KLASA: UP/II-008-07/21-01/515

URBROJ: 401-01/03-23-6

Zagreb, 15. veljače 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva ACI d.d., broj: PI-R/5-2990/2021 od 31. svibnja 2021. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se točka 2. rješenja trgovačkog društva ACI d.d., broj: PI-R/5-2990/2021 od 31. svibnja 2021. godine u dijelu kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama ......... kojim traži financijske planove za 2021. godinu za ACI marinu u Komolcu i Slanome.

2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslikama financijskih planova za 2021. godinu za ACI marinu u Komolcu i Slanome označenog kao Prilog 2.

3. Nalaže se trgovačkom društvu ACI d.d. da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Točkom I. osporenog rješenja usvojen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 16. svibnja 2021. godine u dijelu kojim žalitelj traži dokument poziva zaposlenicima za cijepljenje protiv korona virusa.

Točkom II. osporenog rješenja usvojen je zahtjev za pristup informacijama žalitelja u dijelu zahtjeva u kojem traži financijski izvještaj ACI marina u Komolcu i Slanome za 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu te je odbijen zahtjev za pristup informacijama žalitelja u dijelu u kojem traži financijske planove za 2021. godinu za navedene marine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama uvezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 2. istoga Zakona jer je informacija poslovna tajna.

Točkom III. osporenog rješenja usvojen je zahtjev za pristup informacijama žalitelja u dijelu u kojem traži testiranje zaposlenika na opojne droge te rezultate na iste na gore navedene godine (podjela na marine ukoliko informacija postoji).

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj navodi da žalbu ulaže zbog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog pogrešne primjene zakona. Navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbi članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo dio njegovog zahtjeva za financijske planove za 2021. godinu za navedene marine jer je informacija poslovna tajna. Navodi da se radi o planu raspolaganja javnim sredstvima obzirom da se radi o tijelu javne vlasti koje je u iznosu od 77% u javnom vlasništvu, neovisno što tijelo javne vlasti navodi da se njihova zarada ostvaruje uglavnom na tržištu. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 16. svibnja 2021. godine tražio sljedeće informacije: dokument poziva zaposlenicima za cijepljenje protiv korona virusa (komunikacija s direktorima ili drugim osobama i sl.), financijski izvještaji ACI marina u Komolcu i Slanome za 2016., 2017., 2018., 2019. i 2020. godinu te financijski planovi za 2021. godinu za navedene marine, te testiranju zaposlenika na opojne droge te rezultate na iste za gore navedene godine (podjela na marine ukoliko informacija postoji).

Iz obrazloženja osporenog rješenja u pogledu dijela točke 2. kojom je odbijen žaliteljev zahtjev za pristup financijskim planovima za 2021. godinu za ACI marine u Komolcu i Slanome, proizlazi da je zahtjev odbijen temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama u vezi sa člankom 15. stavkom 2. točkom 2. istoga Zakona jer je informacija poslovna tajna. Nadalje, u obrazloženju osporenog rješenja citirana je odredba članka 2. stavka 1. alineje 4. Pravilnika o poslovnoj tajni ACI d.d. kojom je propisano da se poslovnom tajom smatraju podaci o financijskim pokazateljima u vezi s prodajom roba, realizacijom kredita i slično, osim ukoliko postoji zakonska obveza javnog objavljivanja istih, kao i alineja 11. istog članka kojom je propisano da se poslovnom tajnom smatraju podaci zbog čijeg bi priopćenja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za poslovne interese ACI d.d., a koje odredi Uprava. Nadalje, navodi se da je Odlukom o izmjeni Pravilnika o poslovnoj tajni r.br. 33/01/2018 od 31. siječnja 2018. godine propisano da se poslovnom tajnom, između ostalog, osobito smatraju godišnji, višegodišnji te strateški plan poslovanja s planom ulaganja, investicijskog i tekućeg održavanja, plan nabave, registri dobavljača i ugovora, strateški planovi razvoja društva, pojedinih marina i sustava marina. Navode se odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka i odredbe Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti. Osim toga, navodi se da se financijska transparentnost i otvorenost postiže objavom informacija u kontekstu financijskih izvještaja koji su javno objavljeni i dostupni na službenoj stranici tijela javne vlasti (poveznica: https://corporate.aci-marinas.com/) te na stranicama Zagrebačke burze (poveznica: https://zse.hr/en/papir-311/310?isin=HRACI0RA0000&tab=stock_news). Napominje se da tražena informacija koja sadrži predmetni Financijski plan odnosno Plan poslovanja predstavlja ključne pokazatelje poslovanja, fizičke pokazatelje, plan ulaganja, ukupne prihode i rashode, plan računa dobiti i gubitka, rezultat poslovanja po poslovnim jedinicama, izvještaj o novčanom tijeku te izvještaj o financijskom položaju te da su sastavni dio tog Plana dokumenti: Planirana ulaganja po poslovnim jedinicama, Dinamika poslovnih prihoda i rashoda po poslovnim jedinicama te Godišnji financijski plan poslovanja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Napominje se da se predmetnim Planom opisuje smjer strateškog poslovanja tijela javne vlasti, aktivnosti vezane uz daljnji razvoj, plan ulaganja i nastavak radnji na unaprjeđenju i modernizaciji sustava u cijelosti te da bi pružanje predmetnih informacija naštetilo gospodarskim interesima tijela javne vlasti, a čime bi se narušili poslovni interesi, strateška pozicija tijela javne vlasti te da bi imalo utjecaja na tržišno natjecanje. Iz provedenog testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi da bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji rezultirala stvarna i ozbiljna povreda interesa zaštićenog relativnim ograničenjem koja se povreda ogleda u nastanku štetnih posljedica za gospodarske interese tog tijela javne vlasti i njegovu poziciju na tržištu.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja s traženom informacijom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. toga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. toga Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. tog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

U drugostupanjskom se postupku tijelo javne vlasti aktom od 11. lipnja 2021. godine, prilikom dostave prvostupanjskog spisa, očitovalo o predmetnom zahtjevu te je navelo da za traženu informaciju Financijski plan za 2021. godinu za ACI marinu Dubrovnik i ACI marinu „Veljko Barbieri“ nije propisana obveza objave. Nadalje, navodi se da se za preostale zatražene informacije za koje postoji obveza objave (poput financijskih izvještaja) žalitelja uputilo na web stranicu gdje se iste nalaze javno objavljene te da se omogućilo žalitelju preostale zatražene informacije iz točke 1., 2. i 3. predmetnog zahtjeva. Ističe se da djelatnost marina, točnije pružanja usluga veza u marinama ne smatra pružanjem javnih usluga. Napominje se da je netočan i neutemeljen navod žalitelja da tijelo javne vlasti prihode ostvaruje javnim sredstvima. S time u vezi navodi se da tijelo javne vlasti posluje, između ostalog, sa smjernicama za korporativno upravljanje HANFA-e i Zagrebačke burze te smjernicama za korporativno upravljanje trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele, te da je obveznik primjene Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o tržištu kapitala. Nadalje, navodi da je Pravilnikom o postupanju sa propisanim i povlaštenim informacijama uređen sustav upravljanja propisanim, povlaštenim i drugim cjenovno osjetljivim informacijama, kao i mjere kojima se osigurava povjerljivost povlaštenih informacija i sprječava pristup istima. Napominje se da se svi oblici informacija opisani u tom Pravilniku smatraju poslovnom tajnom do trenutka njihovog objavljivanja u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i tim Pravilnikom. Ističe se da je odredbom članka 712. stavka 1. Zakona o tržištu kapitala predviđeni teži prekršaji u svezi sa zlouporabom tržišta te da će se kazniti za prekršaj počinjen iz nehaja pravna osoba temeljem točke 17. istog članka, koja kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014 i objavi te informacije bilo kojoj drugoj osobi, osim kada se informacije objavljuju u normalnom obavljanju posla, profesije ii dužnosti, protivno zabrani iz članka 14. točke c. Uredbe (EU) br. 596/2014. Zaključuje se kako bi se pružanjem prethodno popisanih informacija koje Plan sadrži naštetilo interesima tijela javne vlasti, odnosno ozbiljno bi se povrijedio interes zaštićen relativnim ograničenjem te da bi se narušili poslovni interesi i strateška pozicija tijela javne vlasti i da bi otkrivanje moglo imati utjecaj na tržišno natjecanje, a da bi dovelo do štetnih posljedica za gospodarske interese tijela javne vlasti u vidu plaćanja novčanih kazni za počinjenje prekršaja, a sve navedeno imajući u vidu činjenicu da se predmetne informacije podvode pod odredbe ranije navedenih propisa koji reguliraju institute poslovne tajne i povlaštene informacije.

Sukladno traženju Ureda povjerenika za informiranje KLASA gornja od 2. ožujka 2022. godine tijelo javne vlasti se očitovalo aktom od 16. ožujka 2022. godine u kojemu se navodi da je tijelo javne vlasti u obvezi izrade predmetnog Plana poslovanja temeljem Odluke o praćenju planova i izvještaja o poslovanju trgovačkih društava i pravnih osoba koje čine državnu imovinu („Narodne novine“, broj 71/2018) i temeljem Upute za izradu i dostavu planova i izvještaja o poslovanju trgovačkih društava i pravnih osoba koji čine državnu imovinu. Navodi se da se Plan izrađen temeljem navedenih akta dostavlja Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U žalbenom postupku izvršen je uvid u Pravilnik o poslovnoj tajni tijela javne vlasti od 3. studenog 2017. godine te je u članku 2. stavku 1. podstavku 4. Pravilnika o poslovnoj tajni propisano da se poslovnom tajnom u ACI d.d. smatraju podaci o financijskim pokazateljima u vezi s prodajom roba, realizacijom kredita i slično, osim ukoliko postoji zakonska obveza javnog objavljivanja istih. Nadalje, izvršen je uvid u Odluku o izmjeni Pravilnika o poslovnoj tajni R.br. 33/01/2018 tijela javne vlasti od 31. siječnja 2018. godine prema kojoj se Pravilnik o poslovnoj tajni tijela javne vlasti od 3. studenoga 2017. godine mijenja na način da su u članku 2. dodaje novi stavak 2. koji glasi da se poslovnom tajnom osobito smatraju, između ostalog, godišnji, višegodišnji te strateški plan poslovanja s planom ulaganja, investicijskog i tekućeg održavanja, plan nabave, registri dobavljača i ugovora, strateški planovi razvoja društva, pojedinih marina i sustava marina.

Prema članku 10. stavku 1. točki 7. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati podatke o izvoru financiranja, proračun, financijski plan ili drugi odgovarajući dokument kojim se utvrđuju prihodi i rashodi tijela javne vlasti te podatke i izvješća o izvršenju proračuna, financijskog plana ili drugog odgovarajućeg dokumenta. U stavku 2. istoga članka propisano je da se odredbe toga članka ne primjenjuju na informacije za koje postoje ograničenja prava na pristup prema odredbama toga Zakona.

U drugostupanjskom postupku izvršen je uvid u Analitičko izvješće br. 2/2022 trgovačkih društva u vlasništvu Republike Hrvatske: financijska transparentnost i ostvarivanje prava na pristup informacijama (točke 4., 7., 8., 9. i 13. članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama) Povjerenika za informiranje iz studenog 2022. godine, koje je objavljeno na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje na poveznici https://pristupinfo.hr/dokumenti-i-publikacije/analiticka-izvjesca/, prema kojoj je utvrđena značajna razina neusklađenosti sa zakonskim obvezama proaktivne objave informacija propisanih točkama 4., 7., 8., 9. i 13. stavka 1. članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, rezultati praćenja pokazali su da trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske uglavnom objavljuju financijska izvješća dok je za financijski plan ili plan poslovanja utvrđeno da 30 od 49 praćenih društava iste nije objavilo. Sukladno Antikorupcijskom programu za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu za razdoblje 2019.-2020. („Narodne novine“, broj 48/19) koje je donijela Vlada Republike Hrvatske u svibnju 2019. godine u svrhu jačanja antikoruptivnih mehanizama, integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države, u smjernicama 2.2.4. Antikorupcijskog programa navedeno je da su trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu dužna sukladno članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama na svojim internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati podatke i informacije, između ostalog, informacije o financiranju i izvorima financiranja, financijske planove, izvještaje o izvršenju financijskog plana, kao i godišnje financijske izvještaje, revizijska izvješća, osobito izvješća neovisne revizije o reviziji financijskog poslovanja društva te planove (planove poslovanja/poslovne planove), strategije, programe, kao i godišnja izvješća o poslovanju društva.

U drugostupanjskom je postupku izvršen uvid na internetsku stranicu tijela javne vlasti na poveznicu https://corporate.aci-marinas.com/financijska-izvjesca/ te je utvrđeno da tijelo javne vlasti objavljuje financijska izvješća i to: tromjesečni izvještaj za razdoblje završeno 31. ožujka, polugodišnji izvještaj za razdoblje završeno 30. lipnja, devetomjesečni izvještaj za razdoblje završeno 30. rujna, izvještaj o rezultatima poslovanja za godinu završenu na dan 31. prosinca te godišnje izvješće za godinu završenu na dan 31. prosinca.

Nadalje, uvidom na internetsku stranicu tijela javne vlasti na poveznicu https://corporate.aci-marinas.com/interni-akti/ utvrđeno je da je tijelo javne vlasti objavilo Akcijski plan za provedbu antikorupcijskog programa 2019-2020, kao i Objedinjeno izvješće o izvršenju AKP ACI d.d. za 2019-2020 te da se vezano uz točku 2.2.4. navodi da su objavljene informacije kako je uređeno Zakonom o pravu na pristup informacijama, međutim utvrđeno je da unatoč odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama i smjernicama 2.2.4. Antikorupcijskog programa da tijelo javne vlasti financijske planove ne objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

Tijelo javne vlasti je pravna osoba u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske (78,583%). Nadalje, tijelo javne vlasti je Odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđeno kao pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Naime, osnovna djelatnost koju obavlja tijelo javne vlasti u skladu s točkom IV. podtočkom 1. Odluke o kriterijima za utvrđivanje pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, broj 22/20) odnosi se na upravljanje općim dobrima i dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku koja su kao takva utvrđena posebnim propisima kao što je Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama („Narodne novine“, broj 158/93, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16 i 98/19), odnosno tijelo javne vlasti obavlja djelatnost koja uključuje brigu i upravljanje pomorskim dobrom.

Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koje predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.

Odredbom članka 24. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka propisano je da se ne smatra povredom čuvanja poslovne tajne priopćavanje podataka koji se smatraju poslovnom tajnom ako se to priopćavanje obavlja fizičkim osobama ili pravnim osobama kojima se takvi podaci mogu ili moraju priopćavati na temelju zakona i drugih propisa.

U članku 3. stavku 1. točki 5. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18), propisano je kako su poslovna tajna informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve: tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne i u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.

Sukladno članku 8. stavku 1. točki 1. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti propisano da će sud odbaciti zahtjev za primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz članka 7. stavka 1. toga Zakona kada je navodno pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne učinjeno radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja misli, prava na pristup informacijama te slobode izvještavanja, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, kao i zakonom kojim se uređuje medijsko izvještavanje, a u skladu s poštivanjem slobode i pluralizma medija.

Predmet žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama su financijski planovi za 2021. godinu za ACI marinu u Komolcu i ACI marinu u Slanome, za koje informacije je tijelo javne vlasti osporenim rješenjem odbilo pristup tim informacijama jer su tražene informacije poslovna tajna sukladno Zakonu o zaštiti tajnosti podataka, Zakonu o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti te Pravilniku o poslovnoj tajni tijela javne vlasti, te da bi omogućavanjem pristupa traženim informacijama mogle nastupiti štetne posljedice za gospodarske interese tijela javne vlasti, a čime bi se narušili poslovni interesi, strateška pozicija tijela javne vlasti te bi imalo utjecaja na tržišno natjecanje.

Prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju, odnosno u priloženom testu razmjernosti i javnog interesa, daje argumente u prilog omogućavanja pristupa traženoj informaciji, kao i razloge za ograničavanje pristupa traženim informacijama te zaključuje kako bi omogućavanje pristupa traženoj informaciji stvarno i ozbiljno povrijedilo interes zaštićen relativnim ograničenjem te da bi davanje traženih informacija dovelo do štetnih posljedica za gospodarske interese tijela javne vlasti i njegovu poziciju na tržištu.

Napominje se da je navod prvostupanjskog tijela da se ne radi o potrošnji javnih sredstava jer se tijelo javne vlasti ne financira iz državnog proračuna/proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, već isključivo obavljanjem djelatnosti na tržištu, neosnovan s obzirom na to da je tijelo javne vlasti u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske te samim time raspolaže javnim sredstvima, a ujedno je i pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Na navedeno se nadovezuje odredba članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak, pri čemu se ukazuje na ustaljenu praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske koja se odnosi na trgovačka društva kao tijela javne vlasti (npr. Bina Istra d.d. – UsII-324/20, Autocesta Zagreb-Macelj d.o.o. - UsII-234/20, Croatia banka d.d. - UsII-499/18, LNG d.o.o. – UsII-248/20).

Vezano za pozivanje tijela javne vlasti da se u pogledu tražene informacije radi o poslovnoj tajni sukladno Pravilniku o poslovnoj tajni tijela javne vlasti od 3. studenog 2017. godine, međutim iz same odredbe na koju se poziva tijelo javne vlasti proizlazi iznimka koja se odnosi na situaciju kada postoji zakonska obveza javnog objavljivanja istih. Naime, Zakonom o pravu na pristup informacijama propisan je obveza tijelima javne vlasti da javno objavljuju financijski plan. Nadalje, u Odluci o izmjeni Pravilnika o poslovnoj tajni tijela javne vlasti od 31. siječnja 2018. godine propisano je da se poslovnom tajnom osobito smatraju, između ostalog, godišnji, više godišnji te strateški plan poslovanja s planom ulaganja, investicijskog i tekućeg održavanja, plan nabave, registri dobavljača i ugovora, strateški planovi razvoja društva, pojedinih marina i sustava marina. Iz navedenog proizlazi da je tijelo javne vlasti poslovnom tajnom odredilo dokumentaciju koja se odnosi na rad tijela javne vlasti, planiranje i financijsko poslovanje, odnosno dokumentaciju koja se treba javno objaviti sukladno zakonskim odredbama u svrhu financijske transparentnost tijela javne vlasti.

Iz obrazloženja osporenog rješenja, priloženog testa razmjernosti i javnog interesa te sadržaja objavljenog na internetskoj stranici vezano za primjenu članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama koji se odnosi na proaktivnu objavu informacija financijske naravi, proizlazi da tijelo javne vlasti objavljuje podatke i izvješća o izvršenju financijskog plana, međutim za tijelo javne vlasti financijski plan, kojim se utvrđuje plan prihoda i plan rashoda tijela javne vlasti, predstavlja poslovnu tajnu.

Prema mišljenju Povjerenika za informiranje javnom objavom informacija koje se odnose na raspolaganje i potrošnju javnih sredstava ostvaruje se financijska transparentnost, budući da se tako građanima osigurava pristup informacijama koje su im potrebne kako bi mogli ocijeniti odluke koje tijela javne vlasti donose, kroz praćenje i analizu tih informacija, što znači da je upravo financijska transparentnost ključna za realizaciju načela dobrog upravljanja te za uspješan i održiv gospodarski razvoj, temeljen na zakonitosti i pravilnosti postupanja i rada.

U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da Financijski plan, odnosno Plan poslovanja, sadrži informacije koje predstavljaju ključne pokazatelje poslovanja, fizičke pokazatelje, plan ulaganja, ukupne prihode i rashode, plan računa dobiti i gubitka, rezultat poslovanja po poslovnim jedinicama, izvještaj o novčanom tijeku te izvještaj o financijskom položaju te da su sastavni dio istoga dokumenti: Planirana ulaganja po poslovnim jedinicama, Dinamika poslovnih prihoda i rashoda po poslovnim jedinicama te Godišnji financijski plan poslovanja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Iz navedenog proizlazi da Financijski plan sadrži navedene informacije vezano za poslovanje tijela javne vlasti, a da je Godišnji financijski plan poslovanja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine zaseban dokument koje tijelo javno vlasti donosi temeljem Odluke o praćenju planova i izvještaja o poslovanju trgovačkih društava i pravnih osoba koje čine državnu imovinu („Narodne novine“, broj 71/2018) i dostavlja Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U drugostupanjskom je postupku Povjerenik za informiranje je izvršio uvid u dostavljenu informaciju označenu kao Prilog 2 koji sadrži financijski plan za 2021. godinu za ACI marinu u Komolcu i ACI marinu u Slanome, čiji je službeni naziv ACI marina Dubrovnik i ACI marina „Veljko Barbieri“ Slano, te je utvrđeno da se isti sastoji od opisa (marina, bilančna kategorija, stavka) te planiranih investicija, investicijskog održavanja i tekućeg održavanja te priloga 2: plan računa dobiti i gubitka po poslovnim jedinicama (poslovni prihodi, poslovni rashodi, bruto dobiti/gubitka od poslovnih aktivnosti i bruto dobiti/gubitka od financijskih aktivnosti) s procjenom 2020. godine, planom za 2021. godinu, razlikom plana za 2020.-2021. te indeksom plana poslovanja za 2021./20.

Povjerenik za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrio navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i ostalu dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdio da osporeno rješenje treba poništiti i omogućiti žalitelju pristup traženim informacijama. Povjerenik za informiranje smatra da u se pogledu tražene informacije financijskog plana za 2021. godinu za tražene marine iz točke 2. izreke ovog rješenja, nedvojbeno radi o informaciji od javnog značaja i za koju je zakonom propisana javna objava, a koja ukazuje na raspolaganje javnim sredstvima, stoga je potrebno omogućiti žalitelju pristup traženoj informaciji jer se omogućavanjem pristupa informaciji osigurava transparentnost rada tijela javne vlasti.

Ističe se da su u dostavljenom financijskom planu za 2021. godinu za ACI marinu u Komolcu i ACI marinu u Slanome u dijelu opisa (marina, bilančna kategorija, stavka) navedeni i podaci za marine koje nisu obuhvaćene predmetnim zahtjevom žalitelja. S tim u vezi, Povjerenik za informiranje smatra da tijelo javne vlasti nije obvezno omogućiti žalitelju pristup podacima iz financijskog plana za 2021. godinu u odnosu na marine koje isti nije naveo u svom zahtjevu za pristup informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, valjalo je odlučiti kao pod točkama 1., 2. i 3. izreke ovog rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan