KLASA: UP/II-008-07/23-01/82
URBROJ: 401-01/05-23-4
Zagreb, 8. ožujka 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Parkovi d.o.o., OIB:72672225843, KLASA: 008-02/22-01/82, URBROJ: 2186-83-4/6-22-15, od 23. prosinca 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Parkovi d.o.o., KLASA: 008-02/22-01/82, URBROJ: 2186-83-4/6-22-15, od 23. prosinca 2022. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 9. prosinca 2022. godine, kojim je zatražena informacija o izdanim računima za tuje grančice, posebno za 2018., 2019., 2020. i 2021. godinu, temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što prvostupanjsko tijelo javne vlasti smatra da žalitelj zloupotrebljava pravo na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu radi nepotpunog i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene zakona i radi neistinosti u osporenom rješenju te navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko pravo na pristup informacijama. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je osnovana.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Nadalje je člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Isto tako je odredbom članka 23. stavka 6. točka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
U žalbenom postupku, slijedom traženja iz akta Ureda povjerenika za informiranje KLASA:008-04/23-01/27, URBROJ:401-01/05-23-2, od 12. siječnja 2023. godine, aktom prvostupanjskog tijela od 30. siječnja 2023. godine, dostavljen je drugostupanjskom tijelu spis po žalbi žalitelja na nadležno postupanje. U aktu prvostupanjskog tijela u bitnom se navodi da je iz Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama vidljivo da je žalitelj od dana 11. kolovoza 2022. godine, sedam puta podnio zahtjev za pristup informacijama ili dopunu zahtjeva, tražeći svaki puta sve više informacija. Isto tako se navodi da su tuje otpad koji nastaje prilikom održavanja varaždinskog groblja, te da su se nekad zbrinjavale kao biološki otpad, a prije nekoliko godina otpadne grančice su se počele prodavati te se sada prikupljaju ponude i ugovara se prodaja sa ponuditeljem koji ponudi najveću cijenu.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 9. prosinca 2022. godine, koji je u tijelu javne vlasti evidentiran dana 12. prosinca 2022. godine, od trgovačkog društva Parkovi d.o.o. zatražio informacija o izdanim računima za tuje grančice, posebno za 2018., 2019., 2020. i 2021. godinu.
Nadalje je utvrđeno da je tijelo javne vlasti, Parkovi d.o.o. odbilo rješenjem predmetni zahtjev žalitelja za pristup informaciji, KLASA:008-02/22-01/82, URBROJ: 2186-83-4/6-22-15, od 23. prosinca 2022. godine temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija kojim dolazi do opterećenja rada tijela javne vlasti.
U obrazloženju osporenog rješenja se navodi da je tijelo javne vlasti odlučujući o predmetnom zahtjevu ocijenilo da žalitelj od dana 11. kolovoza 2022. godine sustavno i učestalo podnosi tijelu javne vlasti velik broj zahtjeva za pristup informacijama, kojima se traži velik broj informacija, a po kojim zahtjevima je tijelo javne vlasti postupilo sukladno zakonu i u zakonu propisanim rokovima. Isto tako se u rješenju navodi da žalitelj traži velik broj informacija, odnosno izradu preslika dokumenata koji sadrže tražene informacije, odnosno da svjesno zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te da podnošenjem učestalih zahtjeva dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
U žalbenom postupku, Povjerenik za informiranje je razmotrio je žalbene navode i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da je prvostupanjsko tijelo pogrešno ocijenilo žaliteljev zahtjev za pristup informacijama kao zahtjev koji predstavlja zlouporabu pristupa informacijama koje posjeduje tijelo javne vlasti.
Kada se utvrđuje zloupotreba prava na pristup informacijama važno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti i uzeti u obzir zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.
Kod procjene žaliteljeve namjere da zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, potrebno je razmotriti njegov interes za informacijama koje traži i relevantnost zatraženih informacija za širu zajednicu, učestalost podnošenja zahtjeva prema tijelu javne vlasti i način obraćanja prema tijelu, opseg zatraženih informacija i moguće opterećenje koje bi tijelo javne vlasti imalo prilikom omogućavanja pristupa informaciji. Stoga su u odnosu na žalitelja razmotreni objektivni i subjektivni kriteriji zlouporabe prava na pristup informacijama.
S obzirom da tijelo javne vlasti u osporenom rješenju navodi da je žalitelj tijelu javne vlasti od 11. kolovoza 2022. godine podnio velik broj zahtjeva za pristup informacijama, kojima se traži velik broj informacija, izvršen je uvid u sadržaj u žalbenom postupku dostavljenih Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2021. i 2022. godinu, te je utvrđeno da u 2021. godini, tijelo javne vlasti nije evidentiralo ni jedan zahtjev žalitelja, dok je u 2022. godini evidentirano ukupno sedam zahtjeva za pristup informacijama žalitelja, koji broj uključuje i predmetni zahtjev žalitelja od 9. prosinca 2022. godine. Uvidom u preostalih šest zahtjeva za pristup informacijama žalitelja, vidljivo je da se isti odnose na traženje informacija u svezi ponuda za tuju occidentalis i columna, informacije u svezi orezivanja tuja grančica te o računima prema kupcima.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti.
Razmatranjem dokumentacije u spisu predmeta, procjenom svih činjenica i okolnosti, osobito broja zaprimljenih zahtjeva u 2021. godini te prirode informacija koje su se tražile predmetnim zahtjevom, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama u smislu članka 23. stavka 5. točke 6. Zakona o pravu na pristup informacijama te je zaključeno da osporeno rješenje treba poništiti, jer je u navedenom postupku zaključeno kako je tijelo javne vlasti Parkovi d.o.o. iz utvrđenog činjeničnog stanja izvelo pogrešan zaključak te je pogrešno primijenilo pravni propis.
Žalitelj je naime zahtjevom zatražio pristup informacijama koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima na koje se primjenjuje odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Uz ovo se dodaje da je Visoki upravni sud Republike Hrvatske kroz dosadašnju praksu zauzeo stav kako ne može doći do zlouporabe prava na pristup informacijama kada se radi o takvoj vrsti informacija.
Navedenim člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje se odnose na osobno ime ili naziv, iznos i namjenu sredstava dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa iz stavka 1. ovoga članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Presudama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj UsII-167/19 od 16. svibnja 2019. godine, Poslovni broj UsII-170/19 od 20. ožujka 2019. godine, Poslovni broj: UsII-191/19 od 12. rujna 2019. godine te Poslovni broj: UsII-298/20 od 23. rujna 2020. godine zauzeto je stajalište da se u slučaju informacija o raspolaganju javnim sredstvima iz članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ne može razmatrati pitanje zlouporabe prava na pristup informacijama. Sve navedene presude javno su dostupne na internetskim stranicama Visokog upravnog suda Republike Hrvatske na poveznici https://sudovi.hr/hr/vusrh/sudska-praksa/sudska-praksa.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Prema ocjeni Povjerenika za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisu ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine„ broj 47/09 i 110/21) propisano je kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
Slijedom svega navedenoga, valjalo je temeljem članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku Parkovi d.o.o. trebaju riješiti predmetni zahtjev žalitelja sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama imajući u vidu da se radi o informacijama koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima. Pri tome su Parkovi d.o.o. dužni utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir primjedbe drugostupanjskog tijela iz ovog rješenja.
Napominje se kako tijela javne vlasti kod traženja veće količine informacija imaju pravo postupiti i u smislu članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno imaju pravo tražiti od korisnika naknadu stvaranih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, sukladno članku 17. ovog Zakona, kao i naknadu troškova dostave tražene informacije, pri čemu u smislu članka 4. stavka 2. Kriterija za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14, 15/14 i 141/22) koje je donio Povjerenik za informiranje, tijelo javne vlasti može zatražiti od korisnika da unaprijed položi procijenjeni iznos stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije, a sukladno navedenoj odredbi ako korisnik ne položi zahtijevani iznos troškova u roku od 8 dana, tada se smatra da je korisnik odustao od zahtjeva.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan