KLASA: UP/II-008-07/22-01/1528
URBROJ: 401-01/06-23-3
Zagreb, 13. ožujka 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Gradska plinara Zagreb d.o.o. od 14. studenoga 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Gradska plinara Zagreb d.o.o. od 14. studenoga 2022. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama sljedećih informacija:
- Ugovor o pozajmici 8-2021, SEP-123/2021 od 30. lipnja 2021. godine, I. Aneks Ugovora o pozajmici 8-2021 (SEP-123/2021) od 25. kolovoza 2021. godine, II. Aneks Ugovora o pozajmici 8-2021 (SEP-123/2021) od 5. studenoga 2021. godine, i III. Aneks Ugovora o pozajmici 8-2021 (SEP-123/2021) od 7. lipnja 2022. godine;
- Ugovor o pozajmici 10-2021 od 5. listopada 2021. godine, I. Aneks Ugovora o pozajmici 10-2021 (SEP-176/2021) od 5. studenoga 2021. godine, II. Aneks Ugovora o pozajmici 10-2021 (SEP-176/2021) od 31. prosinca 2021. godine, III. Aneks Ugovora o pozajmici 10-2021 (SEP-176/2021) od 3. lipnja 2022. godine, i IV. Aneks Ugovora o pozajmici 10-2021 (SEP-176/2021) od 8. kolovoza 2022. godine i
- Ugovor o pozajmici broj 1-2022, SEP-43/2022, od 25. veljače 2022. godine.
3. Nalaže se trgovačkom društvu Gradska plinara Zagreb d.o.o., da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 27. listopada 2022. godine, kojim je od trgovačkog društva Gradska plinara Zagreb d.o.o. zatražio ugovore i pripadajuće anekse ugovora kojima je navedeno tijelo javne vlasti posudilo značajne novčane iznose trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., na temelju odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, navodeći da je riječ o trgovačkom društvu koje je tijelo javne vlasti isključivo iz razloga jer obavlja javnu službu, ali da se radi o trgovačkom društvu koje se financira iz tarifne stavke za distribuciju plina a ne iz proračunskih sredstava.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj navodi da je njime odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama od 27. listopada 2022. godine u kojem je zatražio informacije o tome jesu li, kada i pod kojim uvjetima sklopljeni ugovori o pozajmicama između trgovačkih društava Gradska plinara Zagreb d.o.o. i Zagrebački holding d.o.o. kako je to navedeno u zahtjevu koji je priložio uz žalbu, a čime mu je uskraćeno zakonsko ostvarivanje prava na pristup informacijama. Ističe da navedeno rješenje u cijelosti osporava zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona iz razloga, jer je u obrazloženju samostalno utvrdilo kako predstavlja tijelo javne vlasti, a kasnije kao bitno navelo da se ne financira iz javnog proračuna, što je po mišljenju žalitelja besmisleno, s obzirom da je u zakonskom smislu bitna činjenica je li tijelo kojem se podnosi zahtjev tijelo javne vlasti. Nadalje, žalitelj navodi kako tražene informacije nisu javno objavljene pa su u osporenom rješenju pogrešno primijenjene zakonske odredbe, jer nije ispunjena niti jedna okolnost iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama zbog koje bi tijelo javne vlasti bilo ovlašteno odbiti njegov zahtjev. Ističe kako se radi traženju manje količine informacija koje tijelo javne vlasti ima u svom posjedu te da on ima pravo iste zatražiti, kao i da se radi o informacijama od javnog interesa. Postavlja pitanje kako to da tijelo javne vlasti koje se naplaćuje iz tarifnih stavki (što se navodi i u osporenom rješenju) pozajmljuje veliki novac trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., a ne koristi isti na propisani način. Zaključno navodi kako je iz navedenog vidljivo da ne postoje razlozi za odbijanje njegovog zahtjeva i uskratu traženih informacija pa predlaže Povjereniku za informiranje da poništi osporeno rješenje i odobri mu pristup traženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
U žalbenom postupku slijedom traženja iz akta Ureda povjerenika za informiranje KLASA: 008-04/22-01/1418, URBROJ: 401-01/06-22-2 od 2. prosinca 2022. godine, aktom trgovačkog društva Gradska plinara Zagreb d.o.o. Klasa: 100-04/22-01/3759, Ur. broj: GPZ-01/2-22-02 od 19. prosinca 2022. godine dostavljen je drugostupanjskom tijelu spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje, a u prilogu dopisa prvostupanjskog tijela Klasa: 100-04/22-01/3759 od 21. prosinca 2022. godine dostavljene su i informacije koje su predmet ovog postupka.
Iz spisa predmeta je razvidno kako je žalitelj dana 27. listopada 2022. godine trgovačkom društvu Gradska plinara Zagreb d.o.o. podnio zahtjev za pristup informacijama u kojem je, vezano za saznanja o pozajmicama značajnih novčanih iznosa navedenog tijela javne vlasti trgovačkom društvu Zagrebački holding, kroz dva ugovora o pozajmici (2021. godine, iznos više desetaka milijuna kuna, potpisan od direktora Mazala, i 2022. godine iznos više desetaka milijuna kuna, potpisan od direktora Živka), zatražio da mu se dostave ugovori o navedenom te njima pripadajući aneksi.
Također je utvrđeno da je trgovačko društvo Gradska plinara Zagreb d.o.o. povodom navedenog zahtjeva donijelo osporeno rješenje kojim je odbilo zahtjev, navodeći da je isto doneseno na temelju odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U obrazloženju osporenog rješenja naveden je sadržaj predmetnog zahtjeva, citirana je odredba članka 5. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama te da trgovačko društvo Gradska plinara Zagreb sukladno svom statusu tijela javne vlasti, na svojoj web stranici objavljuje dokumentaciju koja se odnosi na njegovo područje rada i interese korisnika javne usluge iz područja rada operatora distribucijskog sustava plina te na taj način ispunjava svrhu Zakona o pravu na pristup informacijama. Zaključno je navedeno da je Gradska plinara Zagreb d.o.o. trgovačko društvo koje je tijelo javne vlasti isključivo iz razloga jer obavlja javnu službu, ali koje se financira iz tarifne stavke za distribuciju plina a ne iz proračunskih sredstava, pa da je slijedom naprijed navedenog valjalo odbaciti kako je to navedeno u rješenju.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama informacije su dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode žalbe i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti, jer je iz osporenog rješenja razvidno da prvostupanjsko tijelo o predmetnom zahtjevu za pristup informacijama nije odlučivalo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, iako je navelo da odluku donosi temeljem odredbe članka 23. navedenog Zakona. Naime, trgovačko društvo Gradska plinara Zagreb d.o.o. se nije pozvalo niti na jedno ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, nego je u rješenju konstatiralo kako predstavlja tijelo javne vlasti sukladno navedenom Zakonu i kako se ne financira iz proračunskih sredstava.
Zaključak prvostupanjskog tijela iz osporenog rješenja da ono sukladno svom statusu tijela javne vlasti, na svojoj web stranici objavljuje dokumentaciju koja se odnosi na njegovo područje rada i interese korisnika javne usluge iz područja rada operatora distribucijskog sustava plina te na taj način ispunjava svrhu Zakona o pravu na pristup informacijama, nije moguće prihvatiti, s obzirom da točno u žalbi žalitelj ističe kako se ne radi o javno objavljenim informacijama te na činjenicu da sva tijela javne vlasti u svakom pojedinačnom slučaju, kada se putem zahtjeva za pristup informacijama traže informacije u njihovom posjedu, moraju odlučiti o dostupnosti tih informacija, kao i da u slučaju mogućih ograničenja pristupa tim informacijama trebaju provesti test razmjernosti i javnog interesa, neovisno o tome kako se financiraju.
Stoga je u žalbenom postupku zaključeno kako je žalitelj podnio zahtjev za pristup informacijama tijelu javne vlasti, koji može podnijeti bilo koja fizička ili pravna, domaća ili strana osoba te da je u zahtjevu zatražio informaciju sukladno definiciji informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja kao takva postoji u posjedu prvostupanjskog tijela, o kojoj je navedeno tijelo bilo u obvezi donijeti odluku sukladno odredbama navedenog Zakona, a što je propustilo učiniti.
Naime, članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo javne vlasti izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
S obzirom da je iz spisa predmeta utvrđeno da prvostupanjsko tijelo postupajući po predmetnom zahtjevu, nije u odnosu na zatražene informacije (ugovore o pozajmicama trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. i njihove anekse) sukladno zakonski propisanoj obvezi utvrdilo postoji li ograničenje pristupa informacijama te nije provelo test razmjernosti i javnog interesa, u žalbenom postupku je razmotrena mogućnost pristupa zatraženim informacijama temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u dostavljene informacije koje su predmet ovog postupka utvrđeno je da iste sadrže podatke o pravnim osobama koje su sklopile ugovore s pripadajućim aneksima, iznosu pozajmice, uplati pozajmice, namjeni pozajmice, dospijeću pozajmice, kamatnoj stopi, načinu vraćanja pozajmice, instrumentu osiguranja te osobne podatke fizičkih osoba (imena i prezimena i potpis odgovornih osoba), pa je stoga u žalbenom postupku trebalo ispitati može li se žalitelju omogućiti pristup traženim informacijama u cijelosti ili djelomično. Naime, i kad se utvrdi da neka informacija sadrži podatke na koje su primjenjiva ograničenja pristupa informacijama to ne znači da su ti podaci u svakom pojedinom slučaju i zaštićeni podaci.
Povjerenik za informiranje je izvršivši uvid u informacije koje su predmet ovog postupka a koje su kao takve dostavljene žalbenom tijelu uzeo u obzir da iste informacije sadrže moguće razloge za ograničenje pristupa informacijama, pri čemu je posebno uzeo u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. U žalbenom postupku su također uzete u obzir i odredbe članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno ograničenja pristup informacijama zbog poslovne tajne i osobnih podataka.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07. i 86/12.) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka, osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. (Glava 8.) Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge prave osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Člankom 3. stavkom 1. točkom 5. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18.) propisano je kako su poslovna tajna informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve: a) tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, b) imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne te c) u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Imajući u vidu sve gore navedene zakonske odredbe u odnosu na predmetne ugovore i njihove anekse navedene u točki 2. izreke ovog rješenja u žalbenom postupku je utvrđeno da u konkretnom slučaju nisu primjenjiva zakonski propisana ograničenja pristupa informacijama, odnosno da se tim informacijama može odobriti pristup u cijelosti.
Naime, trgovačko društvo Gradska plinara Zagreb d.o.o. predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, i to ne samo zbog toga što pruža javnu uslugu opskrbe plinom, nego i slijedom činjenice da je njegov jedini osnivač trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o., koje također predstavlja tijelo javne vlasti. S obzirom da su predmetni ugovori sklopljeni između navedena dva tijela javne vlasti, koja u svom radu trebaju osigurati maksimalnu transparentnost, u žalbenom postupku je zaključeno da se imajući u vidu odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona u cijelosti može omogućiti pristup informaciji koja je dostavljena žalbenom tijelu i koja je navedena u točki 2. izreke rješenja, obzirom da se radi o raspolaganju sredstvima tijela javne vlasti prema drugom tijelu javne vlasti, kao i da da se Opća uredba o zaštiti podataka ne odnosi na pravne osobe niti na osobe ovlaštene za zastupanje trgovačkih društava, obzirom da se radi o podacima koji su javno dostupni svima u sudskom registru Ministarstva pravosuđa i uprave. Osim navedenog, niti u spisu predmeta niti u javno dostupnim podacima nisu pronađeni razlozi zbog kojih bi se predmetne informacije mogle podvesti pod institut poslovne tajne bilo sukladno Zakonu o tajnosti podataka, bilo Zakonu o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09. i 110/21.) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan