu također se ne može podvesti pod pojam profesionalne tajne, slijedom čega se dolazi do zaključka kako inspekcijska tajna predstavlja zasebni pravni institut normiran odredbom članka 16. stavkom 1. Zakona o Prosvjetnoj inspekciji kojom je propisano da je, provodeći inspekcijski nadzor, inspektor dužan čuvati osobne i druge povjerljive podatke koje sazna u obavljanju svojih dužnosti kao službenu tajnu te postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna. Stavkom 4. citiranog članka Zakona o prosvjetnoj inspekciji propisano je da je prosvjetna inspekcija dužna kao inspekcijsku tajnu čuvati dokumentaciju i druge podatke i činjenice u vezi s inspekcijskim postupkom te postupati s istima sukladno zakonu i drugom propisu.
Stoga je u žalbenom postupku utvrđeno da je tijelo javne vlasti je u ovom slučaju pogrešno primijenilo odredbe materijalnog prava, odnosno pogrešno utvrdilo da u konkretnom slučaju postoji ograničenje propisano člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da inspekcijska tajna ne može predstavljati ni poslovnu ni profesionalnu tajnu.
Nadalje, u žalbenom postupku, Povjerenik za informiranje ispitao je i pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, čija je provedba obvezna u skladu s odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2. dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. članka 16. propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi može li se pristup informaciji ograničiti radi zaštite zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Uzimajući u obzir citirane zakonske odredbe te razmatrajući Zapisnik sa sastanka o provedenom testu razmjernosti i javnog interesa, a čiji navodi su sadržajno jednaki navodima iz pobijanog rješenja, u žalbenom postupku utvrđeno je da tijelo javne vlasti, u prvostupanjskom postupku nije provelo test razmjernosti i javnog interesa na način da stavi u razmjer zaštitu određenog interesa, u ovom slučaju zaštitu određenog interesa koji predstavlja inspekcijsku tajnu i javnog interesa da se omogući pristup zatraženoj informaciji. Odnosno, tijelo javne vlasti nije utvrdilo koja bi šteta mogla nastati po zaštićene interese, a posljedično tome niti u kojoj mjeri šteta po zaštićene interese preteže nad javnim interesom, već se samo pozivan na odredbe članka 16. stavka 1. i 4. Zakona o prosvjetnoj inspekciji.
Osim navedenog Zapisnika, u žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta, uključujući i informacije koje su predmet ovog postupka, odnosno presliku rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora prosvjetne inspekcije, Područne službe prosvjetne inspekcije Rijeka KLASA: UP/I-600-04/22-02/00204, URBROJ: 533-08-22-0004 od 3. studenoga 2022. godine.
Stoga je Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku razmotrio je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.
Uvidom u sadržaj akta Ministarstva znanosti i obrazovanja koji je predmet ovog postupka nastali su kao rezultat postupka uređenog Zakonom o prosvjetnoj inspekciji te je uvidom u sadržaj istih utvrđeno da se odnose na utvrđivanje nepravilnosti u radu Osnovne škole „Turnić“, a vezano uz provođenje postupka zaštite dostojanstva radnika sukladno odredbi članka 134. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14., 127/17. i 98/19.) i članaka 65. i 66. Pravilnika o radu Osnovne škole „Turnić“, primjene Uredbe o uredskom poslovanju („Narodne novine“, broj 75/21.), provođenja postupka unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti sukladno odredbama članka 22. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti („Narodne novine“; broj 46/22.) i članka 16. Pravilnika o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i postupku imenovanja povjerljive osobe i njezina zamjenika Osnovne škole „Turnić“, zatim rada Povjerenstva za borbu protiv pušenja te vođenja evidencije o radnom vremenu djelatnika.
Nadalje, utvrđeno je da tražena informacija sadrži imena i prezimena fizičkih osoba i to više prosvjetne inspektorice te više zaposlenika Osnovne škole „Turnić“, a među kojima je i osoba na temelju čije prijave je postupala Prosvjetna inspekcija, odnosno na temelju čije prijave su pokrenuti postupci zaštite dostojanstva radnika i postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti.
Stoga je u žalbenom postupku razmotreno može li se pristup citiranom rješenju od 3. studenoga 2022. godine ograničiti radi zaštite interesa iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, te je utvrđeno kako bi isti trebao biti djelomično dostupan žaliteljici odnosno javnosti, primjenom odredbe članka 15. stavka 5. citiranog Zakona kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Člankom 4. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
U uvodnoj odredbi broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se tiču pravnih osoba, a osobito poduzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne podatke pravne osobe.
U članku 22. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na djelatnosti poslovnog nastana voditelja obrade ili izvršitelja obrade trebala bi obavljati u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnosti putem stabilnih aranžmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo kroz podružnicu ili društvo kćer s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.
Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.
U članku 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
U žalbenom postupku utvrđeno je da ne dolazi do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka ako se dostave osobni podaci kao što su ime i prezime više prosvjetne inspektorice zaposlenika Osnovne škole „Turnić“, s obzirom da se radi o zaposlenicima tijela javne vlasti koji su za obavljanje poslova u tijelu javne vlasti plaćeni iz javnih sredstava.
Međutim, u odnosu na zaposlenicu Osnovne škole „Turnić“, koja je ujedno i pokrenula postupke zaštite dostojanstva radnika i postupak unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti, Povjerenik za informiranje utvrdio je da u na podatak o imenu i prezimenu te fizičke osobe nema prevladavajućeg interesa da se taj podatak javno objavljuje ili pruža, osobito uzimajući u obzir odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka, kao i činjenicu da se radi o postupcima čije je provođenje uređeno posebnim propisima iz kojih proizlazi da se radi o postupcima u kojima je s posebnom pažnjom potrebno postupati prema osobi na temelju čijih prijava su navedeni postupci pokrenuti.
Vezano uz navode iz žalbe da je žaliteljica podnositeljica prijedloga za provođenje inspekcijskog nadzora u kojem su nastale informacije koje su predmet ovog postupka te nije tražila od inspekcije čuvanje svog identiteta, valja naglasiti da je člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano načelo jednakosti svih korisnika u ostvarivanju prava na pristup informacijama, pa stoga navedena činjenica ne može utjecati na odlučivanje u ovom postupku, odnosno u ostvarivanju prava na pristup informacijama žaliteljica ima pravo na jednaki opseg informacija kao i bilo koji drugi korisnik. Prilikom omogućavanja pristupa nekoj informaciji temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, ta informacija postaje javnom i mora na isti način biti dostupna svakom korisniku koji bi istu zatražio zahtjevom.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/22.) riješeno kao u točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.
Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se tijelu javne vlasti nalaže rješavanje zahtjeva za pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan