KLASA: UP/II-008-07/22-01/818
URBROJ: 401-01/11-23-4
Zagreb, 21. veljače 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Grada Svete Nedelje KLASA: UP/I-008-03/22-01/01, URBROJ: 238-29-02/3-22-12 od 8. lipnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Grada Svete Nedelje KLASA: UP/I-008-03/22-01/01, URBROJ: 238-29-02/3-22-12 od 8. lipnja 2022. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 25. svibnja 2022. godine, kojim je zatražio dostavu dopisa (opomene, kazne) dostavljenog njegovoj mami, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da mu je pobijanim rješenjem odbijeno pravo pristupa informaciji, odnosno rješenju ili obveznom prekršajnom nalogu izdanom njegovoj majci koja je vlasnica kuće u kojoj samo on ima prebivalište, te da je dobio sve informacije o informaciji, osim same informacije, a pristup informaciji mu je spriječen zbog zaštite osobnih podataka njegove majke od njegove malenkosti i pošto ima sve mamine podatke, ne vidi razlog da ih Grad Sveta Nedelja skriva od njega. Nadalje, navodi da je odbijanje pristupa informaciji rezultiralo nepodnošenjem pravodobnog prigovora na izdano rješenje i obvezni prekršajni nalog i kaznom 500 + 100 kuna kojeg je prekasno dobio od majke iz Požege u Njemačku gdje se sada nalazi. Također, navodi da se u rješenju pogrešno navodi da nije korisnik navedene nekretnine, s obzirom da računi za komunalnu i slivnu naknadu dolaze na njegovo ime, pa je trebalo biti jasno da je korisnik navedene građevine. Ističe da mu je ovakvim postupanjem uskraćen pravovremeni pristup informaciji i pravo podnošenja prigovora i žalbi ili otklanjanja nepravilnosti ako su postojale, pa je cijelim postupkom namjerno doveden u situaciju da propusti rok za žalbu te mu je uskratom prava na pristup informacijama nanesena šteta koja se može ispraviti jedino na način da Grad Sveta Nedelja povuče spomenuti obvezni prekršajni nalog i rješenje i oslobodi njegovu mamu kazne od 500 + 100 kuna i zbog uskrate pristupa informaciji i zbog toga što trava nije bila visoka da bi se išlo u kažnjavanje, ili na način da se njegov dopis gradonačelniku Grada Svete Nedelje smatra prihvatljivim odgovorom na obvezni prekršajni nalog te da se postupak nastavi pred sudom gdje će od komunalnog redara zahtijevati informaciju u vidu dokaza zataknutog stanja i osnove za opominjanje i kažnjavanje. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba nije osnovana.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 25. svibnja 2022. godine putem elektroničke pošte tijelu javne vlasti dostavio zahtjev za pristup informacijama sljedećeg sadržaja: „Poštovani, moja mama iz Požege mi je prije 13 dana poslala SMS kako je dobila kaznu na 500 kuna od Grada Svete Nedelje i da se nešto „mora skresati“ vjerojatno u mom vrtu. Molim da mi se dostavi kopija tog dopisa (opomene, kazne) poslanog mami.“ Nadalje, utvrđeno je da je Grad Sveta Nedelja postupajući po predmetnom zahtjevu donio rješenje KLASA: UP/I-008-03/22-01/01, URBROJ: 238-29-02/3-22-12 od 8. lipnja 2022. godine kojim se odbija zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su zatražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
U obrazloženju pobijanog rješenja citiraju se odredbe članka 19. stavka 1. i članka 118. stavka 1. Odluke o komunalnom redu (Glasnik Grada Svete Nedelje, broj 7/2020) te se navodi da je sukladno navedenima doneseno rješenje kojim je naloženo vlasniku katastarske čestice na adresi Strmec, Hrvatskih branitelja 50, da istu uredi u roku od osam dana, a uputom o pravnom lijeku omogućena je predaja žalbe u roku od osam dana od primitka rješenja koju nije iskoristi vlasnik označene nekretnine, odnosno nije podnio žalbu u kojoj bi bilo navedeno da vlasnik čestice nije ujedno i korisnik iste te imenovao korisnika. Nadalje, navodi se da tijekom cjelokupnog upravnog postupka žalitelj nije utvrđen niti kao vlasnik niti kao korisnik označene nekretnine te mu se odbija zahtjev za dostavom opomene, ispravno rješenja te dokumenta na osnovu kojeg je isto sastavljeno. Također, navodi se da, s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o obradi osobnih podataka, primjenjuju odredbe propisa kojima je regulirana zaštita osobnih podataka (Opća uredba o zaštiti podataka), a Odluka o komunalnom redu jasno propisuje kome se dostavlja rješenje, u konkretnom slučaju ne prevladava javni interes u odnosu na zaštićenu privatnost pojedinca te javna objava označenih osobnih podataka ne bi bila opravdana.
Tijelo javne vlasti dostavilo je na nadležno postupanje Povjereniku za informiranje spis predmeta, te sukladno odredbi članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, i informaciju koja je predmet ovog postupka, odnosno obvezni prekršajni nalog br. 25/22 KLASA: UP/I-363-04/22-06/35, URBROJ: 238-29-04/1122-2 od 26. svibnja 2022. godine.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. , a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iako se u obrazloženju pobijanog rješenja navodi tek da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa, iz dostavljenog spisa ne proizlazi da je u prvostupanjskom postupku tijelo javne vlasti provelo postupak sukladno članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da o istome nije dostavljen nikakav dokaz, pa je stoga isti trebalo provesti u žalbenom postupku.
U konkretnom slučaju, očito je da žalitelj ima određeni interes za traženom informacijom, a što je vidljivo iz njegove žalbe u kojoj se navodi, međutim činjenica što žalitelj ima određeni interes za tim informacijama, ne govori u prilog odobravanju pristupa istima, jer sukladno članku 18. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama korisnici nisu dužni navoditi zbog čega traže pristup informaciji, niti se pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
S obzirom da iz navoda žalbe jasno je kako žalitelj nastoji svoj partikularni interes za dobivanjem informacije vezan uz člana njegove obitelji prikazati kao javni, valja istaknuti da je u članku 8. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju, a u članku 9. citiranog Zakona da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi. Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi se na sve korisnike prava na pristup informacijama jednako, pa stoga postavljeni zahtjev žalitelja treba razmatrati kao da ga je postavila bilo koja druga osoba fizička ili pravna, domaća ili strana.
Dakle, ukoliko bi se zatražene informacije omogućile žalitelju, te iste informacije bi se onda trebale, sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama, omogućiti bilo kojoj drugoj osobi koja bi ih zatražila, pri čemu treba imati na umu da sukladno gore citiranom članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.
Sukladno navedenome, u ostvarivanju prava na pristup informacijama nije odlučna veza između korisnika i informacije koja je predmet postupka, odnosno pristup traženoj informaciji će se omogućiti ili ograničiti bez obzira na to ima li korisnik partikularni interes za dobivanje informacije, s obzirom da se u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama treba utvrditi postojanje, odnosno pretezanje javnog interesa u odnosu na pojedinačne zaštićene interese iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa stoga razlozi koje žalitelj navodi u predmetnoj žalbi, odnosno njegovi navodi o obiteljskom odnosu s fizičkom osobom kojoj je izdan Obvezni prekršajni nalog br. 25/22 KLASA: UP/I-363-04/22-06/35, URBROJ: 238-29-04/1122-2 od 26. svibnja 2022. godine, nisu odlučni u odlučivanju o zahtjevu za pristup informacijama temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
U žalbenom postupku je, uvidom u informaciju koja je predmet žaliteljevog zahtjeva utvrđeno da ista sadrži osobne podatke fizičke osobe kojoj je izrečen citirani Obvezni prekršajni nalog od 26. svibnja 2022. godine, i to ime i prezime, adresu i državljanstvo. Međutim, utvrđeno je da informacija sadrži i podatke o počinjenju prekršaja i izrečenoj kazni.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Provodeći test razmjernosti, Povjerenik za informiranje je utvrdio da bi omogućavanje pristupa informaciji u konkretnom slučaju dovelo bi do povrede osobnih podataka i moguće zlouporabe tih podataka te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes. Naime, dostavom obveznog prekršajnog naloga izdanog fizičkoj osobi, ovom konkretnom slučaju došlo bi do nepotrebnog zadiranja u njezin privatni život. Budući da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i određeni čimbenici svojstveni za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet te osobe, omogućavanje pristupa osobnim podacima u konkretnom slučaju predstavljalo bi nepotrebno zadiranje u tuđi privatni život, osobito imajući u vidu da sukladno ranije citiranom članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi, stoga razlozi koje žalitelj navodi nisu dovoljan pravni temelj za omogućavanje pristupa traženoj informaciji za koju ne postoji širi javni interes.
Osim toga, iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano zatraženu informaciju, niti da se ista odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično. Uzeto je u obzir da u konkretnom slučaju ne radi o raspolaganju javnim sredstvima, a koji podaci bi javnosti bili dostupni i bez provođenja postupka testa razmjernosti i javnog interesa.
U žalbenom postupku razmotreno je i može li se u konkretnom slučaju primijeniti odredba članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama o djelomičnom omogućavanju pristupa informacijama, te je utvrđeno da bi se omogućavanjem pristupa preslici citiranog Obveznog prekršajnog naloga od 26. svibnja 2022. godine na kojem bi se prekrilo ime. prezime, adresa i podatak o državljanstvu te drugi prethodno navedeni podaci, izgubio smisao omogućavanja pristupa tim informacijama.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.
Na temelju provedenog žalbenog postupka, Povjerenik za informiranje je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka jer tijelo javne vlasti nije u prvostupanjskom postupku provelo postupak testa razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, međutim navedeni nedostatak je takav da nije mogao utjecati na rješenje ove upravne stvari. Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan