KLASA: UP/II-008-07/22-01/1168

URBROJ: 401-01/04-23-9

Zagreb, 6. veljače 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva zdravstva KLASA: 008-01/22-01/71, URBROJ: 534-07-1-1/2-22-3 od 13. srpnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Ministarstva zdravstva KLASA: 008-01/22-01/71, URBROJ: 534-07-1-1/2-22-3 od 13. srpnja 2022. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici:

- Elektroničkog zapisa o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za ......... od 23. svibnja 2018. godine, na način da se na istoj prekrije datum rođenja, državljanstvo, osobni broj i OIB ........., te se u tim dijelovima zahtjev odbija,

- Diplome ......... od 18. svibnja 2015. godine, koju je izdalo Sveučilište u Splitu, Podružnica Sveučilišni odjel za forenzične znanosti, na način da se na istoj prekriju datum, mjesto i država rođenja, datum završetka studija, broj ECTS bodova te se u tim dijelovima zahtjev odbija.

3. Nalaže se Ministarstvu zdravstva da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Ministarstva zdravstva odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je zatražena dostava diplome bivše zaposlenice Ministarstva zdravstva gospođe ......... te dostava podataka koji se odnose na radno iskustvo imenovane za vrijeme njenog rada u navedenom Ministarstvu. Zahtjev je odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako je Ministarstvo zdravstva u pobijanom rješenju ocijenilo da je pravo na pristup informacijama u svezi sa zapošljavanjem odnosno primanjem u državnu službu temeljem javno objavljenog rješenja Ministarstva zdravstva KLASA: UP/I-112-02/18-01/19, URBROJ: 534-02-3-1/3-18-1 od 8. studenog 2018.), i tada i danas aktualne predsjednice Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata iz Splita (dakle, javne osobe) gospođe ......... radi zaštite njenih osobnih podataka potrebno ograničiti, odnosno da je zaštita njenih osobnih podataka razmjerno važnija od javnog interesa da žalitelj, a time i hrvatska javnost, sazna(ju) je li njeno zapošljavanje u Ministarstvu zdravstva bilo poslovno opravdano i zakonito, je li ona za to imala odgovarajuću fakultetsku (VSS) diplomu i, glede trajanja i vrste prethodnog stručnog rada, potrebni radni staž ili je to njeno zapošljavanje u Ministarstvu zdravstva bilo politički, medijski ili na neki treći način iznuđeno, neregularno i prekinuto ako je bilo takvo. Nadalje, navodi kako je zaprimio molbu jedne djelatne hrvatske zdravstvene radnice, koja pred Ministarstvom zdravstva i pred svim ostalim institucijama želi ostati anonimnom, da joj pribavi službene odgovore Ministarstva zdravstva na dva sljedeća njena pitanja: „1. temeljem koje je i čije visokoškolske diplome (o kojem je točno fakultetu riječ?) bivša zaposlenica Ministarstva zdravstva RH i tada i danas aktualna predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata iz Splita gospođa ......... bila zaposlena u Ministarstvu zdravstva RH?, 2. temeljem kojeg je (podrazumijeva se, prethodnog, dotadašnjeg) radnog iskustva gospođa ......... bila zaposlena u Ministarstvu zdravstva RH?“. Pri tome ističe, kako je zamoljen da pribavi presliku visokoškolske (VSS) diplome gospođe .......... Nadalje, ističe kako navedena zdravstvena radnica pretpostavlja da gospođa ......... pri tom zapošljavanju u Ministarstvu zdravstva nije mogla imati ni odgovarajuću visokoškolsku diplomu ni odgovarajući radni staž te tom kontekstu smatra indikativnim da je njen radni odnos u Ministarstvu zdravstva prekinut iz javnosti nepoznatog razloga, a naknado je žalitelja upozorila i kako je udruga gospođe ......... dana 9. kolovoza 2022. godine aktualnom ministru zdravstva, izv. prof. dr. sc. Viliju Berošu, dr. med., poslala otvoreno pismo, u kojem mu je “predložila suradnju i besplatnu pomoć”. S obzirom da je gospođa ......... u nizu svojih javnih nastupa rad aktualnog ministra zdravstva grubo/najgrublje javno kritizirala, stečen je dojam da je možda posrijedi pokušaj tzv. reketarenja aktualnog ministra zdravstva, a time i Vlade RH i njenog predsjednika kako bi oni njenoj udruzi ponudili financiranje te suradnje, ostalih njenih projekata, a možda i ponovni prijam gospođe ......... u državnu službu ili će ih u suprotnom u dostupnim joj prooporbenim medijima nastaviti prozivati. Zaključuje, kako temeljem svega navedenog hrvatska javnost ima pravo znati ima li ta već poznata javna osoba koja stanje u javnom zdravstvu, Vladinu zdravstvenu politiku i rad aktualnog ministra zdravstva često grubo javno kritizira i koja svoju udrugu i sebe osobno javno nudi kao rješenje “velikih problema u sustavu hrvatskog javnog zdravstva” za to stručnu podlogu i nenarušeni moralni kredibilitet. Žalitelj navodi, kako s obzirom na vrlo veliku medijsku prisutnost i izrazitu važnost tema kojima se javno bavi gđa ......... i drugi podaci u svezi s njenim radom u Ministarstvu zdravstva, kao npr. o razlogu prekida radnog odnosa, nesumnjivo su od velikog javnog interesa. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj dana 24. svibnja 2022. godine, putem elektroničke pošte, uputio Ministarstvu zdravstva zahtjev za dostavu podataka u vezi sa zapošljavanjem gospođe ......... u Ministarstvu zdravstva, a u zahtjevu je naveo kako je zaprimio molbu jedne zdravstvene radnice, koja pred Ministarstvom zdravstva želi ostati anonimna, da joj pribavi odgovore na sljedeća pitanja: „1. temeljem koje i čije temeljem koje je i čije visokoškolske diplome (o kojem je točno fakultetu riječ?) bivša zaposlenica Ministarstva zdravstva RH aktualna predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata iz Splita gospođa ......... bila zaposlena u Ministarstvu zdravstva RH?, 2. temeljem kojeg je (podrazumijeva se, prethodnog, dotadašnjeg) radnog iskustva gospođa ......... bila zaposlena u Ministarstvu zdravstva RH?“. Ujedno je u zahtjevu žalitelj naveo kako je zamoljen da pribavi presliku te visokoškolske diplome gospođe ........., pa moli Ministarstvo da mu dostavi.

Nadalje, uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je Ministarstvo zdravstva dopisom KLASA: 008-01/22-01/71, URBROJ: 534-07-1-1/2-22-2 od 10. lipnja 2022. godine, sukladno članku 22. Zakona o pravu na pristup informacijama obavijestilo žalitelja o produženju roka za ostvarivanje prava na pristup informaciji zbog potrebe provođenja testa razmjernosti i javnog interesa. Također, utvrđeno je da je nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa Ministarstvo zdravstva donijelo rješenje KLASA: 008-01/22-01/71, URBROJ: 534-07-1-1/2-22-3 od 13. srpnja 2022. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Ujedno je dopisom KLASA: 008-01/22-01/71, URBROJ: 534-07-1-1/2-22-4 od 14. srpnja 2022. godine Ministarstvo zdravstva obavijestilo žalitelja da je gospođa ......... bila državna službenica Ministarstva zdravstva odnosno da je ista zasnovala u Ministarstvu zdravstva radni odnos s danom 20. ožujka 2019. godine sukladno rješenju o rasporednu na radno mjesto pod oznakom KLASA: UP/I-112-02/19-02/31, URBROJ: 534-02-3-1/3-19-1 od 15. ožujka 2019. godine.

U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se kako je ne temelju provedenog testa razmjernosti i javnog interesa utvrđeno da prevladava zaštita osobnih podataka i da je potrebno ograničiti pravo na pristup informacijama te da je moguće učiniti dostupnim samo podatak je li i od kada je državna službenica ......... bila državna službenica Ministarstva zdravstva.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Dana 25. lipnja 2022. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 69/22) te isti nije bio na snazi u vrijeme podnošenja žaliteljeva zahtjeva za pristup informacijama, stoga se Ministarstvo zdravstva u pobijanom rješenju pozvalo na pogrešnu odredbu Zakona o pravu na pristup informacijama kada je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 6. točke 2. umjesto  tada važećeg članka 23. stavka 5. točke 2. kojim je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavom 1. ovog Zakona.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

Ministarstvo zdravstva je tijekom žalbenog postupka kao informacije koje su predmet postupka dostavilo Povjereniku za informiranje dana 13. prosinca 2022. godine presliku diplome ......... koju je izdalo Sveučilište u Splitu, Podružnica Sveučilišni odjel za forenzične znanosti od 18. svibnja 2015. godine (KLASA: 602-04/15-16/0008, URBROJ: 2181-227-05-01-15-0001) te dana 26. siječnja 2023. godine presliku elektroničkog zapisa o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za ......... (KLASA: 034-04/18-03/6, URBROJ: 341-25-05/8-18-89583) od 23. svibnja 2018. godine. S obzirom da pojedini dijelovi brojčanih oznaka na dostavljenim preslikama dokumenata nisu sasvim čitljivi, zbog moguće pogreške u navođenju istih one nisu navedene u izreci, već samo u obrazloženju ovog rješenja.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio može li se žalitelju omogućiti pristup zatraženim informacijama odnosno da li se pristup istima može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama i da li bi omogućavanjem pristupa bio ozbiljno povrijeđen interes koji se štiti te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da ista sadrži određene osobne podatke fizičkih osoba kao što su ime i prezime, datum, mjesto i država rođenja, državljanstvo, osobni broj, OIB, stručna sprema, radno iskustvo, stečeni akademski naziv, broj stečenih ECTS bodova, datum završetka studija i drugo.

U članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja prava na pristup informacijama. Tako je člankom 15. stavkom 2. točkom 4. navedenog Zakona propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u konkretnom slučaju zaštićen. Naime, kada korisnik zahtjevom za pristup informacijama zatraži informacije koje sadrže osobne podatke, sukladno odredbi članka 16. stavka 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka, a tu je i primjena odredbe članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima. Osim navedenog, treba uzeti u obzir i mogućnost primjene odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj će se preostali dijelovi informacije učinili dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koje podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. navedenog članka.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženoj dokumentaciji, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa istoj otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženoj dokumentaciji u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada Ministarstva zdravstva, kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Naime, u žalbenom postupku je utvrđeno da je osoba u odnosu na koju su zatraženi podaci primljena u državnu službu u Ministarstvo zdravstva temeljem Javnog natječaja Ministarstva zdravstva KLASA: 112-02/18-01/43, URBROJ: 534-02-3-1/1-18-2 od 16. kolovoza 2018. godine, objavljenog u „Narodnim novinama“, broj 78/18 dana 31. kolovoza 2018. godine. Iz teksta citiranog Javnog natječaja, kao i iz javno objavljenog rješenja Ministarstva zdravstva KLASA: UP/I-112-02/218-01/19, URBROJ: 534-02-3-1/3-18-1 od 8. studenoga 2018. godine o prijmu u državnu službu, razvidno je da su uvjeti za prijam na radno mjesto: završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij zdravstvene, pravne, ekonomske ili druge društvene struke te studij interdisciplinarnih kognitivnih znanosti, 12 mjeseci radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, znanje engleskog jezika, položen državni stručni ispit i poznavanje rada na osobnom računalu. Također, iz teksta citiranog Javnog natječaja razvidno je da su kandidati uz prijavu na javni natječaj bili dužni, između ostalog, priložiti preslik diplome i dokaze o ukupnom radnom iskustvu i radnom iskustvu na odgovarajućim poslovima: a) elektronički zapis o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, b) neovjeren preslik ugovora o radu ili potvrdu poslodavca (koja mora sadržavati vrstu poslova koju je obavljao i vremensko razdoblje u kojem je kandidat obavljao navedene poslove). Sukladno navedenom, informacije koje žalitelj traži odnose se na osobu koja je primljena u državnu službu u Ministarstvo zdravstva i iz istih je vidljivo da li primljena osoba ispunjava određene uvjete natječaja odnosno da li ima odgovarajuću stručnu spremu i potrebno radno iskustvo.

S obzirom da se kod zapošljavanja kandidata koji su izabrani na natječajima koje provode tijela javne vlasti radi o raspolaganju sredstvima tog tijela koje odabranom kandidatu isplaćuje plaću, Povjerenik za informiranje je stava da se javni interes za informacije iz kojih je vidljivo zadovoljavaju li izabrani kandidati na takvim natječajima uvjete koji su u njima propisani podrazumijeva, uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li izabrani kandidat uvjete iz natječaja odnosno da li se prilikom provođenja natječaja poštovala procedura navedena u natječaju.

Dakle, za određene informacije se presumira javni interes ako iste doprinose ostvarenju temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, odgovornost, zakonitost i odgovorno raspolaganje javnim sredstvima.

U žalbenom postupku je utvrđeno da u konkretnom slučaju omogućavanje pristupa podacima o imenu i prezimenu osobe izabrane na javnom natječaju i zaposlene u Ministarstvu zdravstva, njenom radnom iskustvu i stručnoj spremi, kao i imenu i prezimenu rektora i pročelnika navedenih na diplomi, te njihovih vlastoručnih potpisa, ne bi dovelo do povrede osobnih podataka .

Međutim, s obzirom da bi davanjem osobnih podataka koji su sadržani u dostavljenim dokumentima, poput osobnog identifikacijskog broja, datuma, mjesta i države rođenja, državljanstva, datuma završetka studija, broja ostvarenih ECTS bodova došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno kako se žalitelju može odobriti djelomičan pristup informacijama na način kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja. Naime, u odnosu na te podatke utvrđeno je da ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa istima, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa tim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život osobe, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo iste zaštititi. Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21), u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan