KLASA: UP/II-008-07/22-01/752

URBROJ: 401-01/03-23-3

Zagreb, 23. veljače 2022.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Hrvatske komore fizioterapeuta KLASA: 010-01/22-03/01, URBROJ: 333-01-22-4 od 22. veljače 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Hrvatske komore fizioterapeuta KLASA: 010-01/22-03/01, URBROJ: 333-01-22-4 od 22. veljače 2022. godine.

2. Predmet se vraća Hrvatskoj komori fizioterapeuta na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Pobijanim rješenjem Hrvatske komore fizioterapeuta odbačen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žaliteljica) kojim su zatražene informacije: svi ugovori koje Hrvatska komora fizioterapeuta ima i koje je imala sklopljene sa ......... tijekom posljednjih 10 godina, dokazi o izvršenim plaćanjima temeljem tih ugovora te dokaz o izvršenim uslugama koje su plaćene temeljem tih ugovora, temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer tijelo javne vlasti ne posjeduje informacije te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi kako tijelo javne vlasti kao sve druge fizičke i pravne osobe dužno čuvati poslovnu dokumentaciju koja se tiče poreznih i drugih obaveza minimalno 10 godina te tako mora čuvati i ugovore o djelu koji bi se ticali .......... Nadalje, navodi da ne može biti proglašen poslovnom tajnom podatak koji se tiče trošenja javnih sredstava. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 29. studenoga 2021. godine zatražila od Hrvatske komore fizioterapeuta, kao tijela javne vlasti, sljedeće informacije: 1. sve ugovore koje tijelo javne vlasti ima i koje je imalo sklopljene sa ......... tijekom posljednjih 10 godina, 2. dokaze o izvršenim plaćanjima tih ugovora i 3. dokaz o izvršenim uslugama koje su plaćene temeljem tih ugovora.

U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se kako je tijelo javne vlasti utvrdilo da se radi o podacima koji su poslovna tajna sukladno članku 4. i 5. Pravilnika o dužnosti čuvanja poslovne i profesionalne tajne te postupanja s klasificiranom dokumentacijom od 7. siječnja 2019. godine, te da se sukladno članku 5. stavku 1. točki 5. poslovnom tajnom Komore smatraju osobito sljedeći podaci: podaci iz ugovora koje Komora zaključuje, ako ih Izvršni odbor i/ili predsjednik Komore utvrdi kao poslovnu tajnu, a da se sukladno članku 5. stavku 1. točki 11. poslovna tajnom Komore smatraju osobito podaci o iznosima isplaćenih plaća zaposlenika. Nadalje, navodi se da tijelo javne vlasti arhivski čuva dokumentaciju koja se odnosi na ugovore o djelu tri godine. Zaključno, pozivom na odredbu članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama odbacuje se zahtjev žaliteljice.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

U članku 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. toga Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

U drugostupanjskom je postupku aktom Ureda povjerenika za informiranje KLASA: UP/II-008-07/22-01/752, URBROJ: 401-01/03-22-2 od 31. svibnja 2022. godine zatraženo od tijela javne vlasti da dostavi važeći Popis dokumentarnog gradiva tijela javne vlasti s rokovima čuvanja te zapisnik o izlučivanju ili druge dokumente iz kojih proizlazi da su za tražene informacije istekli rokovi čuvanja i da su iste izlučene.

U žalbenom postupku tijelo javne vlasti nije dostavilo dokaz da ne posjeduje informacije koje je žaliteljica tražila predmetnim zahtjevom za pristup informacijama (primjerice - poseban popis gradiva, rješenje o odobrenju izlučivanja, zapisnik o uništavanju izlučenog gradiva i slično).

Odredbom članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog koji nije usvojen koji od zahtjeva stranka, razloge donošenja zaključaka tijekom postupka te propise na temelju kojih je riješena upravna stvar.

U drugostupanjskom je postupku utvrđeno kako je tijelo javne vlasti osporenim rješenjem odbacilo predmetni zahtjev jer ne posjeduje tražene informacije te isto obrazlaže da arhivski čuva dokumentaciju koja se odnosi na ugovore o djelu tri godine, međutim u pogledu točke 2. predmetnog zahtjeva koja se odnosi na dokaze o izvršenim plaćanjima temeljem tih ugovora, tijelo javne vlasti se u osporenom rješenju poziva na poslovnu tajnu i na odredbe Pravilnika o dužnosti čuvanja poslovne i profesionalne tajne te postupanja s klasificiranom dokumentacijom od 7. siječnja 2019. godine prema kojemu se podaci o iznosima isplaćenih plaća zaposlenika Komore smatraju poslovnom tajnom. Nadalje, utvrđeno je da u pogledu informacija iz točke 3. predmetnog zahtjeva kojim žaliteljica traži dokaz o izvršenim uslugama koje su plaćene temeljem tih ugovora, tijelo javne vlasti ne daje nikakve razloge zbog kojih je odbacilo predmetni zahtjev.

Sukladno navedenom, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da se u pogledu traženih informacija ugovora s ranije imenovanim, tijelo javne vlasti pozvalo na rokove čuvanja arhivskog gradiva, međutim za navedeno nije priložilo dokaz koji bi potvrdio da su istekli rokovi čuvanja i da su ti ugovori izlučeni.

Nadalje, u pogledu dokaza o izvršenim isplatama temeljem tih ugovora, tijelo javne vlasti se pozvalo na poslovnu tajnu, dok u izreci osporenog rješenje odbacuje predmetni zahtjev u cijelosti.

Napominje se da podaci o izvršenim plaćanjima tijela javne vlasti temeljem ugovora predstavljaju informacije o raspolaganju javnim sredstvima na koje se primjenjuje odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Nadalje, u članku 18. stavku 2. točkama 2. i 3. Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija („Narodne novine“, broj 121/14), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva, propisano da se knjigovodstvene isprave čuvaju i to: najmanje jedanaest godina isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik, glavnu knjigu i knjigu primitaka i izdataka te najmanje sedam godina isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige, izuzev knjige primitaka i izdataka, te knjigu blagajne, knjigu ulaznih računa, knjigu izlaznih računa te popis dugotrajne nefinancijske imovine. U stavku 3. istoga članka propisano je da da rok za čuvanje knjigovodstvenih isprava iz stavka 2. podstavaka 2. i 3. toga članka počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave unesene.

Sukladno navedenom, rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava propisani su zakonom te bi tijelo javne vlasti trebalo posjedovati informacije iz točke 2. predmetnog zahtjeva.

U pogledu točke 3. predmetnog zahtjeva, u drugostupanjskom postupku uvidom u osporeno rješenje i u spis predmeta nije bilo moguće utvrditi razlog zbog kojeg je isti odbačen.

Povjerenik za informiranje je u žalbenom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta te utvrdio kako je izreka pobijanog rješenja u proturječnosti s obrazloženjem te da osporeno rješenje treba poništiti.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da kad je za donošenje novog rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, uzimajući u obzir primjedbe iz ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan