KLASA: UP/II-008-07/22-01/1123

URBROJ: 401-01/11-23-4

Zagreb, 19. siječnja 2023.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta KLASA: UP/I-032-01/22-04/0001, URBROJ: 2181-203-01-01-22-0016 od 20. srpnja 2022. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta KLASA: UP/I-032-01/22-04/0001, URBROJ: 2181-203-01-01-22-0016 od 20. srpnja 2022. godine.

2. Omogućava se ......... pravo na pristup preslici:

- Odluke Sveučilišta u Splitu KLASA: 003-08/21-05/08, URBROJ: 2181-202-3-01-21-17 od 29. rujna 2021. godine;

- dopisa Congregatio de Institutione Catholica Prot. N. 388/2020 od 27. srpnja 2021. godine.

3. Djelomično se omogućava ......... pravo na pristup preslici:

- rješenja Trgovačkog suda u Splitu Broj: Tt-15/7430-3 od 22. listopada 2015. godine na način da se u prilogu uz rješenje „Podaci za upis u Glavnu knjigu Sudskog registra“ prekriju osobni identifikacijski brojevi i adrese ......... i ......... te se u tom dijelu zahtjev odbija;

- rješenja Trgovačkog suda u Splitu Tt-18/8521-2 od 11. listopada 2018. godine na način da se u prilogu uz rješenje „Podaci za upis u Glavnu knjigu Sudskog registra“ prekriju osobni identifikacijski brojevi i adrese .................. i .................. te se u tom dijelu zahtjev odbija

- Popisa osoba ovlaštenih za vođenje poslova ustanove od 4. listopada 2018. godine na način da se na istome prekriju podaci o adresi, datumu rođenja i osobnom identifikacijskom broju ......... te se u tom dijelu zahtjev odbija.

4. Nalaže se Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu da postupi sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

5. Predmet se u dijelu koji se odnosi na traženje preslike dopisa upućenog Trgovačkom sudu u Splitu za Sudski registar u kojem je navedeno da tadašnjem dekanu ......... prestaju ovlasti za zastupanje te traženje Izmjena i dopuna Statuta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta koje su donesene na sjednici Fakultetskoga vijeća održane 9. srpnja 2021. godine, dostavlja tijelu javne vlasti na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama od 5. srpnja 2022. godine kojim je zatražio presliku dopisa koji je Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet u lipnju 2015. godine poslao Trgovačkom sudu u Splitu za Sudski registar u kojem je navedeno da tadanjem dekanu ......... prestaju ovlasti za zastupanje kao i akta Trgovačkoga suda u Splitu koji se odnosi na taj dopis, presliku dopisa koji je Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet poslao Trgovačkom sudu u Splitu za sudski registar u kojem je navedeno da ......... zastupa Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet od 1. listopada 2017. godine kao i akta Trgovačkoga suda u Splitu koji se odnosi na taj dopis, presliku odluke Senata Sveučilišta u Splitu kojom je to tijelo odobrilo izmjene i dopune Statuta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta (koje su donesene na sjednici Fakultetskoga vijeća održane 9. srpnja 2021. godine) s tim odobrenim izmjenama i dopunama Statuta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta i presliku dopisa kojim je Kongregacija za katolički odgoj odobrila izmjene i dopune Statuta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta (koje su donesene na sjednici Fakultetskoga vijeća održane 9. srpnja 2021. godine) s tim odobrenim izmjenama i dopunama Statuta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta, temeljem odredbe članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da u cijelosti pobija navedeno rješenje zbog toga što je pogrešno primijenjeni zakonski i pozitivni propisi, što je činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno te iz svih ostalih žalbenih razloga. Nadalje, u bitnome navodi da je pobijano rješenje donio dekan Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta, a ne službenik za informiranje, da pobijano rješenje ne sadrži osobni identifikacijski broj tijela javne vlasti i žalitelja te obrazloženje pobijanog rješenje sadrži samo jednu rečenicu, a ne potpuni naziv zakona temeljem kojeg je ograničen zahtjev, kao ni potpuno i točno utvrđeno činjenično stanje. Također, u bitnome navodi da na pobijanom rješenju nema zaglavlja s grbom Republike Hrvatske ni naziva „Republika Hrvatska“. Ističe da iz svega navedenog proizlazi da nije bilo opravdanog zakonskog razloga za odbijanje zahtjeva, da u pobijanom rješenju činjenično stanje nije potpuno i točno utvrđeno, da su prilikom donošenja pobijanog rješenja pogrešno primijenjene zakonske odredbe i drugi pravni propisi i da je pobijano rješenje u cijelosti neosnovano i zakonito. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je zahtjevom od 5. srpnja 2022. godine žalitelj od tijela javne vlasti zatražio preslike sljedećih dokumenata: 1. dopisa koji je Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet u lipnju 2015. godine poslao Trgovačkom sudu u Splitu za Sudski registar u kojem je navedeno da tadašnjem dekanu ......... prestaju ovlasti za zastupanje kao i akta Trgovačkoga suda u Splitu koji se odnosi na taj dopis, 2. dopisa koji je Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet poslao Trgovačkom sudu u Splitu za sudski registar u kojem je navedeno da ......... zastupa Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet od 1. listopada 2017. godine kao i akta Trgovačkoga suda u Splitu koji se odnosi na taj dopis, 3. odluke Senata Sveučilišta u Splitu kojom je to tijelo odobrilo izmjene i dopune Statuta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta (koje su donesene na sjednici Fakultetskoga vijeća održane 9. srpnja 2021. godine) s tim odobrenim izmjenama i dopunama Statuta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta, 4. dopisa kojim je Kongregacija za katolički odgoj odobrila izmjene i dopune Statuta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta (koje su donesene na sjednici Fakultetskoga vijeća održane 9. srpnja 2021. godine) s tim odobrenim izmjenama i dopunama Statuta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta.

Nadalje, utvrđeno je da je tijelo javne vlasti donijelo rješenje KLASA: UP/I-032-01/22-04/0001, URBROJ: 2181-203-01-01-22-0016 od 20. srpnja 2022. godine, kojim se odbija žaliteljev zahtjev od 23. ožujka 2021. godine temeljem odredbe članka 15. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da se ograničava pristup informacijama iz žaliteljevog zahtjeva od 5. srpnja 2022. godine u kojem je zatražio četiri različita dokumenta, pozivajući se na odredbu članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informacijama u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom.

Odredbom članka 16. stavka 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa kojim je dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je tijelo javne vlasti, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje i kako je pogrešno primijenio zakonske odredbe. Naime, u obrazloženju osporenog rješenja Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu poziva se na odredbu članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama pogrešno navodeći da je tom odredbom propisano da će tijelo javne vlasti ograničiti pristup informacijama u ostalim slučajevima utvrđenim zakonom, a pri tome ne navodi o kojem se zakonu i odredbi radi, a niti je dano obrazloženje za uskratu traženih informacija. Dakle, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu je po ocjeni Povjerenika za informiranje propustio prikazati činjenice i okolnosti koje opravdavaju uskratu zatraženih informacija, odnosno nije proveo test razmjernosti i javnog interesa kojim bi se u konkretnom slučaju pokazalo da li prevladava potreba za ograničenjem prava na pristup informacijama u odnosu na javni interes za njihovim omogućavanjem. Nastavno na pogrešno i nepotpuno utvrđivanje činjeničnog stanja, tijelo javne vlasti je pogrešno primijenilo zakonske odredbe.

Iz gore citirane odredbe članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama razvidno je da je tom odredbom zakonodavac dao mogućnost tijelima javne vlasti da mogu uskratiti informaciju kada je to utvrđeno zakonom, ali se ne radi o apsolutnom ograničenju nego o relativnom gdje je tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa kojim treba utvrditi da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je na nadležno postupanje spis predmeta te, u skladu s obvezom iz članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama sljedeći dokumenti: Odluka Sveučilišta u Splitu KLASA: 003-08/21-05/08, URBROJ: 2181-202-3-01-21-17 od 29. rujna 2021. godine, dopis Congregatio de Institutione Catholica Prot. N. 388/2020 od 27. srpnja 2021. godine, dopis Velikog kancelara Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu Prot. br. 43/2021-VK od 30. kolovoza 2020. godine, rješenje Trgovačkog suda u Splitu Broj: Tt-15/7430-3 od 22. listopada 2015. godine, rješenje Trgovačkog suda u Splitu Tt-18/8521-2 od 11. listopada 2018. godine, Popis osoba ovlaštenih za vođenje poslova ustanove od 17. listopada 2013. godine s Potpisom osobe ovlaštene za zastupanje Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta radi pohrane u registar Trgovačkog suda u Splitu i Popis osoba ovlaštenih za vođenje poslova ustanove od 4. listopada 2018. godine.

Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da dopis Velikog kancelara Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu Prot. br. 43/2021-VK od 30. kolovoza 2020. godine i Popis osoba ovlaštenih za vođenje poslova ustanove od 17. listopada 2013. godine s Potpisom osobe ovlaštene za zastupanje Sveučilišta u Splitu nije predmet žaliteljevog zahtjeva te je utvrđeno da tijelo javne vlasti nije dostavilo dokument koji je žalitelj zatražio u točki 1. zahtjeva, a koji se odnosi na prestanak ovlaštenja ......... za zastupanje Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta upućen Trgovačkom sudu u Splitu, kao ni Izmjene i dopune Statuta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta donesene na sjednici Fakultetskog vijeća dana 9. srpnja 2021. godine.

Stoga je u žalbenom postupku razmotreno može li se žalitelju omogućiti pravo na pristup dostavljenim dokumentima koji su predmet njegovog zahtjeva, a također i može li se pristup istima ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, bi li omogućavanjem pristupa informacijama u konkretnom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

Povjerenik za informiranje utvrdio je da ne postoje razlozi za ograničenje prava na pristup informacijama u odnosu na Odluku Sveučilišta u Splitu KLASA: 003-08/21-05/08, URBROJ: 2181-202-3-01-21-17 od 29. rujna 2021. godine i dopis Congregatio de Institutione Catholica Prot. N. 388/2020 od 27. srpnja 2021. godine, te je sukladno odredbi članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09. i 110/21.) riješeno kao u točki 2. izreke rješenja.

Uvidom u rješenje Trgovačkog suda u Splitu Broj: Tt-15/7430-3 od 22. listopada 2015. godine i rješenje Trgovačkog suda u Splitu Tt-18/8521-2 od 11. listopada 2018. godine je da isti u prilogu Podaci za upis u Glavnu knjigu Sudskog registra sadrže osobne podatke fizičkih osoba, odnosno uz ime i prezime osobe kojoj prestaje ovlast za zastupanje i osobe koja zastupa Sveučilište u Splitu, Katolički bogoslovni fakultet, sadrži i njihove osobne identifikacijske brojeve i adrese.

Sukladno članku 99. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka), ista je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama od 25. svibnja 2018. godine.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Nadalje, člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa procjena je razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

Iz zakonske definicije testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi kako se navedenim testom procjenjuje odnos između dvaju zaštićenih interesa i to interesa zaštite određene informacije i interesa pružanja informacije. Važno je naglasiti da su oba interesa legitimna i predstavljaju javni interes samim time što su uređeni zakonom i priznati kao legitimni. Tako je u javnom interesu zaštititi vrijednosti i interese koji se štite kao što je u javnom interesu pružiti korisnicima informaciju koja je u posjedu tijela javne vlasti. Stoga je svrha testa razmjernosti i javnog interesa ocijeniti je li javni interes da se omogući pristup informaciji veći od potencijalne i vjerojatne štete koja bi nastala objavom informacije. Sadržaj testa razmjernosti i javnog interesa je usporediti odnosno odvagnuti ta dva interesa u njihovom međusobnom odnosu u svakom konkretnom slučaju.

Nakon provedenog žalbenog postupka zaključeno je da se žalitelju može omogućiti pristup traženim informacijama na način kako je to odlučeno u točki 3. izreke ovog rješenja, jer se radi o službenim dokumentima nastalima u postupku upisa promjene podataka u Sudski registar pred Trgovačkim sudom u Splitu, i koji se odnose na čelnika tijela javne vlasti, odnosno na osobu ovlaštenu za zastupanje tijela javne vlasti.

Naime, pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, već isto treba dovesti u vezu s drugim pravima, u konkretnom slučaju pravom na pristup informacijama koje je također zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, kao i pravo na zaštitu osobnih podataka, pa kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to ne znači da je on u konkretnom slučaju automatski zaštićen. Tako u odnosu na osobne podatke kao što su ime i prezime članova Povjerenstva za prigovoru, u žalbenom postupku je utvrđeno da se isti ne štite jer kada se radi o osobama koje su zaposlenici tijela javne vlasti ili koje sudjeluju u nekom postupku kao službene osobe, na osobne podatke kao što su njihova imena i prezimena nije moguće primijeniti zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Međutim, u odnosu na osobni identifikacijski broj i adresu fizičkih osoba kojima prestaje ovlast za zastupanje tijela javne vlasti, odnosno koje imaju ovlast za njegovo zastupanje, a koji podaci su navedeni u prilogu rješenja Trgovačkog suda u Splitu Broj: Tt-15/7430-3 od 22. listopada 2015. godine i prilogu rješenja Trgovačkog suda u Splitu Tt-18/8521-2 od 11. listopada 2018. godine, utvrđeno da u pogledu istih ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi omogućavanje pristupa navedenom podatku predstavljalo nepotrebno zadiranje u privatni život fizičke osobe. Također se ističe da iz spisa predmeta ne proizlazi da su se vodile bilo kakve javne rasprave vezano za navedene podatke, da se iste ne odnose na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša te nije vjerojatno da bi objava istih doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnim načelima funkcioniranja tijela javne vlasti (dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet).

Stoga je sukladno članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo prekriti navedene podatke, a kako je to navedeno u točki 3. izreke ovog rješenja.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25. a Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13., 85/15. i 69/22.) propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku, u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u točki 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom od 5. srpnja 2022. godine zatražio i presliku dokumenta koji se odnosi na prestanak ovlaštenja ......... za zastupanje Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta upućen Trgovačkom sudu u Splitu te Izmjene i dopune Statuta Sveučilišta u Splitu, Katoličkog bogoslovnog fakulteta donesene na sjednici Fakultetskog vijeća dana 9. srpnja 2021. godine..

S obzirom da navedeno nije dostavljeno Povjereniku za informiranje u postupku odlučivanja, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno je kao u točki 4. izreke rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.

Prilikom rješavanja zahtjeva prvostupanjsko tijelo treba uzeti u obzir da omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno temeljem podnesenog zahtjeva za pristup informaciji davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.

Ako tijelo javne vlasti utvrdi da posjeduje izrađene tražene informacije i ako utvrdi da nema razloga za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti treba omogućiti pravo na pristup zatraženoj informaciji. Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da za zatraženu informaciju postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba razmotriti da li je moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji. Naime, u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana je obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

POVJERENIK ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Zoran Pičuljan