KLASA: UP/II-008-07/23-01/188
URBROJ: 401-01/06-23-2
Zagreb, 21. ožujka 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, BROJ: PPI-DO-3/2023 od 23. veljače 2023. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, BROJ: PPI-DO-3/2023 od 23. veljače 2023. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Županijskog državnog odvjetništva u Splitu (u daljnjem tekstu: ŽDO Split) odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 2. veljače 2023. godine, kojim je žalitelj tražio informaciju o posrednom posjedovanju akta Ministarstva obrane Republike Hrvatske od 23. siječnja 2014. godine, koji je priložio uz zahtjev, odnosno odgovore na pitanja vezana za navode iz navedenog akta i o tome je li navedeno tijelo javne vlasti upoznato sa sadržajem akta/izvješća od 10. lipnja 1992. godine koji se u istome spominje, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se istim tražila informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona te pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 5. istog Zakona, iz razloga što smatra da žalitelj zahtjevom zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Žalitelj je protiv osporenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako je izjavljuje zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja te od Povjerenika za informiranje traži da poništi navedeno rješenje i usvoji njegovu žalbu te da mu omogući žurnu dostavu tj. potvrdu tražene informacije o statusu civilnih osoba. U preostalom dijelu predmetne žalbe žalitelj iznosi uvredljive navode usmjerene na tijelo javne vlasti i njegovu službenicu za informiranje Rene Lauru te bivšeg Glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. U prilogu žalbe žalitelj je priložio akte službenih tijela iz kojih proizlazi da je u njihovom prilogu drugim službenim tijelima dostavljena preslika izvješća od 19. lipnja 1992. godine, a koju spominje u predmetnom zahtjevu.
Žalba je neosnovana.
ŽDO Split je dana 20. ožujka 2023. godine, aktom BROJ: PPI-DO-3/2023 od 16. ožujka 2023. godine dostavio Povjereniku za informiranje spis predmeta po žalbi na nadležno postupanje.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj predmetni zahtjev za pristup informacijama 2. veljače 2023. godine podnio Županijskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, koje isti ustupilo ŽDO Split aktom Broj: PPI-DO-3/2023 od 13. veljače 2023. godine.
U navedenom zahtjevu žalitelj je u bitnome zatražio informaciju o posrednom posjedovanju istinitoga, vjerodostojnoga sadržaja izvornika (originala) pismena Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Odjela Vojne policije KIasa: T-215-02/99-01/66, Ur.br: 512-06-1101-14-42 od 23. siječnja 2014. godine, koje da je dostavljeno tijelu javne vlasti u predmetu Poslovni broj: KR-DO-524/13, čiji dio u nastavku citira, pa u vezi s tim citiranim dijelom postavlja pitanje je li tijelo javne vlasti upoznato sa izvješćem koje se navodi u tom dokumentu a potpisano je od satnika Ivice Livaje, je li do danas „bacilo oko“ na to izvješće od 19. lipnja 1992. godine te odgovor na pitanje tko je ovdje lud a tko zbunjen dugi niz godina. U prilogu svog zahtjeva žalitelj je dostavio akt Ministarstva obrane, Odjela vojne policije KLASA: T-215-02/99-01/66, URBROJ: 512-06-1101-14-42 od 23. siječnja 2014. godine te akt Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Šibensko-kninske, Službe kriminalističke policije Broj: 511-13-04-9004/13 od 10. veljače 2014. godine.
Nadalje, utvrđeno je da je postupajući po navedenom žaliteljevom zahtjevu za pristup informacijama ŽDO Split donijelo rješenje BROJ: PPI-DO-3/2023 od 23. veljače 2023. godine protiv kojega je žalitelj izjavio žalbu.
ŽDO Split je u obrazloženju osporenog rješenja citirao naziv predmetnog zahtjeva kako ga je naveo žalitelj te istaknuo što je to informacija u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno da je analizom zahtjeva podnositelja zaključeno da isti ne ispunjava uvjete ostvarivanja prava na pristup informacijama obzirom da se njegovo traženje ne može podvesti pod izraz „informacija“. Također je navelo da se radi i o slučaju opisanom u članku 23. stavku 5. točki 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno o tzv. zloupotrebi prava na pristup informacijama od strane žalitelja. U nastavku je pojašnjeno kako je iz zahtjeva žalitelja vidljivo da on koristi pravo na pristup informacijama radi osobnog obračuna s tijelom javne vlasti te se ukazuje na uvredljivi sadržaj njegovih podnesaka i u tom smislu citira praksa Europskog suda za ljudska prava. Zaključno se navodi kako žalitelj grubo krši zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje.
Prema odredbi članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona, a člankom 23. stavkom 5 točkom 5. propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kad zbog učestalih zahtjeva s dostavom istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojim se traži veliki broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Dana 25. lipnja 2022. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 69/22.) prema kojem je dotadašnji stavak 5. članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama postao stavak 6. istog članka.
Odredbom članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedene definicije “informacije”, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, tijelo javne vlasti je posjeduje ili ne posjeduje, odnosno ima ili nema saznanja o njoj.
Na zakonsku definiciju informacije također se nadovezuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao ni stvaranje nove informacije.
Uvidom u žaliteljev zahtjev za pristup informacijama u žalbenom je postupku zaključeno kako žalitelj ne traži informaciju u zakonskom smislu, obzirom da iz njegovog zahtjeva proizlazi kako traži odgovore na pitanja na koje tijelo javne vlasti može jedino izraditi odgovor, a što ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Osim navedenog, sadržaj zahtjeva žalitelja je, osim što je u većoj mjeri nerazumljiv, u žalbenom postupku ocijenjen izuzetno uvredljivim i u suprotnosti sa načelom međusobnog poštovanja i suradnje propisanim u članku 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama, a kako to navodi i prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju..
Stoga je u žalbenom postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti ispravno postupilo kada je odbilo predmetni zahtjev žalitelja, budući da je člankom 23. stavkom 6. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona, iako je propustilo uočiti da su u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva na snagu stupile izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama, prema kojima je odredba koja je temelj odbijanja zahtjeva žalitelja sada propisana stavkom 6. članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenik za informiranje je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku bilo određenih nedostataka u pogledu pozivanja na određene zakonske odredbe, ali da navedeni nedostatak nije mogao utjecati na drugačije rješenje ove upravne stvari, jer je prvostupanjsko tijelo pravilno procijenilo da se u konkretnom slučaju ne radi o traženju informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i odbilo zahtjev žalitelja. Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan