KLASA: UP/II-008-07/22-01/1346

URBROJ: 401-01/05-23-2

Zagreb, 27. ožujka 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Dječjeg vrtića „Ivančica“ Čeminac, Čeminac, Broj: 1/2022 od 8. studenoga 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Dječjeg vrtića „Ivančica“ Čeminac Broj: 1/2022 od 8. studenoga 2022. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslikama:

-Dodatka Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog dana 18. kolovoza 2022. godine između radnice ......... i poslodavca Dječji vrtić „Ivančica“ Čeminac, kojim se dopunjuje Ugovor o radu radnice na neodređeno vrijeme od 28. kolovoza 2017. godine, a koji je u ime poslodavca potpisao predsjednik Upravnog vijeća .........

-Ugovora o radu na određeno vrijeme do 18. listopada 2022. godine, sklopljenog dana 18. kolovoza 2022. godine između radnice ......... i poslodavca Dječji vrtić „Ivančica“ Čeminac

na način da se na istima prekriju podaci o adresama i osobnim identifikacijskim brojevima fizičkih osoba koje su sklopile navedene ugovore sa poslodavcem, Dječji vrtić „Ivančica“ Čeminac i da se na Dodatku Ugovora o radu na neodređeno vrijeme prekrije podatak o datumu rođenja fizičke osobe koja je sklopila taj ugovor te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Nalaže se Dječjem vrtiću „Ivančica“ Čeminac da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 25. listopada 2022. godine, kojim je od Dječjeg vrtića „Ivančica“ Čeminac zatražio presliku Dodatka Ugovora o radu na neodređeno vrijeme ......... od 18. kolovoza 2022. godina kojim se dopunjuje njen Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 28. kolovoza 2017. godine, a koji je u ime poslodavca 18. listopada 2022. godine potpisao ........., predsjednik Upravnog vijeća i Ugovora o radu na određeno vrijeme do 18. listopada 2022. godine, koji je ......... sklopila s poslodavcem dana 18. kolovoza 2022. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobijano rješenje nije utemeljeno na Zakonu o pravu na pristup informacijama jer ga diskriminira u odnosu na druge korisnike kojima su zatražene informacije već dostavljene. Navodi nadalje da ga ne zanimaju zaštićeni osobni podaci fizičkih osoba koje primaju plaću iz javnih sredstava, pa je u zahtjevu i predložio da se ti podaci anonimiziraju. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10– pročišćeni tekst i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

U žalbenom postupku službenica za informiranje prvostupanjskog tijela dostavila je aktom od dana 25. studenoga 2022. godine Povjereniku za informiranje žalbu žalitelja sa spisom predmeta na nadležno postupanje uključujući i informaciju koja je predmet ovog postupka.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. listopada 2022. godine od Dječjeg vrtića „Ivančica“ Čeminac zatražio presliku Dodatka Ugovora o radu na neodređeno vrijeme ......... od 18. kolovoza 2022. godina kojim se dopunjuje njen Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 28. kolovoza 2017. godine, a koji je u ime poslodavca 18. listopada 2022. godine potpisao ........., predsjednik Upravnog vijeća i Ugovora o radu na određeno vrijeme do 18. listopada 2022. godine, koji je ......... sklopila s poslodavcem dana 18. kolovoza 2022. godine.

Nadalje je uvidom u spis predmeta utvrđeno da je tijelo javne vlasti donijelo dana 8. studenoga 2022. godine rješenje Broj: 1/2022 kojim je odbilo zahtjev žalitelja od 25. listopada 2022. godine, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. stavka 2., a u svezi s odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što su tražene informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

U obrazloženju pobijanog rješenja ističe se samo sadržaj zahtjeva žalitelja koji se odbija i pravni temelj odbijanja osporenog rješenja, odnosno citira se odredba članka 23. stavak 6. točka 2. te odredba članka 15. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

S obzirom da iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da tijelo javne vlasti nije provelo test razmjernosti i javnog interesa sukladno odredbama članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, isti je trebalo provesti u drugostupanjskom postupku.

Povjerenik za informiranje u žalbenom postupku je razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

U članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja prava na pristup informacijama. Tako je člankom 15. stavkom 2. točkom 4. navedenog Zakona propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

U uvodnoj odredbi 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala bi biti zakonita i poštena.

Uvodnom odredbom broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije, ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.

Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima.

U provedenom postupku je izvršen uvid u predmetne informacije, odnosno ugovor o radu na određeno vrijeme i dodatak ugovora o radu na neodređeno vrijeme te je utvrđeno da oni sadrže određene osobne podatke identificiranih fizičkih osoba, ime i prezime, adresu stanovanja, osobni identifikacijski broj i vlastoručni potpis, a dodatak ugovora o radu sadrži i podatak o datumu rođenja fizičke osobe potpisnice ugovora.

U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada se utvrdi da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Osim navedenog, bitno je naglasiti da kada se upotrebljavaju odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka kao temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta upotrebom nečijih osobnih podataka.

S obzirom na citirane zakonske odredbe razvidno je da se pristup informacijama može ograničiti zbog zaštite osobnih podataka. Međutim, sama činjenica da je nešto osobni podatak ne znači automatski da je on i u konkretnom slučaju zaštićen. Naime, kada korisnik zahtjevom za pristup informacijama zatraži informacije koje sadrže osobne podatke, sukladno odredbi članka 16. stavka 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka. Osim navedenog, ističe se da u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo nije niti razmatralo mogućnost primjene odredbe članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojoj će se preostali dijelovi informacije učinili dostupnim, ako tražena informacija sadrži i podatak koje podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. navedenog članka.

Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženom ugovoru, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka. Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u konkretnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava i rada Dječjeg vrtića „Ivančica“ Čeminac kao tijela javne vlasti, a uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Što se tiče podatka o imenima i prezimenima osoba iz predmetnog ugovora o radu na određeno vrijeme i dodatka ugovora na neodređeno vrijeme, ističe se da isti ne mogu predstavljati zaštićeni osobni podatak, s obzirom da se radi o osobama čiji se rad financira iz javnih sredstava te da su opis poslova radnog mjesta i ostala prava i obveze navedeni u ugovoru, podaci vezani za radno mjesto u tijelu javne vlasti čiji rad treba biti otvoren i javan. Naime, za određene informacije se pretpostavlja javni interes ako ista doprinosi ostvarenju temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, odgovornost, zakonitost i odgovorno raspolaganje javnim sredstvima. Slijedom navedenog, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da su zatražene informacije neposredno vezane za potrošnju javnih sredstava, zaključeno je da takve informacije, temeljem zakonske odredbe, trebaju biti dostupne javnosti.

Međutim, s obzirom da bi davanjem osobnih podataka koji su sadržani u zatraženim informacijama, poput osobnog identifikacijskog broja i adrese prebivališta, datuma rođenja došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno kako se žalitelju može odobriti djelomičan pristup informacijama na način kako je to navedeno u točki 2. izreke ovog rješenja.

Naime, u odnosu na podatak o adresi prebivališta i osobnom identifikacijskom broju fizičkih osoba koje su sklopile ugovor o radu na određeno vrijeme i dodatak ugovora na neodređeno vrijeme s Dječjim vrtićem „Ivančica“ Čeminac, kao i pored navedenoga, u odnosu na datum rođenja fizičke osobe koja je sklopila dodatak ugovora na neodređeno vrijeme, zaključeno je da ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa istima, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa traženim podacima predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život navedenih osoba, pa je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo zaštititi navedene podatke.

Osim toga, također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da bi objava navedenih osobnih podataka doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan