URBROJ: 401-01/05-23-4
Zagreb, 24. veljače 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/22-01/9, URBROJ: 513-07-21-17-22-4 od 5. srpnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
Odbija se žalba ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/22-01/9, URBROJ: 513-07-21-17-22-4 od 5. srpnja 2022. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/22-01/9, URBROJ: 513-07-21-17-22-4 od 5. srpnja 2022. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj), odnosno pristup sljedećim podacima za potrebe kaznenog postupka pred Općinskim sudom u Virovitici: “kada je i točno kojeg datuma (kojeg dana) izvršen inspekcijski nadzor od strane nadležnog tijela Ministarstva financija u lokalu ENIGMA, u Orahovici, ulica Franje Gavrančića br. 2, tijekom mjeseca ožujka 2019. godine ili u neki drugi termin; koje nepravilnosti su tom prilikom utvrđene, koje sankcije odnosno kazne su nakon toga izrečene prekršitelju (pravnoj ili fizičkoj osobi), da li su kažnjeni kazne platili“. Predmetni zahtjev je odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 6. a u svezi s člankom 15. stavak 2. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama jer zatražene informacije predstavljaju poreznu tajnu sukladno zakonu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je dana 17. lipnja 2022. godine podnio zahtjev za pristup informacijama Ministarstvu financija tražeći da mu se dostave podaci o izvršenom inspekcijskom nadzoru u ugostiteljskom objektu ENIGMA u Orahovici, koji je u vlasništvu fizičke osobe, odnosno podaci o svim nepravilnostima koje su prilikom tog inspekcijskog nadzora utvrđene i zbog kojih su prema njegovom saznanju pravnoj i odgovornoj osobi izrečene novčane kazne. U žalbi nadalje navodi da mu tijelo javne vlasti nije u zakonom predviđenom roku riješilo zahtjev od 17. lipnja 2022. godine, te da ne prihvaća razloge tijela javne vlasti navedene u osporavanom rješenju da zatraženi podaci predstavljaju poreznu tajnu, jer nezakonito postupanje nikako ne može biti porezna tajna jer bi se na taj način štitile osobe koje krše pozitivne propise Republike Hrvatske. Isto tako naglašava da je neutemeljen stav tijela javne vlasti da u konkretnom slučaju prevladava zaštita interesa poreznog obveznika nad javnim interesom. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informacije koje su predmet postupka.
U drugostupanjskom postupku, uvidom u spis dostavljenog predmeta, utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 17. lipnja 2022. godine zatražio Ministarstvo financija pristup sljedećim podacima za potrebe kaznenog postupka pred Općinskim sudom u Virovitici: “kada je i točno kojeg datuma (kojeg dana) izvršen inspekcijski nadzor od strane nadležnog tijela Ministarstva financija u lokalu ENIGMA, u Orahovici, ulica Franje Gavrančića br. 2, tijekom mjeseca ožujka 2019. godine ili u neki drugi termin; koje nepravilnosti su tom prilikom utvrđene, koje sankcije odnosno kazne su nakon toga izrečene prekršitelju (pravnoj ili fizičkoj osobi), da li su kažnjeni kazne platili“. Uvidom u Obrazac zahtjeva za pristup informacijama utvrđeno je da žalitelj uvodno navodi da je u mjesecu ožujku 2019. godine izvršen inspekcijski nadzor u ugostiteljskom objektu ENIGMA u Orahovici, u vlasništvu fizičke osobe, te da su prilikom inspekcijskog nadzora utvrđene određene nepravilnosti, te da je obrtu i odgovornoj osobi vjerojatno izrečena novčana kazna. Nadalje navodi da je te nepravilnosti on osobno prijavio nadležnom tijelu.
Iz podataka dostupnih u spisu predmeta je vidljivo da je Ministarstvo financija predmetni zahtjev zaprimilo dana 17. lipnja 2022. godine, te je isti dana 27. lipnja 2022. godine, putem elektroničke pošte proslijedilo službenici za informiranje Porezne uprave-Središnji ured.
Nadalje je uvidom u spis predmeta utvrđeno da je službenica za informiranje Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnji ured, donijela dana 5. srpnja 2022. godine rješenje KLASA: UP/I-032-01/22-01/9, URBROJ: 513-07-21-17-22-4, kojim je odbijen zahtjev žalitelja pozivajući se na odredbu članka 23. stavak 6. a u svezi s člankom 15. stavak 2. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da zatražene informacije predstavljaju poreznu tajnu sukladno zakonu.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je tijelo javne vlasti je osporenim rješenjem odbilo zahtjev žalitelja pozivajući se na odredbu članka 23. stavak 6. a u svezi s člankom 15. stavak 2. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da zatražene informacije predstavljaju poreznu tajnu sukladno zakonu. Nadalje se u osporenom rješenju navodi da je sukladno odredbama članka 8. stavka 1. Općeg poreznog zakona, porezno tijelo dužno čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. Isto tako je u skladu sa odredbom članka 8. stavka 3. Općeg poreznog zakona propisana obveza čuvanja porezne tajne za sve službene osobe poreznog tijela i druge osobe uključene u porezni postupak. U rješenju tijelo javne vlasti naglašava da ukoliko bi nadležni sud pred kojim se vodi kazneni postupak, zatražio podatke od Porezne uprave, obveza čuvanja porezne tajne ne bi bila povrijeđena jer je odredbom članka 8. stavka 5. točke 3. Općeg poreznog zakona propisano da obveza čuvanje porezne tajne nije povrijeđena ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekršajnog, kaznenog ili sudskog postupka.
Iz spisa predmeta je vidljivo da je u tijeku postupka po zahtjevu, tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa te utvrdilo da se zatražena informacija nalazi u kategoriji izuzetka i da se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite zaštićenog interesa poreznog obveznika iz članka 15. stavak 2. točka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija porezna tajna. Tijelo javne vlasti smatra da da postoji jasna i precizna osnova za ograničenje pristupu informaciji, te da bi pristupom zatraženoj informaciji interes zaštite određenog prava bio ozbiljno povrijeđen.
Uvidom u predmetnu informaciju, utvrđeno je da informacija dostavljena nastavno na postavljena pitanja iz zahtjeva žalitelja, “kada je i točno kojeg datuma (kojeg dana) izvršen inspekcijski nadzor od strane nadležnog tijela Ministarstva financija u lokalu ENIGMA, u Orahovici, ulica Franje Gavrančića br. 2, tijekom mjeseca ožujka 2019. godine ili u neki drugi termin; koje nepravilnosti su tom prilikom utvrđene, koje sankcije odnosno kazne su nakon toga izrečene prekršitelju (pravnoj ili fizičkoj osobi), da li su kažnjeni kazne platili“, odnosno podaci o izvršenom inspekcijskom nadzoru u ugostiteljskom objektu ENIGMA u Orahovici, podaci o svim nepravilnostima koje su prilikom tog inspekcijskog nadzora utvrđene i izrečene novčane kazne, predstavlja poreznu tajnu sukladno relevantnom zakonu.
Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija porezna tajna, sukladno zakonu.
Nadalje, odredbom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. U stavku 3. istog članka Zakona propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Porezni postupak kao poseban upravni postupak u kojemu se utvrđuju prava i obveze poreznog obveznika, propisan je Općim poreznim zakonom („Narodne novine“ broj 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 42/20). Odredbom članka 8. stavak 1. Općeg poreznog zakona propisano je da je porezno tijelo dužno čuvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke u vezi s poreznim postupkom kojima raspolaže, kao i podatke koje razmjenjuje s drugim državama u poreznim stvarima. Isto tako je stavkom 3. istog članka propisano da se obveza čuvanja porezne tajne odnosi na sve službene osobe poreznog tijela i druge osobe uključene u porezni postupak, a stavkom 4. članka 8. Općeg poreznog zakona, da je obveza čuvanja porezne tajne povrijeđena ako se činjenice navedene u spomenutom stavku 1. članka 8. neovlašteno koriste ili objave.
Nadalje je odredbom članka 8. stavak 2. Općeg poreznog zakona propisano što se ne smatra poreznom tajnom, i to je podatak o datumu upisa u sustav poreza na dodanu vrijednost ili ispisa iz sustava poreza na dodanu vrijednost te podatak o poreznim obveznicima koji su davali lažne podatke s namjerom umanjenja svoje ili tuđe obveze poreza na dodanu vrijednost (kružne prijevare poreza na dodanu vrijednost) ako je to utvrđeno u porezno-pravnom postupku. Nadalje, odredba članka 8. stavkom 5. istog zakona propisuje da obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena ako se poreznom jamcu omogući uvid u podatke o poreznom obvezniku bitne za njegov odnos prema poreznom obvezniku; ako se članove društva osoba upozna s činjenicama bitnima za oporezivanje društva; ako se iznose podaci tijekom poreznog, prekršajnog, kaznenog ili sudskog postupka; ako se iznose podaci uz pisani pristanak osobe na koju se ti podaci odnose; ako se iznose podaci za potrebe naplate poreznog duga; ako se podaci daju na zahtjev drugog javnopravnog tijela koje po službenoj dužnosti traži podatke nužne za ostvarivanje prava pred tim tijelom povodom zahtjeva stranke u postupku, a koje bi inače stranka trebala sama pribaviti; ako ustrojstvene jedinice Ministarstva financija međusobno dostavljaju podatke koji mogu biti od utjecaja na utvrđivanje prava i obveza poreznih obveznika; ako se podaci daju u skladu s postupcima propisanim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i drugim međunarodnim ugovorima u poreznim stvarima koji su u primjeni u Republici Hrvatskoj; ako se podaci daju u skladu s postupkom propisanim ovim Zakonom za pružanje i dobivanje pravne pomoći i ako se podaci daju sukladno zakonu kojim se uređuje administrativna suradnja u području poreza. Člankom 8. stavkom 5. Općeg poreznog zakona propisani su slučajevi kada obveza čuvanja porezne tajne nije povrijeđena.
Odredbom članka 118. stavak 1. Općeg poreznog zakona propisano je da porezni nadzor obuhvaća provjeru jedne ili više vrsta poreza te svih činjenica bitnih za oporezivanje, knjigovodstvenih isprava i evidencija, poslovnih događaja i svih drugih podataka, evidencija i isprava bitnih za oporezivanje.
Nastavno na navedene odredbe Općeg poreznog zakona, koje obvezuju porezno tijelo na čuvanje porezne tajne svih podataka u poreznom postupku te propisuju slučajeve kada se može omogućiti uvid u te podatke i koji podaci se ne smatraju poreznom tajnom, te nastavno na sadržaj zatraženih informacija žalitelja u svezi inspekcijskog nadzora od strane nadležnog tijela Ministarstva financija u točno određenom ugostiteljskom objektu, i prema konkretiziranom poreznom obvezniku, te utvrđenih nepravilnosti prilikom inspekcijskog nadzora, kao i kazni koje su nakon toga izrečene prekršitelju (pravnoj ili fizičkoj osobi), valja istaknuti da se navedeno traženje žalitelja ne može svrstati ni pod jedan izuzetak propisan odredbom članka 8. stavka 5. Općeg poreznog zakona te mu se ne može omogućiti uvid u podatke o poreznom obvezniku. Navedeno traženje žalitelja predstavlja traženje podataka koje je porezno tijelo dužno čuvati kao poreznu tajnu. Ukoliko bi porezno tijelo podatke iz poreznog postupka neovlašteno odavalo trećim osobama, odnosno neovlašteno koristilo ili objavilo, istim postupanjem bila bi povrijeđena obveza čuvanja porezne tajne.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u sadržaj u žalbenom postupku dostavljenih informacija te ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa je sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. navedenog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.
S obzirom na jasnu i preciznu osnovu za ograničenje pristupu informaciji iz Općeg poreznog zakona, Povjerenik za informiranje je mišljenja da je zatražena informacija porezna tajna te da prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi omogućavanjem pristupa podacima bila ozbiljno povrijeđena zaštita interesa poreznog obveznika, odnosno porezna tajna te da javni interes u konkretnom slučaju ne preteže u odnosu na poreznu tajnu. Također, iz zahtjeva žalitelja vidljiv žaliteljev privatni interes s obzirom da je naveo da je pokrenut postupak povodom privatne tužbe za koji je tijelo javne vlasti u obrazloženju rješenja navelo da informacije mogu dostaviti u tom postupku na zahtjev suda, u kojem slučaju obveza porezne tajne ne bi bila povrijeđena.
Osim toga, također se ističe kako iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve rasprave u odnosu na taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Razmatrajući sve prethodno navedeno te predmetni zahtjev žalitelja, Povjerenik za informiranje zaključuje kako je žalba žalitelja protiv navedenog rješenja neosnovana, s obzirom da je u drugostupanjskom postupku utvrđeno da tijelo javne vlasti po predmetnom zahtjevu ispravno u osporenom rješenju ispravno odlučilo odbivši zahtjev žalitelja te je rješenje pravilno i na zakonu osnovano
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan