KLASA: UP/II-008-07/16-01/287
URBROJ: 401-01/11-16-02
Zagreb, 23. lipnja 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) i članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Obrovca KLASA: 008-02/16-01/02, URBROJ: 2198/23-04-16-2 od 14. lipnja 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Obrovca KLASA: 008-02/16-01/02, URBROJ: 2198/23-04-16-2 od 14. lipnja 2016. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (dalje u tekstu: žaliteljica) za ostvarivanje prava na pristup informacijama, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13) jer se tražene informacije ne smatraju informacijama u smislu članka 5. stavka 1. točke 3 citiranog Zakona.
Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi da je od tijela javne vlasti zahtjevom za pristup informacijama zatražila sljedeće informacije: 1. od 1. siječnja 2010. do 13. lipnja 2016. godine koje su komunalne djelatnosti u nadležnosti Vašeg grada počeli obavljati privatnici; a) koji privatni subjekti obavljaju te djelatnosti (naziv trgovačkog društva/udruge/ustanove); b) na temelju kojeg pravnog akta ih obavlja (izmjenom zakona, odlukom gradskog vijeća, ugovorom ili kombinacijom tih pravnih akata); c) u kojem pravnom obliku ih privatni subjekt obavlja (100% privatizacija, koncesija, javno-privatno partnerstvo, outsourcing, ugovor o povjeravanju komunalnih poslova)? 2. Je li u planu daljnje uključivanje privatnih subjekata u postojeće komunalne djelatnosti i ako jest, u kojem obliku (koncesije, javno-privatno partnerstvo, privatizacija)?, 3. Je li u planu uvođenje neke nove komunalne djelatnosti općim aktom gradskog vijeća? Nadalje navodi da je pristup navedenim informacijama zatražila od svih gradova u Republici Hrvatskoj te da zatražene informacije jesu informacije u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama jer je riječ o komunalnim djelatnostima koje obavlja, obavljao je ili će obavljati grad kao jedinica lokalne samouprave u okviru djelokruga njegova rada. Također, navodi da su tijela javne vlasti sukladno članku 10. stavku 1. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje te da su informacije čije se pružanje odbija rješenjem upravo odluke Grada Obrovca o komunalnim djelatnostima, a one nisu objavljene na internetskim stranicama Grada Obrovca. Ističe i da se u osporenom rješenju Grad Obrovac poziva na pravni temelj donošenja rješenja Zakon o pravu na pristup informacijama, no navodi samo originalni tekst Zakona objavljen u Narodnim novinama broj 25/13, no ne i Zakon o izmjenama i dopunama tog Zakona objavljen u Narodnim novinama broj 85/15. Predlaže da se žalba uvaži.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 13. lipnja 2016. godine zatražila sljedeće informacije 1. od 1. siječnja 2010. do 13. lipnja 2016. godine koje su komunalne djelatnosti u nadležnosti Vašeg grada počeli obavljati privatnici; a) koji privatni subjekti obavljaju te djelatnosti (naziv trgovačkog društva/udruge/ustanove); b) na temelju kojeg pravnog akta ih obavlja (izmjenom zakona, odlukom gradskog vijeća, ugovorom ili kombinacijom tih pravnih akata); c) u kojem pravnom obliku ih privatni subjekt obavlja (100% privatizacija, koncesija, javno-privatno partnerstvo, outsourcing, ugovor o povjeravanju komunalnih poslova)? 2. Je li u planu daljnje uključivanje privatnih subjekata u postojeće komunalne djelatnosti i ako jest, u kojem obliku (koncesije, javno-privatno partnerstvo, privatizacija)?, 3. Je li u planu uvođenje neke nove komunalne djelatnosti općim aktom gradskog vijeća?.
Postupajući po navedenom zahtjevu Grad Obrovac je donio osporeno rješenje odbijajući zahtjev temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13) iz razloga jer se tražene informacije ne smatraju informacijama u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. citiranog Zakona.
Nadalje, uvidom u osporeno rješenje utvrđeno je da je isto doneseno pozivajući se na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13), a žaliteljica je zahtjev podnijela 13. lipnja 2016. godine, dakle, nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 85/15) 9. kolovoza 2015. godine. Stoga je zahtjev žaliteljice od 13. lipnja 2016. godine trebalo riješiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15).
Člankom 5. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Naime, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti posjeduje li izrađene informacije odnosno dokumentaciju na koju se odnosi zahtjev te nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je ukoliko ne posjeduje informacije na koje se zahtjev odnosi dužno donijeti rješenje o odbacivanju zahtjeva a u slučaju uskrate informacija iz članka 15. citiranog Zakona donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.
Ukoliko je zahtjev korisnika nerazumljiv, tijelo javne vlasti ima obvezu sukladno članku 20. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva na ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će zahtjev rješenjem.
Budući da je logična pretpostavka da se obavljanje komunalnih poslova vrši temeljem pravnih akata koje donosi jedinica lokalne samouprave u okviru svog djelokruga rada, Grad Obrovac nije po mišljenju Povjerenice za informiranje pravilno utvrdio činjenice odnosno pravo stanje stvari, pa tako ni pružio dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje izrađene informacije koje se odnose na predmetni zahtjev posjeduje (odluka, ugovor ili drugi pravni akt temeljem kojeg se obavljaju komunalne djelatnosti, a iz kojih su vidljivi podaci koje je žaliteljica u predmetnom zahtjevu zatražila).
Potrebno je napomenuti i to da pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama tijelo javne vlasti nije dužno davati dodatna pojašnjenja, tumačenja ili obrazloženja odnosno ulagati dodatni trud i izrađivati novu informaciju nego ukoliko posjeduje izrađene informacije na koje se odnosi predmetni zahtjev dostaviti iste, vodeći računa o mogućim ograničenjima iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.