KLASA: UP/II-008-07/22-01/856

URBROJ: 401-01/03-23-11

Zagreb, 14. ožujka 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-004-01/22-01/00005, URBROJ: 533-09-22-0001 od 10. svibnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... protiv rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja KLASA: UP/I-004-01/22-01/00005, URBROJ: 533-09-22-0001 od 10. svibnja 2022. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojim je tražio dostavu dopisa kojim je prof. dr. ......... zatražio očitovanje o izboru prof. dr. sc. ......... u znanstveno nastavno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju te očitovanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a koja se odnose na dopise gospodina ministra na izbore prof. dr. sc. ......... i prof. dr. sc. ........., temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavkom 3. točkom 2. istog Zakona, jer tijelo javne vlasti smatra da bi objavljivanjem informacije onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor odnosno nadzor zakonitosti.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi kako osporava rješenje u cijelosti zbog pogrešne primjene zakonskih propisa, zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog toga što se u postupku koji je prethodio pobijanom rješenju nije postupalo prema zakonskim odredbama te zbog ostalih žalbenih razloga. Navodi da je dana 15. ožujka 2021. godine zatražio od prvostupanjskog tijela dopis kojim je prof. dr. ......... zatražio očitovanje od Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu o izboru prof. dr. sc. ......... u znanstveno nastavno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju te očitovanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu koja se odnose na dopise gospodina ministra na izbore prof. dr. sc. ......... i prof. dr. sc. .......... Žalitelj skreće pozornost da je prvostupanjskom tijelu e-podneskom dostavio dopis od 27. listopada 2020. godine u kojemu je upozorio na nepravilnosti u izboru prof. dr. sc. ......... u znanstveno-nastavno zvanje i odgovarajuće radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju na Katedri filozofije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu te da je taj dopis urudžbiran kod prvostupanjskog tijela KLASA: 041-01/20-01/00423, URBROJ: 15-20-0001 od 30. listopada 2020. godine i da je zbog toga zatražio od prvostupanjskog tijela upravni nadzor nad tim izborom. Nadalje, ističe kako je dopisom od 11. studenoga 2020. godine upozorio prvostupanjsko tijelo na nepravilnosti prilikom postupka izbora prof. dr. sc. ......... na radno mjesto redovitog profesora pri Katedri povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka na istome fakultetu i zbog toga zatražio od prvostupanjskog tijela upravni nadzor nad tim izborom. Napominje da je prvostupanjsko tijelo dopisom KLASA: 041-01/20-01/00437, URBROJ: 533-08-20-0003 od 12. siječnja 2020. godine zatražilo očitovanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu o navedenom izboru. Ističe kako iz gore navedenih činjenica proizlazi da je žalitelj upozorio prvostupanjsko tijelo na nepravilnosti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu te ako pravo uvida i preslika traženih dokumenta ostvaruje temeljem odredbe članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, odnosno ako temeljem članka 4. Zakona o općem upravno postupku ima pravo sudjelovati u postupku, a time i članka 84. stavka 1. i 3. Zakona o općem upravnom postupku ima pravo razgledavati i umnožiti akte iz spisa, onda se temeljem članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama odredbe toga zakona ne bi trebale primjenjivati na predmetni zahtjev žalitelja. Navodi kako je člankom 17. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano da su javnopravna tijela dužna tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadležnost i da je u članku 115. stavka 2. istog Zakona propisano da drugostupanjsko tijelo u postupanju po žalbi pazi po službenoj dužnosti na nadležnost, da će drugostupanjsko tijelo ocijeniti je li ono nadležno za rješavanje zahtjeva odnosno žalbe žalitelja. Nadalje, žalitelj se poziva na stav Ustavnog suda Republike Hrvatske iznesen u Odluci od 28. studenoga 2017. godine broj: U-III-3137/2014 u kojoj je navedeno da Ustavni sud već godinama uporno ponavlja da su nadležna tijela, uključujući sudove, dužni tumačiti i primjenjivati mjerodavno pravo, uvijek i bez izuzetka, u svijetlu osobitih okolnosti svakog konkretnog slučaja te ako je u nekom konkretnom slučaju mjerodavan jedan zakon, ali združeni učinci tog i nekog drugog ili više drugih zakona izravno utječu na zakonska prava ili obveze stranaka, onda su nadležna tijela, uključujući sudove, bez iznimke dužni tumačiti sve te mjerodavne propise u njihovoj ukupnosti, polazeći od združenih učinaka koje oni proizvode za stranku u svjetlu osobitih okolnosti samog slučaja, stalno imajući na umu da njihove odluke ne smiju dovoditi do nerazumnog i objektivno neopravdanog ishoda za samu stranku, a ponajmanje kršiti njihova ustavna prava ili objektivne vrijednosti hrvatskog ustavnog poretka. Napominje ukoliko bi se u ovom postupku ipak primjenjivale odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama napominje se da postoje osnovane sumnje da se novo radno mjesto ciljano otvorilo i javni natječaj raspisao za prof. dr. sc. ........., kao i to da je postupak izbora prof. dr. sc. ......... na gore navedeno radno mjesto nezakonito, a da se jedno i drugo radno mjesto financira iz državnog proračuna, te žalitelj smatra da prevladava javni interes u odnosu na informacije koje se odnose na gore navedene izbore na radna mjesta. Napominje da se u pobijanom rješenju navodi da je prvostupanjsko tijelo zatražilo očitovanje o izboru prof. dr. sc. ......... na navedeno radno mjesto te da je o istome obavijestilo rektora Sveučilišta u Splitu, ali da nije navedeno je li prvostupanjsko tijelo dobilo tražena očitovanja te da iz obrazloženja osporenog rješenja ne proizlazi da je činjenično stanje potpuno utvrđeno. Navodi kako sumnja da je upravni nadzor u tijeku i da bi objavljivanje predmetnih informacija moglo naštetiti postupku upravnog nadzora. Napominje da je 30. listopada 2020. godine i 11. studenoga 2020. godine od prvostupanjskog tijela zatražio upravni nadzor i da još nije primio obavijest o rezultatima tih nadzora unatoč brojnim požurnicama Pučkog pravobranitelja te da postoji sumnja da prvostupanjsko tijelo ne prevodi niti namjerava provesti upravni nadzor nad predmetnim izborima. Nadalje, skreće pozornost da u pobijanom rješenju nema OIB-a kako je to propisano člankom 98. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku i člankom 33. stavkom 4. Uredbe o uredskom poslovanju. Predlaže da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovno odlučivanje, odnosno da drugostupanjsko tijelo samo riješi stvar i omogući mu traženu informaciju.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. ožujka 2021. godine upućen Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kao tijelu javne vlasti, naveo da je tijelu javne vlasti uputio predstavke u kojima je tražio upravni nadzor na izborima prof. dr. sc. ......... i prof. dr. sc. ......... u znanstveno-nastavna zvanja i/ili na odgovarajuća radna mjesta te da je ministar prof. dr. sc. ......... zatražio očitovanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu o tim izborima te traži dopis kojim je gospodin ministar prof. dr. ......... zatražio očitovanje o izboru prof. dr. sc. ......... u znanstveno nastavno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju te očitovanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a koja se odnose na dopise gospodina ministra na izbore prof. dr. sc. ......... i prof. dr. sc. ..........

Iz obrazloženja osporenog rješenja proizlazi da je tijelo javne vlasti prije donošenja osporenog rješenja provelo test razmjernosti i javnog interesa te utvrdilo da je žalitelj uputio predstavku tijelu javne vlasti u kojoj je, između ostalog, ukazao na moguće nepravilnosti u izbor u zvanje i na radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju prof. dr. sc. ......... te s tim u svezi zatražio provođenje upravnog nadzora. Nadalje, navodi se da je tijelo javne vlasti sukladno članku 113. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju zatražilo od Katoličko bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu očitovanje na navode iz predstavke žalitelja, kao i dostavu relevantne dokumentacije. Nadalje, utvrđeno je da navedeni fakultet dostavio zatražena očitovanja te da je u tijeku obrada predmetne dokumentacije slijedom čega će se utvrditi o možebitnim nepravilnostima na koje ukazuje podnositelj predstavke. Nadalje, navodi se da je provođenjem testa razmjernosti utvrđeno da je žalitelj uputio predstavku tijelu javne vlasti kojom ukazuje na moguće nepravilnosti prilikom izbora prof. dr. sc. ......... u zvanje i na radno mjesto redovitog profesora na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu te da je u odnosu na navode iz predstavke tijelo javne vlasti zatražilo očitovanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu i da je o istome obavijestilo rektora Sveučilišta u Splitu. Zatim se navodi da predmetnim zahtjevom žalitelj traži dostavu dokumentacije koja se odnosi na postupak upravnog nadzora koje ovo tijelo provodi sukladno predstavci žalitelja sukladno prethodno spomenutim odredaba Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Stoga, tijelo javne vlasti zaključuje da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje pristupa informacijama u odnosu na javni interes te da bi omogućavanjem dostave tražene dokumentacije moglo naštetiti postupku upravnog nadzora koji je u tijeku.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja s traženom informacijom.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona.

Prema članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama korisnik koji raspolaže informacijom sukladno tom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Prema članku 15. stavku 3. točki 1. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne, dok je u točki 2. istoga stavka propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. tog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da tijelo javne vlasti kao razlog ograničenja pristupa traženim informacijama navodi odredbu članka 15. stavka 3. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama te ju nepotpunu citira na način da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako bi njezino objavljivanje onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor odnosno nadzor zakonitosti.

Međutim, u članku 15. stavku 3. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.

Prema formulaciji zakonske odredbe članka 15. stavka 3. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama dovoljno je postojanje „osnove sumnje“ da bi objavljivanje informacije onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno da u osporenom rješenju tijelo javne vlasti ne navodi odlučne činjenice o postojanju osnove sumnje da bi se omogućavanjem traženih informacija onemogućio rad tijela koji obavlja u konkretnom slučaju nadzor zakonitosti, već da tijelo javne vlasti u obrazloženju osporenog rješenja izražava sumnju da bi se objavljivanjem traženih informacija moglo našteti postupku upravnog nadzora koji je u tijeku. U tom slučaju, pravilnom primjenom Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je trebalo ograničiti pristup informacijama primjenom odredbe članka 15. stavaka 3. točke 1. istog Zakona.

Nadalje, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, odnosno priloženom testu razmjernosti i javnog interesa, nije dalo nikakve argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, a svrha navedenog testa razmjernosti i javnog interesa svakako nije u tome da se pronađu razlozi za onemogućavanje pristupa informacijama. Slijedom navedenog, prvostupanjsko tijelo je pogrešno primijenilo odredbu članka 16. stavka 2. u vezi sa člankom 15. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Uvidom u spis predmeta u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da su predmet žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama informacije sukladno članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama s obzirom na to da žalitelj traži dopis kojim je čelnik prvostupanjskog tijela zatražio očitovanje Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu o izboru prof. dr. sc. ......... u znanstveno-nastavno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto te očitovanja istog fakulteta koja se odnose na izbore prof. dr. sc. ......... i prof. dr. sc. ..........

U drugostupanjskom je postupku od tijela javne vlasti zatraženo aktom KLASA: UP/II-008-07/22-01/856, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 26. srpnja 2022. godine da se očituje da li tijelo javne vlasti provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akta Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a temeljem predstavki žalitelja upućenih tijelu javne vlasti te se tijelo javne vlasti aktom KLASA: UP/I-004-01/22-01/00005, URBROJ: 533-09-22-004 od 14. rujna 2022. godine očitovalo da je upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu još uvijek u tijeku.

U članku 113. stavku 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka Ustavnog suda RH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka Ustavnog sud RH, 60/15 – Odluka Ustavnog suda RH i 131/17), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama, propisano je da upravni nadzor nad zakonitošću rada i općih akata visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija provodi Ministarstvo. Prema stavku 2. istoga članka nadzor iz stavka 1. toga članka provodi se na način koji ne narušava autonomiju sveučilišta i ne ometa redoviti rad visokih učilišta i drugih znanstvenih organizacija. U stavku 3. istoga članka propisano je da na temelju rezultata nadzora Ministarstvo može obustaviti izvršenje nezakonitih odluka i radnji visokih učilišta i znanstvenih organizacija.

Iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj uputio predstavke prvostupanjskom tijelu vezano za izbore prof. dr. sc. ......... i prof. dr. sc. ......... u znanstveno-nastavna zvanja i/ili na odgovarajuća radna mjesta na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu te da je temeljem navedenih predstavki u tijeku upravni nadzor prvostupanjskog tijela nad zakonitošću rada i općih akata Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.

Sukladno navedenom, žalitelj je koristio svoje pravo iz članka 46. Ustava RH kojim je propisano da svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor kada je uputio predstavke prvostupanjskom tijelu vezano za dva izbora u znanstveno-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta koji su provedeni na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu. Nadalje, temeljem navedenih predstavki prvostupanjsko tijelo je sukladno odredbi članka 113. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju pokrenulo postupak upravnog nadzora nad zakonitošću rada i općih akta ranije navedenog fakulteta koji je postupak, sukladno očitovanju tijela javne vlasti, u tijeku.

Prema članku 4. stavku 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokog obrazovanju visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji sveučilišta, u skladu s Ustavom, međunarodnim ugovorima i tim Zakonom.

Sukladno članku 95. stavku 1. istog Zakona postupak izbora u znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna zvanja i odgovarajuća radna mjesta provodi sveučilište odnosno sastavnica sveučilišta sukladno statutu i uz odgovarajuću primjenu članka 35. i 36. toga Zakona, na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u „Narodnim novinama“, dnevnom tisku, na internetskoj stranici visokog učilišta te na službenom internetskom portalu za radna mjesta Europskoga istraživačkog prostora te natječaj mora biti otvoren najmanje 30 dana.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da u pogledu traženih informacija postoji interes javnosti s obzirom na to da radi o postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje i na odgovarajuće radno mjesto redovitog profesora u trajnom zvanju, odnosno redovitog profesora koji se provodio na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu i da se radi o zaposlenicima navedenog fakulteta čije se plaće isplaćuju iz javnih sredstava.

Međutim, iz spisa predmeta proizlazi da se tražene informacije odnose na upravni nadzor prvostupanjskog tijela nad zakonitošću rada i općih akata Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu koji je u tijeku.

U konkretnom slučaju je u drugostupanjskom postupku, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, zaključeno kako se žalbeni razlozi ne mogu prihvatiti i žalitelju omogućiti traženi pristup informacijama, jer je utvrđeno kako u odnosu na tražene informacije ne preteže javni interes za omogućavanjem pristupa informacijama, već preteže potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje upravnog nadzora koje provodi prvostupanjsko tijelo.

Naime, ako bi se žalitelju omogućio pristup traženoj informaciji sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, navedeno bi značilo da bi takva informacija predstavljala informaciju od javnog značaja koja bi se mogla javno iznositi u smislu članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku utvrdio da se u konkretnom slučaju ne radi o informacijama od javnog značaja jer upravni nadzor nije okončan, odnosno jer tijelo javne vlasti još obrađuje zaprimljenu dokumentaciju kako bi moglo utvrditi postojanje ili nepostojanje nepravilnosti vezano za provedene izbore.

S obzirom da u konkretnom slučaju nije identificirano prevladavanje javnog interesa za dostupnost traženih informacija jer je utvrđeno da se radi o informacijama koje se odnose na upravni nadzor koji je u tijeku i da postoji osnove sumnje da bi objavljivanjem traženih informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje upravnog nadzora, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, u žalbenom postupku je zaključeno da je osporena odluka o odbijanju predmetnog zahtjeva žalitelja na zakonu osnovana, premda ne iz razloga koji je naveden u osporenom rješenju, nego iz razloga koji su navedeni u ovom rješenju.

Povjerenik za informiranje nije utvrdio da bi objava tražene informacije doprinijela interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti, a niti je vjerojatno da bi njihova objava doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljenih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.

Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.

Sukladno navedenom, na temelju članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan