KLASA: UP/II-008-07/22-01/854
URBROJ: 401-01/05-23-4
Zagreb, 22. veljače 2023.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva znanosti i obrazovanja, KLASA: UP/I-004-01/22-01/0006, URBROJ: 533-09-22-0001 od 20. svibnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva znanosti i obrazovanja, KLASA: UP/I-004-01/22-01/0006, URBROJ: 533-09-22-0001 od 20. svibnja 2022. godine.
2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici Zapisnika Ministarstva znanosti i obrazovanja, KLASA: UP/I-600-04/21-03/00112, URBROJ: 533-08-21-0001 od 23. kolovoza 2021. godine, na način da se u istom prekrije podatak o inicijalima učenice i svi ostali podaci koji se odnose na učenicu kao i podatak o imenima i prezimenu roditelja, te se u tim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.
3. Nalaže se Ministarstva znanosti i obrazovanja da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva znanosti i obrazovanja, KLASA: UP/I-004-01/22-01/0006, URBROJ: 533-09-22-0001 od 20. svibnja 2022. godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) kojim je zatražen uvid u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru provedenom u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju s pravom javnosti i rješenje koje je doneseno nakon provedenog inspekcijskog nadzora, Područne službe prosvjetne inspekcije Split, temeljem članka 23. stavak 5. točka 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Žalitelj je protiv navedenog rješenja pravovremeno uložio žalbu u kojoj navodi da je rješenje nepravilno kako u pogledu nadležnosti i postupka tako i u pogledu materijalnog prava i odnosa prema bitnim činjenicama te svrhom i smislom ostvarivanja prava na pristup informacijama. Žalitelj navodi da dostavom izvješća tijelo javne vlasti nije dalo odgovore na žaliteljeve argumentirane navode, te da se ocijeni činjenica pristupilo krajnje pristrano, selektivno i paušalno. Predlaže da se žalba usvoji.
Žalba je djelomično osnovana.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00,124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Nadalje, odredbom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom. U stavku 3. istog članka Zakona propisano je kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja, uključujući i informaciju koja je predmet postupka, Zapisnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora prosvjetne inspekcije, Područne službe prosvjetne inspekcije Split, o nadzoru prosvjetne inspekcije obavljenom u Školi, KLASA: UP/I-600-04/21-03/00112, URBROJ: 533-08-21-0001 od 23. kolovoza 2021. godine.
U drugostupanjskom postupku, uvidom u spis dostavljenog predmeta, utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 8. studenoga 2021. godine od tijela javne vlasti, Ministarstva znanosti i obrazovanja zatražio uvid u zapisnik o inspekcijskom nadzoru provedenom u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju s pravom javnosti, koji je pokrenut na zahtjev žalitelja i rješenje Područne službe prosvjetne inspekcije Split, koje je doneseno nakon provedenog inspekcijskog nadzora.
Nadalje je uvidom u spis predmeta utvrđeno da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo dana 20. svibnja 2022. godine rješenje KLASA: UP/I-004-01/22-01/0006, URBROJ: 533-09-22-0001, kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavak 5. točka 2., a u svezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
U osporenom rješenju tijelo javne vlasti ističe da žalitelj traži uvid u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru provedenom u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju s pravom javnosti, koji je pokrenut na zahtjev žalitelja radi otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti te zaštite prava učenice. Nadalje, žalitelj traži uvid u rješenje Područne službe prosvjetne inspekcije Split, koje je doneseno nakon provedenog inspekcijskog nadzora. Tijelo javne vlasti u rješenju navodi da je uvidom u spis predmeta utvrđeno da se informacija zatražena zahtjevom za pristup informacijama korisnika odnosi na Zapisnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, Samostalnog sektora prosvjetne inspekcije, Područne službe prosvjetne inspekcije Split, o nadzoru prosvjetne inspekcije obavljenom u Školi, KLASA: UP/I-600-04/21-03/00112, URBROJ: 533-08-21-0001 od 23. kolovoza 2021. godine. Isto tako se navodi u osporenom rješenju da je Prosvjetna inspekcija korisniku dostavila izvješće o provedenom inspekcijskom nadzoru, KLASA: UP/I-600-04/21-03/00112, URBROJ: 533-08-21-0002 od 22. rujna 2021. godine. Žalitelja se u skladu sa odredbom članka 13. stavka 3. Zakona o prosvjetnoj inspekciji („Narodne novine“ 61/11, 16/12, 98/19 i 52/21) obavijestilo da je povodom njegovog podneska obavljen inspekcijski nadzor u Školi i da obavljenim inspekcijskim nadzorom nisu utvrđene nepravilnosti u postupanju Škole radi kojih bi prosvjetni inspektor poduzimao mjere iz ovlasti inspekcije. U skladu sa navedenim, prosvjetna inspekcija nije nakon obavljenog inspekcijskog nadzora donijela rješenje. U navedenom je izvješću utvrđeno da je podnesak žalitelja ustupljen Agenciji za odgoj i obrazovanje, pri čemu je Prosvjetnoj inspekciji dostavljen nalaz o provedenom stručno-pedagoškom nadzoru, a po primitku istog je obavljen inspekcijski nadzor. U rješenju se obrazlaže da nalazom nije bilo predloženo poduzimanje mjera, odnosno poništenje ocjena pisanih provjera znanja, ni zaključne ocjene iz fizike, niti su nadzorom utvrđeni propusti iz nadležnosti inspekcije radi kojih bi prosvjetni inspektor poduzeo mjere. Žalitelj je istim izvješćem bio upoznat sa mogućnosti podnošenja zahtjeva nastavničkom vijeću radi polaganja ispita pred povjerenstvom.
Uvidom u spis predmeta je vidljivo da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa iz kojeg proizlazi da u konkretnom slučaju dostave zapisnika žalitelju prevladava potreba zaštite prava na ograničenje nad javnim interesom. U provedenom testu razmjernosti i javnog interesa se postavlja pitanje primjerenosti prosljeđivanja zapisnika žalitelju s obzirom na odredbu članka 16. stavci 1., 2. i 4. Zakona o prosvjetnoj inspekciji. Istim je bitnome propisano da je inspektor dužan provodeći inspekcijski nadzor čuvati osobne i druge povjerljive podatke koje sazna u obavljanju svojih dužnosti kao službenu tajnu te postupati tako da se ne ugrozi zakonom ili drugim propisom utvrđena tajna i čuvati identitet podnositelja predstavke. Prosvjetna inspekcija dužna je kao inspekcijsku tajnu čuvati dokumentaciju i druge podatke i činjenice u vezi s inspekcijskim postupkom te postupati s istima sukladno zakonu i drugom propisu.
U žalbenom postupku, Povjerenik za informiranje je razmotrio je žalbene navode i dokumentaciju u spisu predmeta te je utvrdio da je prvostupanjsko tijelo pogrešno ocijenilo žaliteljev zahtjev za pristup zapisniku o inspekcijskom nadzoru provedenom u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju s pravom javnosti, pokrenutom na zahtjev žalitelja kao zahtjev za pristup informacijama koje spadaju u ograničenje iz članka 15. stavak 2. točka 2., konkretno odredbi članka 16. stavci 1., 2. i 4. Zakona o prosvjetnoj inspekciji.
Vezano uz zahtjev žalitelja kojim traži i uvid u rješenje Područne službe prosvjetne inspekcije Split, koje je doneseno nakon provedenog inspekcijskog nadzora, valja istaknuti da je uvidom u dostupne informacije u spisu predmeta, utvrđeno da tijelo javne vlasti nije donosilo rješenje nakon provedenog inspekcijskog nadzora, s obzirom da u tijelu nadzora nisu bile utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti u postupanju Škole radi kojih bi prosvjetni inspektor poduzimao mjere iz ovlasti inspekcije.
Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku izvršio uvid u sadržaj u žalbenom postupku dostavljene informacije te je sukladno odredbi članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama razmotrio da je li žalitelju moguće odobriti pristup zatraženim informacijama te da li se pristup traženim informacijama može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. navedenog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.
Uvidom u Zapisnik Ministarstva znanosti i obrazovanja, KLASA: UP/I-600-04/21-03/00112, URBROJ: 533-08-21-0001 od 23. kolovoza 2021. godine utvrđeno je da u bitnome sadrži podatke o imenima i prezimenima zaposlenika tijela javne vlasti, podatke o njihovom radu, podatke o postupku inspekcijskog nadzora te inicijale učenice i podatke o imenima i prezimenu roditelja.
Vezano uz navode tijela javne vlasti iz osporenog rješenja da zatraženi zapisnik predstavlja ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, sukladno zakonu, konkretno u skladu sa odredbom članka 16. stavci 1., 2. i 4. Zakona o prosvjetnoj inspekciji, Povjerenik za informiranje ističe odredbu članka 37. Zakona o prosvjetnoj inspekciji kojom je propisano da je inspekcijski postupak završen kad je završeno poduzimanje mjera i radnja na temelju stanja utvrđenog zapisnikom, na način propisan člankom 30. i 35. istog Zakona, odnosno kada je zapisnik kojim je utvrđeno da u nadzoru nisu nađene povrede zakona ni drugih propisa zaključen i potpisan. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je inspekcijski nadzor završen, pa nije moguće u konkretnom slučaju primijeniti odredbu članka 16. stavci 1. i 4. Zakona o prosvjetnoj inspekciji. Naime istim člankom je u bitnome propisano da je inspektor dužan provodeći inspekcijski nadzor čuvati osobne i druge povjerljive podatke koje sazna u obavljanju svojih dužnosti kao službenu tajnu, odnosno da je prosvjetna inspekcija dužna čuvati kao inspekcijsku tajnu dokumentaciju i druge podatke i činjenice u vezi s inspekcijskim postupkom.
Isto tako tijelo javne vlasti pogrešno ističe dostavu izvještaja o provedenom inspekcijskom nadzoru žalitelju, povodom njegovog podneska, s obzirom da isto ne predstavlja dostavu predmetnog zapisnika odnosno dostavu cjelovite i potpune informacije.
Uz naprijed navedeno se posebno ističe dosadašnja praksa Povjerenika za informiranje, da su zapisnici i rješenja iz postupaka inspekcijskog nadzora, nakon što su isti u potpunosti dovršeni, informacije od javnog značaja te da iste treba omogućiti tražiteljima takvih informacija ili djelomično vodeći računa o zaštiti osobnih podataka, ili u cijelosti, a primjer takve odluke objavljen je na poveznici http://tom.pristupinfo.hr/pregledfilter1.php?izb=679.
Također se ukazuje na stav Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u presudi br. UsII-269/17 od 30. studenog 2017. godine, predmet kojeg postupka su zapisnici i rješenja prosvjetne inspekcije Ministarstva znanosti i obrazovanja, u kojoj je navedeno da „..zatražene informacije predstavljaju informacije od javnog značaja, koje bi trebale biti dostupne javnosti, jer se onemogućavanjem transparentnosti u radu tijela javne vlasti onemogućava i Ustavom zajamčeno pravo na pristup informacijama...“, a Povjerenik za informiranje smatra da se navedena utvrđenja mogu primijeniti i u konkretnom slučaju.
S obzirom da zapisnik sadrži osobne podatke potrebno je razmotriti odredbu članka 15. stavka 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25.5.2018. godine.
Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.
Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.
Nadalje, uvodnom odredbom broj 14. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi se zaštita koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obradom osobnih podataka trebala odnositi na pojedince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište.
U uvodnoj odredbi broj 40. Opće uredbe o zaštiti podataka je propisano da bi kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo obrađivati na temelju privole dotičnog ispitanika ili neke druge legitimne osnove, bilo propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uključujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj podliježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.
Slijedom navedenog, legitimnost obrade podataka utvrđena je člankom 6. stavkom 1. točkom c) Opće uredbe o zaštiti podataka, kojom je propisano kako je obrada zakonita samo ako i u onoj mjeri u kojoj je ispunjeno najmanje jedno od sljedećega: obrada je nužna radi poštovanja pravnih obveza voditelja obrade. U stavku 3. članka 6. Uredbe navodi se kako pravna osnova za obradu iz stavka 1. točaka c) i e) utvrđuje se u: a) pravu Unije; ili b) pravu države članice kojem voditelj obrade podliježe.
Spomenuta zakonitost obrade se u ovom slučaju izvodi iz odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, koji razrađuje odredbu članka 38. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske kojom se jamči pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti, uvažavajući pritom preduvjet ispravne provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u slučaju postojanja ograničenja od pristupa, odnosno u određenim slučajevima primjenjujući odredbu članka 16. stavka 3. navedenog Zakona kada se radi o raspolaganju javnim sredstvima. Pri navedenom treba imati u vidu i odredu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisana mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informacijama, a koju odredbu prvostupanjsko tijelo nije niti razmatralo u postupku prije donošenja osporenog rješenja.
U žalbenom postupku utvrđeno je da ne dolazi do kršenja Opće uredba o zaštiti podataka ako se dostave imena i prezimenima zaposlenika tijela javne vlasti koji se navode u predmetnom zapisniku s obzirom da se sredstva za njihov rad isplaćuju iz javnih sredstava. U odnosu na podatak o inicijalima učenice i svih drugih podataka koji se odnose na učenicu kao i podatak o imenima i prezimenu roditelja u žalbenom postupku je utvrđeno da u odnosu na navedene podatke ne prevladava javni interes već prevladava potreba prava na ograničenje jer bi dostava navedenih podataka predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život tih osoba te je primjenom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke.
Osim toga, također se ističe kako iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve rasprave u odnosu na taj dio zatraženih informacija, niti se iste odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša, niti na pitanje raspolaganja javnim sredstvima te nije vjerojatno da bi objava tog dijela traženih informacija doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Odredbom članka 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09 i 110/21) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Zoran Pičuljan